Na 51. Međunarodnom sajmu šljive u Gradačcu, koji je ove godine, prema riječima organizatora, jedan od najboljih do sada, izlagalo je preko izlagača/proizvođača prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda.
Među njima je i Enis Škrijelj koji je, uprkos činjenici da mu je ovo prvo sajamsko izlaganje, dobio najvišu ocjenu i priznanje za kvalitet meda koji proizvodi.
Iz hobija do ozbiljne priče
Škrijelj nije ni slutio da bi njegov mali obrt, lokacijski pozicioniran u jednom prigradskom naselju Općine Ilidža, za prvi proizvedeni med mogao postići tako veliki rezultat.
Pčelarstvom se počeo baviti “slučajno” prošle godine, iz hobija, želeći realizirati ideju koju je imao da se okuša u ovoj djelatnosti.
Bez prethodnog iskustva u uzgoju pčela ili proizvodnji meda, profesionalno nevezanih iskustava, Škrijelj se odlučuje kupiti par košnica, opremu i pčele.
Košnice su pronašle “dom” u dvorištu njegove porodične kuće a pčelama je zajedno sa ostalim članovima porodice pružio potpunu predanost ali i ljubav.
Čini se da se upravo takav odnos ka pčelarstvu “isplatio” jer je “med iz ljubavi” osvojih stručnjake i prošao ozbiljne kriterije pri ocjenjivanju kvaliteta.
“Ideja o bavljenju pčelarstvom je relativno mlada dok je interes za pčelarstvom uvijek bio tu. Iako mi je djed bio pčelar, kao i par rođaka, nisam ranije toliko razmišljao da se i sam bavim time, zbog obaveza a i zbog toga što nisam uopšte mislio da je to, u mjestu gdje živim, uopšte moguće. Ne mogu sa sigurnošću reći kada se ta ideja tačno konkretizirala u mojoj glavi, ali mogu reći da sam od prošle godine (2023.) intenzivno počeo razmišljati o realizaciji te ideje”, počinje svoju priču za Akta.ba, Enis Škrijelj, dobitnik priznanja “zlatna medalja” na Sajmu u Gradačcu.
Foto: Privatni album
Na pitanje da li je pčelarstvo zahtjevno, kaže da ima mnogo posla ali ako se radi iz ljubavi onda je manje zahtjevno.
“Mogu reći i jeste i nije zahtjevno. Kada postoji veliki interes i ljubav prema tome, to vam djeluje i manje zahtjevno. Posla oko pčelinjaka ima dosta, ko hoće ispravno da radi. Redovno se treba pregledati, paziti na promjene u ponašanju pčela, promjene u košnici i na satnim osnovama. Još mnogo toga treba osigurati da bi pčelinjak napredovao, a sve počinje konstantnom brigom i nadzorom nad pčelama”, kaže Škrijelj.
Pčelar mora voljeti pčele i paziti ih
Pčelar mora da se pobrine za pčele a pčele će se pobrinuti za med, kaže.
Tek na kraju sezone cvjetanja određenih medonosnih biljnih vrsta poput bagrema ili lipe, dolazi posao oko meda za pčelara.
Kada je svoj hobi odlučio “ozvaničiti” i registrirati svoj obrt, kaže da je imao pozitivno iskustvo pri pregistraciji i da mu nije bilo teško registrirati obrt.
“Za mene nije bilo teško registrirati obrt. Sve informacije oko registracije mogu se pronaći na zvaničnim web stranicama nadležnih institucija, samo treba pratiti upute. U mom slučaju, prvo sam registrovao poljoprivredno gazdinstvo, a potom sam upisan i u Registar pčelara. Moj pčelinjak je seleći pčelinjak, što znači da je dio košnica smješten u mom mjestu prebivališta a dio se u skladu sa cvjetanjem određenih medonosnih biljnih vrsta, seli u ta područja. Potrebno je pribaviti određena dokumenta i sve se može završiti za dvadesetak dana”, pojašnjava za Akta.ba.
“Samouki” pčelar koji pravi zlatni med
Na pitanje da li je morao proći određenu obuku da se bavi pčelarstvom obzirom da se po prvi put bavi time, kaže da nije prošao nikakvu oficijelnu edukaciju ali da se mnogo posvetio istraživanju i da je kroz višemjesečnu “samouku” edukaciju stekao dosta znanja.
“Iako postoje edukacije i obuke u organizaciji različitih udruženja pčelara, ja konkretno nisam prošao ništa od toga. Nekih pola godine trajalo je moje istraživanje te teme, nabavka određene literature, iščitavanje materijala, pregledavanje dostupnih video materijala od kolega pčelara koji su dugo godina u pčelarstvu. Mogu reći za sebe da sam “samouk” što se pčelarstva tiče, ali i da se nisam “napamet” počeo baviti time. Dosta vremena je utrošeno u istraživanju teme i učenje iz već pomenutih izvora. Ne smijem izostaviti ni dragocjene savjete starijih kolega sa kojima sam imao priliku lično da se upoznam, razgovaram i upitam za određene dileme koje sam imao pogotovo na samom početku. Njima se posebno zahvaljujem”, kaže Škrijelj.
Ono što je sigurno jeste činjenica da je svoje znanje i spretnost itekako potvrdio priznanjem na Sajmu u Gradačcu.
Kvalitet ispred kvantiteta
Komentirajući kako gleda na to da se prvi put takmičio i iz prvog puta odmah “okitio” zlatom, kaže da se jeste nadao uspjehu, s obzirom na uloženi trud pri proizvodnji, ali da je proglašenjem ipak bio prijatno iznenađen.
