Udaljeni svega tridesetak kilometara jedan od drugog, na obalama rijeke Drine smješteni su gradovi Goražde i Foča. Upravo rijeka Drina, prirodni biser naše države, predstavlja okosnicu razvoja turizma u ovim gradovima koji svoju budućnost, ali i razvoj ovog segmenta privrede vide u zajedničkim projektima koji će svim posjetiocima istočne Bosne ponuditi najznačajniji turistički proizvod koji posjedujemo – netaknutu prirodu.
Najveći i najstariji nacionalni park u našoj državi „Sutjeska“, prašuma Perućica, kanjon rijeke Tare, prirodni fenomen Pješčane piramide, stara gradska jezgra, Sahat kula te džamija Aladža samo su neki od turističkih destinacija koji se nalaze na teritoriji opštine Foča.
Upravo zbog toga opština Foča iz godine u godinu bilježi sve veći broj turističkih posjeta. Naravno, pored domaćih i stranih turista, prirodne ljepote, netaknuta priroda ali i životni standard u posljednjem periodu privlači sve veći broj digitalnih nomada.
Džamija Aladža u Foči, foto: Tačno.net
Igor Čurčić iz opštine Foča naglašava da se turizam u ovom gradu počinje razvijati početkom 2000-ih godina nakon što su stanovnici ove regije prepoznali ekonomski potencijal. U tom kontekstu dolazi do razvoja rafting turizma kako rijekom Tarom tako i rijekom Drinom.
„To je zadnjih par godina spojeno s ponudom Nacionalnog parka Sutjeska, koji je nekad bio najveći nacionalni park u bivšoj državi Jugoslaviji. Na to sve smo dodali razvoj turizma vezanog za komercijalna poljoprivredna gazdinstva na selu koji je uzeo zamah zadnje tri godine. Puno je registrovanih poljoprivredno-turističkih gazdinstava. Ljudi koji žive u velikim gradovima u Evropi žele da se izmaknu i osame sa svojim porodicama u prirodu. To je turizam kojeg turisti zapadne Evrope bukiraju tokom cijele godine.“
Nacionalni park Sutjeska, foto: Tačno.net
Jedinstvene turističke ponude koje objedinjuju adrenalinski turizam, rafting, alpinizam, hiking, prema mišljenju Igora Čurčića, su budućnost razvoja turističke ponude u ovoj regiji. Također, segment ribolovnog turizma je oblast koja se pokušava dodatno razviti u suradnji s opštinama Goražde i Ustikolina.
„U ribolovnom turizmu vidimo razvoj ove regije. Zajedno sa Goraždem i Ustikolinom radimo na tom planu. Za početak pravimo jednu sportsko-rekreativnu stazu, kojoj je fokus biciklizam, u dužini od 42 km. Tu imamo pomoć međunarodne zajednice. Ta staza će ići Foča-Ustikolina-Goražde-Novo Goražde i spojit će ove naše gradove. Tako da ljudi koji dođu na rafting recimo dan-dva, a žele ostati par dana, moći će praviti turističke rute tom stazom koja je trasirana na nekadašnjoj pruzi Ćiro i gdje će moći posjetiti i okolne gradove.“
Za razvoj turizma ključno je umrežavanje
Naravno, za razvoj turizma potrebna je podrška vlasti kroz razvoj infrastrukture, ideje ali i finansije.
Upravo nedostatak finansijskih sredstava Igor Čurčić vidi najveći izazov za razvoj ove branše. Naglašava da je umrežavanje opština jedan od najboljih metoda za zajednički pristup fondovima koji finansiraju ovaj segment.
„Tu se oslanjamo na pomoć međunarodnih organizacija. Prije svega smo zato i napravili gornju Drinsku regiju koja ima 11 opština iz FBiH i RS te zajedno nastupamo. Približavanje ulaska u EU otvara put ka pristupnim fondovima, a ovim fondovima je mnogo brže i lakše pristupiti kad se udruži regija i kada više opština aplicira za nešto nego pojedinačno. Najljepši primjer je regija Majevica gdje je pet opština napravilo odličnu priču.“
U tom kontekstu opština Foča i Goražde uspostavili su zajedničku suradnju umrežavanja privrednika i administrativnih službi s ciljem kreiranja dugoročne strategije razvoja turizma u ovoj regiji.
Čurčić ističe da je javno-privatno partnerstvo jedan od modela razvoja turizma ali nažalost ovaj segment suradnje javnog sektora s privatnim još uvijek nije zaživio u BiH.
„Javno-privatno partnerstvo je jako bitno ali zasad nemamo primjera. Nadamo se da će biti, za početak bar u Nacionalnom parku koji je tu blizu i još mjesta uključujući svih ovih 11 opština gdje je to moguće napraviti. Nadamo se da će to krenuti u pravom smjeru.“
Aleksandar Vidojević iz Nacionalnog parka Sutjeska smatra da prilikom razvoja turizma posebnu pažnju treba obratiti na zaštitu životne sredine jer turisti i dolaze u ovu regiju zbog netaknute prirode.
„U suštini to je najbolje što imamo. Ako odustanemo od zaštite prirode nećemo imati ni turizma. Novo vrijeme koje dolazi i sve veći broj turista su u koliziji turizma i zaštite životne sredine. Po meni trebamo raditi na zaštiti i samim time povećat ćemo broj posjeta i veći broj ljudi će dolaziti.“
Održivi turizam uz proširenje turističke ponude vizija je razvoja turizma u okviru Nacionalnog parka Sutjeska. Aleksandar naglašava da masovni turizam kao i veliki broj ljudi nisu od velike koristi za najstariji park prirode u BiH.
