U Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku svijeta, svakog 25. u mjesecu obilježava se Narandžasti dan, kao datum podizanja svijesti i sprečavanja nasilja nad ženama i djevojčicama. lnstitut za razvoj mladih KULT skoro deceniju neumorno doprinosi različitim aktivnostima s ciljem prevencije nasilja nad ženama i djevojčicama i slanja poruka podrške žrtvama.
Kampanja #WomenMakingDifference je kampanja koju je Institut započeo u januaru 2022. godine s ciljem promocije priča uspješnih žena iz regiona. Kampanja se nastavlja u mjesecu decembru, s ciljem promoviranja priča žena iz BiH koje rade u Sigurnim kućama te kroz svoj angažman pružaju podršku drugim ženama, djevojčicama, ali i široj društvenoj zajednici. Ovom kampanjom, Institut ima za cilj pokrenuti mlade da na osnovi primjera drugih, nastave motivirano i aktivno sudjelovati u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, ali i posebno istaknuti važnost zalaganja i borbe za rodnu ravnopravnost.
Gorica Ivić je izvršna direktorica Fondacije Udružene žene iz Banja Luke. To je nevladina organizacija osnovana 1996. godine s ciljem da doprinese poboljšanju kvaliteta života i položaja žena u porodici i društvu. Iako je na početku organizacija bila usmjerena na pomoć ženama i humanitarne aktivnosti, danas je izrasla u profesionalno udruženje koje djeluje kroz različite programe. Organizacija je dio različitih mreža i koalicija, na regionalnom i evropskom nivou, koje imaju isti cilj a to je zaštititi žene i djevojčice od nasilja i doprinijeti rodnoj ravnopravnosti u društvu.
Za svoje prve korake, kada je o ovoj temi riječ, kaže: „Rad u ovoj oblasti došao je spontano, spletom različitih životnih okolnosti ali motivacija je godinama rasla i potvrdila iskrenu namjeru da doprinesem poboljšanju položaja žena, sprečavanju i suzbijanju nasilja i zaštiti žrtava. Moj prvi kontakt sa ženama koje su preživjele nasilje je bio kroz rad u Sigurnoj kući Banja Luka na poziciji socijalne radnice, koji podrazumijeva direktan kontakt sa ženama i djecom nakon što napuste nasilnu zajednicu u fazi kad su najranjiviji i kada im je potrebna stručna pomoć i podrška.“
Rodnu ravnopravnost objašnjava kao pravednost, jednake prilike, doprinos ekonomskom razvoju i socijalnoj jednakosti. Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u BiH, Gorica navodi: „Ako imamo 137 gradonačelnika/načelnika i 5 gradonačelnica/načelnica u BiH jasno je gdje smo sa rodnom ravnopravnošću, žene su nedovoljno zastupljene u procesima donošenja političkih odluka. Ženska perspektiva se najčešće ne uklapa u nacionalistički nabijen svijet muškaraca koji je danas dominantan.“
Gorica smatra da žene nisu dovoljno uključene u mirovne procese i to ne samo zbog političkih okolnosti u regiji, nego i zbog razumijevanja demokratskih procesa od strane međunarodne zajednice. Nedostatak utjecaja žena i njihovo oblikovanje javnih politika, doprinosi da i dalje dominiraju destruktivne patrijarhalne ideologije. Ipak, kaže da pomak u odnosu na period od prije 20 godina postoji i da je najviše vidljiv kada je riječ o oblasti nasilja u porodici: „Prije 20 godina silovanje u braku nije bilo kažnjivo, znači bilo je dozvoljeno, danas je to ipak iz nas. Ne kažem da se danas ne dešava ali je prepoznato kao krivično djelo. Servisi, podrška i prava žrtava su prepoznati, postoje i svakodnevno rade. Mi danas imamo više obrazovanih žena nego muškaraca, žene su zastupljenije u različitim važnim oblastima žtivota i rada ali politički procesi su još uvijek rezervisani za muškarce.“
Baveći se ovom temom, kao vrlo važnu lekciju koju je naučila navodi: „Često će različite okolnosti testirati snagu i izdržljivost aktivistica da ostanu istrajne u borbi za rodnu ravnopravnost, radi čega je važno uvijek se vraćati na osnovne principe, imati strpljenje i graditi ličnu i profesionalnu otpornost.“
Kada je riječ o motivaciji, smatra da je shvatanje suštine rodne ravnopravnosti i doprinosa od ličnog do globalnog nivoa najvažnija motivacija za uključivanje.
„Također, vrlo je važno da se svako u životu zalaže za nešto veće od njega i što je dobrobit za sve, a ravnopravnost muškaraca i žena je svakako opšti interes“, navodi Gorica.
Na pitanje da li ima podršku okoline, odgovara: „Okolina podržava i razumije humanitarne akcije i direktnu pomoć za žene ali kada je u pitanju rodna ravnopravnost i razbijanje patrijarhata, reakcije nisu uvijek tako pozitivne. Teže se prihvata jer je to na jedan način ipak dio naše tradicije. Društvu bih poručila da se ne boji rodne ravnopravnosti, da podrži žene koje imaju snagu za promjene jer će svima biti bolje.“
Kao svoj najveći uspjeh navodi istrajnost i posvećenost ovoj temi. Kaže da organizacija u kojoj radi ima važne rezultate i pobjede u zalagačkim akcijama: „Utjecale smo na gotovo sve zakone u Republici Srpskoj koji su relevantni za prava žena. Žene i djeca koje smo podržale da izađu iz nasilja i danas žive slobodno, svakako su najveći uspjeh organizacije. Ako barem jedan život promjenite i učinite boljim – rad se isplati“, za kraj poručuje Gorica.
Izvor: mladi.org
