Pripremljeni Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesije za izgradnju MHE „Bilješevo“ na rijeci Bosni je na sjednici Općinskog vijeća Kakanj u ponedeljak 31.1.2022.
U potpunoj suprotnosti sa trendom odustajanja od planiranja i gradnje mini hidroelektrana po bh. rijekama, kao krajnjim rezultatom višegodišnje borbe eko aktivista i mještana zajednica kojima su MHE prijetnja kvalitetu njihovog života, trendu koji su prihvatile i brojne lokalne vlasti, pa i entitetski parlamenti, trendu čiji je najsvježiji primjer poništavanje koncesionih ugovora za 10 MHE od strane Vlade SBK, lokalne vlasti u općini Kakanj spremaju se dozvoliti gradnju prve MHE u svojoj općini.
I to nakon što su u prethodnom mandatu u dva navrata odbijali takve zahtjeve Vlade ZDK.
Pripremljeni Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesije za izgradnju MHE „Bilješevo“ na rijeci Bosni je na sjednici Općinskog vijeća Kakanj u ponedeljak 31.1.2022. Investitor gradnje MHE snage četiri MW, moguće godišnje proizvodnje postrojenja 14,90 GWh, je kakanjsko preduzeće „Trgošped“. Ono je od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZDK zatražilo koncesiju, priloživši studiju iz novembra prošle godine, izrađenu od strane ˝Es Hydrotechnics˝ d.o.o. Sarajevo.
„Pregledom priložene dokumentacije, te uvidom u usvojeni Prostorni plan općine Kakanj 2010-2030. godine, utvrđeno je da je traženi zahvat u skladu sa planskom dokumentacijom, te da se gradnja može odobriti uz poštivanje pozitivnih zakonskih normi, uz pribavljanje saglasnosti u skladu sa propisanim ograničenjima, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, te uz ispunjavanje ostalih zakonom propisanih uslova“, stoji u obrazloženju pripremljene odluke za sjednicu Općinskog vijeća.
Veoma je indikativno kojom brzinom se želi ući u realizaciju ovog projekta, jer u neposrednoj blizini planirane lokacije je planirana i gradnja protočne HE Ramići. Osim toga riječ je o zoni urbane gradnje, sa blizinom optičkog kabla BH telekoma, zaštitnim pojasima regionalne ceste, autoputa i željeznice, dalekovoda, a u blizini je i termalni izvor. I, u konačnici, riječ je o plavnom području. Odnosno, očigledno da je za realizaciju ovog projekta potrebna šira javna rasprava, a ne samo izrada „studije izvodljivosti“.
„Nama su se obratili ribari sa te općine, koji se probojavaju da ova MHE predstavljala prvu veću barijeru koja bi zaustavila migraciju riba od Dunava, preko rijeka Save i Bosne do Sarajeva. To je bio i jedan od razloga odustajanja gradnje hidrolektrane u Janjićima kod Zenice“, kaže za portal Antikorupcija.info Zumra Gušo iz Ribarskog društva u Maglaju, koja je i vođa neformalne grupe građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“.
O odustajanju od planova gradnje, odnosno finansiranja gradnje hidroelektrane Janjići na rijeci Bosni u BiH u petak 28.1.2022. javnost je obavijestila organizacija RiverWatch. Tačnije, Njemačka razvojna banka KfW potvrdila je da je odustala od Ugovora o kreditu od 30 miliona eura između KfW-a i Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH, koje je u vlasništvu Vlade Federacija BiH, potpisanog 2014. za elektranu Janjići snage 15,75 megavati (MW). Postrojenje bi podrazumijevalo branu visoku 16 metara i poplavilo bi dio rijeke s nizom brzaca uzvodno od Zenice u centralnoj Bosni.
”Lokalitet je vrlo cijenjen od strane lokalnog stanovništva i pruža stanište zaštićenim vrstama kao što su vidre i najmanje 15 vrsta riba od evropskog značaja, uključujući ugroženu mladicu“, saopštili su iz RiverWatch.
Podsjećamo, zbog namjere vlasti da odobre gradnju ove hidroelektrane u junu prošle godine ekološki aktivisti organizovali su javni protest ispred zgrade Gradske uprave u Zenici.
Ali, pred najavljenu sjednicu Općinskog vijeća Kakanj, postavljamo i pitanje – moraju li građani svaki put protestima stati na put ugrožavanju prirode i svojih prava. Može li se vlast naprosto sjetiti da su oni izabrani da rade u interesu građana a ne investitora sumnjivih namjera i istih takvih veza. I da stavljanje interesa pojedinaca ispred interesa zajednice, javnost, u nedostatku razumnog objašnjenja, percipira kao sistemsku korupciju.
Podsjećamo i da Koalicija za zaštitu rijeka u BiH, koja okuplja 30-ak organizacija, godinama insistira da vlasti u BiH uvedu moratorij na izgradnju mini hidroelektrana, zbog, kako navode, isključive koristi koju male hidroelektrane donose investitorima i štete koju nanose rijekama.