„Nas zanimaju ljubitelji prirode koji će doći i iskoristiti baš to što Sutjeska pruža. To je ograničen broj ljudi ali nam je bitno da ti ljudi odu zadovoljni, dobiju ono po šta su došli. Najčešće je to detox digitalni, odmaranje u prirodi i slično. Najveći nedostatak je to što se turisti najčešće zadržavaju jedan do dva dana. Mi svakodnevno pokušavamo proširiti tu ponudu, najčešće je to kroz neke dodatne aktivnosti.“
Jedna od takvih aktivnosti je svakako i održavanje OK FEST-a koji svake godine na Tjentištu okupi oko 30 hiljada ljudi. Posjetioci muzičkog festivala napuštaju Sutjesku s odličnim impresijama, i prema mišljenju Aleksandra, ovakav vid marketinga je najbolji za povećanje broja posjeta nacionalnom parku.
Goražde ima nevjerovatan turistički potencijal
Grad Goražde kao i kompletan Bosansko-podrinjski kanton (BPK) imaju bogatu dugogodišnju tradiciju razvoja privrede. U takvom ambijentu turizam nije bio u fokusu vlasti ali ni lokalnog stanovništva. Situacija se u posljednjih nekoliko godina mijenja zahvaljujući mlađim generacijama koji su u razvoju turizma prepoznali potencijal.
Bogato kulturno-historijsko naslijeđe, srednjovjekovni grad Pavlovac, rodno mjesto Hercega Stjepana Kosače, Drinske mučenice, jedno od najvećih nalazišta stećaka kao i rijeka Drina samo su neki od potencijalnih turističkih atrakcija Goražda koji, prema mišljenju gradonačelnika Ernesta Imamovića, nisu dovoljno iskorištena.
Spomen ploča Drinskim mučenicama u Goraždu, foto: Tačno.net
Razlozi su primarno administrativno-organizacijske prirode. Konkretno, kada se govori o razvoju turizma na rijeci Drini, Imamović ističe administrativne prepreke ali u takvom ambijentu napredak u ovoj oblasti postoji.
„Potencijal rijeke Drine je apsolutno neiskorišten s obzirom na administrativne prepreke te isprepletene nadležnosti koje se tiču gradnje uz priobalni dio rijeke Drine. Generalno, mi imamo problem s boravišnim taksama kao i drugim administrativnim problemima. Ali mi smo svjesni turističkog potencijala. Upravo iz tog razloga je turizam u strategiji razvoja grada Goražda definisan kao jedan od ključnih elemenata razvoja naše zajednice. Evo mi već treću godinu obilježavamo Eko Drinsku regatu i kroz Internacionalni festival prijateljstva, stvorili smo svojevrsni brend, koje posjećuju kako Goraždani tako i posjetioci iz drugih krajeva.“
Upravo zajednički turistički proizvodi koji će uključiti gradove poput Goražda, Foče i Višegrada, prema mišljenju Imamovića, treba da otvore prostor za povećanje posjeta.
„Jasno je da Goražde ali i drugi gradovi u našoj regiji Foča i Višegrad moraju zajedno nastupati kada govorimo o razvoju turizma. U tom kontekstu mi smo potpisali dokumente koji su formalizirali naš zajednički nastup u ovom segmentu. Logično je da turisti koji dođu u Foču po inerciji posjete i Goražde i Višegrad kao i druge manje gradove. Potencijal je ogroman ako u obzir uzmemo podatke o broju ljudi koji dođu na rafting na gornji tok rijeke Drine.“
Rijeka Drina u Goraždu, foto: Tačno.net
Armin Bukva, direktor Turističke organizacije Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, ističe da su nedostatak osnovne infrastrukture, turističke infrastrukture i suprastrukture, uključujući puteve, smještajne kapacitete, restorane i druge turističke objekte neki od ključnih problema razvoja turizma.
Pored navedenog, značajan nedostatak koji ograničava brži razvoj turizma na ovom prostoru je nedostatak adekvatno educiranih i obučenih kadrova u turizmu.
„Ovaj problem je prisutan dugi niz godina, međutim, nadležni iz oblasti obrazovanja ne poduzimaju dovoljno da bi se trenutno stanje promjenilo. Ukoliko želimo brži razvoj turističke industrije u kantonu potrebno je ulagati u obuku i edukaciju lokalnog stanovništva za rad u turizmu. S obzirom da je Bosansko-podrinjski kanton Goražde već decenijama pozicioniran kao područje namjenske industrije rezultat takve privredne politike je nedovoljno investiranje u turizam što otežava razvoj novih turističkih sadržaja i unaprjeđenje postojećih.“
Bukva ističe da bez obzira na ove nedostatke BPK i Goražde polako se pozicioniraju na turističkoj mapi BiH. U tom kontekstu nedavno je razvijena strategija koja poseban fokus stavlja na suradnji različitih sektora sa ciljem razvoja održivog i dugoročnog turizma koji za cilj ima ekonomsku korist ali i poboljšanje kvaliteta života građana ovog grada.
Pogled na Goražde, foto: Tačno.net
Izvor: tacno.net