“Da, može se reći da je to prilično interesantno, pogotovo ako uzmemo u obzir veličinu mog pčelinjaka i količinu izvrcanog meda. Ja se vodim krilaticom “Kvalitet ispred kvantiteta”. Što se medalje tiče, od početka mog bavljenja pčelarstvom, cilj je bio da imam kvalitetan med, količina je bila u drugom planu. Trudio sam se maksimalno da sve vezano pa pčelinjak odradim kako treba i po propisima. Vremenski uvjeti ove godine nisu pogodovali pčelama, tako da su i količine kao i kvalitet meda mnogo manje nego su se pčelari nadali i očekivali. Nakon vrcanja, kao i svakog pčelara, zanimalo me je šta ja to imam, kakav je moj med. Znao sam za sajmove i da se rade analize kao i klasifikacija meda i odlučio sam da i svoj med pošaljem na analizu. Moram priznati da sam se nadao uspjehu, ali opet kada su objavljeni rezultati, bio sam malo iznenađen”, kaže Škrijelj za Akta.ba.
Med u BiH je kvalitetan
Pojašnjavajući procedure i važnost priznanja, Škrijelj kaže da je na Sedmom međunarodnom sajmu pčelarstva u Gradačcu za analizu meda bilo ukupno predato 135 uzoraka.
“Treba napomenuti da Sajam nije “takmičenje” u pravom smislu te riječi. Svaki uzorak koji ispuni visoke kriterije će sigurno dobiti jednu od medalja za kvalitet. Mogu reći da je ovogodišnji Sajam u Gradačcu bio za pčelare veoma uspješan jer su se skoro svi prijavljeni uzorci okitili nekom od medalja što dovoljno govori o tome kako naša zemlja ima kvalitetan med na što svi trebamo biti ponosni”, ističe.
Sve analize je radio Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli.
Ispitivanje se sastoji iz dva dijela: organoleptičko-senzorno ocjenjivanje (to ocjenjivanje provodi komisija sastavljena od stručno obučenih senzoričara pčelara praktičara) i fizičko-hemijska
analiza (obavlja se na fakultetu). Svaka od ispitivanih stavki ima referentne vrijednosti po kojima se kvalitet meda ocjenjuje.
Osvrčući se na prilike u lokalnim prodavnicama kada je potrebna oprema u pitanju, kaže da je sve što je potrebno za pčelarstvo lako dostupno i moguće kupiti u Sarajevu.
Med ovog sada već, uspješnog pčelara je ocijenjen kategorijom-livadski med.
Uspjeh iznad očekivanja
Lokacija “ispaše” njegovih pčela je prigradsko naselje, ne neko udaljeno mjesto u prirodi, a na pitanje da li je u početku sumnjao u mogućnosti da napravi kvalitetan med kaže da upravo zbog toga nije imao velika očekivanja.
“Nisam imao prevelika očekivanja što zbog lokacije što zbog toga što sam početnik u bavljenju pčelarstvom. To je jedan od razloga zašto sam učestvovao na sajmu, kako bih saznao koja je vrsta i kakav je kvalitet meda, jer je lokacija pčelinjaka upravo je, kako ste rekli, prigradsko naselje. Ne možete reći da dominira niti jedna medonosna biljna vrsta, a opet ima svega pomalo, pokoji bagrem, lipa, kesten… Ispostavilo se da je ipak livadsko cvijeće ove sezone bilo najplodnije mojim pčelama. Veliko mi je olakšanje što je bez obzira na lokaciju, med izuzetnog kvaliteta”, ističe Škrijelj.
Foto: Privatni album
Jasno je da je ovaj obrt na počecima, i to veoma uspješnim. Na pitanje kakvi su mu planovi za dalje kaže da najprije treba očuvati pčelinjak tokom zime.
“Što se planova tiče, najprije treba uspjeti u tome da pčelinjak opstane tokom zime, a kasnije polako, vidjet ćemo kakva će biti situacija”, kaže.
Ističe da mu je titula sa Sajma “trasirala” ozbiljnije planove i prezentacije na još većim sajmovima, ali da ide korak po korak.
“Zlatna medalja je svakako vjetar u leđa i potvrda kvaliteta što daje dodatni motiv i volju za dalji rad”, kaže Škrijelj za Akta.ba.
Ide korak po korak
U ovom trenutku, kaže da za sada meda nema za masovnu kupovinu, ali plan je da u narednim godinama svakako bude i to.
“Ovogodišnje količine meda sam ostavio za vlastite potrebe a dio sam poklonio članovima šire porodice i prijateljima”, kaže.
Od 5. do 8. septembra održava se Sajam pčelarstva u Tuzli na koji je Škrijelj također poslao uzorke. Prema informacijama koje su do sada objavili, prijavljeno je preko 600 uzoraka iz 22 zemlje.
Škrijelj je dokaz da svaki rad iz ljubavi i više svrhe bude nagrađen a obrti poput ovog koji za misiju imaju kvalitet ispred kvantiteta, zasigurno su osvježenje na privredno-proizvođačkoj “sceni”.
Podsjećamo, protekle sedmice od 28. do 31. augusta u Gradačcu je održan 51. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene indrustrije – Sajam šljive.
Sajam šljive je i ove godine ponudio brojne popratne sadržaje i niz stručnih i naučnih skupova.
Za sve učesnike, ovo je iznova prilika da proizvođači poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda predstave svoje proizvode i uspostave saradnje za bolje tržišno pozicioniranje,
Cilj ovog Sajma je pored promocije domaćih proizvođača i promocija privrede i turističkih potencijala Bosne i Hercegovine općenito.
Razgovarala: Naida Kurdija
Izvor: akta.ba
