Prvih šest mjeseci postojanja Neformalne grupa žena „Fontana“ Stari grad Maglaj
„Njega krase spomenici, stara Tvrđava i džamija Kuršumlija, simbol Islama“.
Dio je ovo pjesme „Mom Maglaju“ koju su članice Neformalne grupe žena „Fontana“ Stari grad Maglaj uzele sa svoju himnu. Otpjevale su je krajem februara na
Trgu Alije Izetbegovića, na staroj čaršiji, kada su se i zvanično predstavile sugrađanima i sugrađankama. Ime Neformalne grupe žena „Fontana“, ali i budućeg udruženja, nije slučajno odabrano. Fontana na čaršiji od svog prvog dana postojanja – 70-tih godina prošlog vijeka, bila je mjesto gdje su se sačekivali zaljubljeni parovi, prijatelji, mjesto je to gdje se družilo, zabavljalo. Kada stanete pored fontane vidite staru čaršiju, Gradinu, Kuršumlija džamiju, ali i novi dio grada.
Već sada oko 70 članica neformalne grupe
U vremenu kada smo sve više otuđeni jedni od drugih, lijepo je znati da ima i onih koji žele da se druže, rade nešto korisno za zajednicu, da putuju i realizuju projekte. Tako je u Maglaju 1. decembra 2023. godine sa radom počela Neformalna grupa žena „Fontana“ Stari grad Maglaj. Mejrima Islamović, koja je i sama emotivno vezana za Stari grad, posljednjih godina je razmišljala o potrebi da se žene angažuju, posebno na desnoj obali Bosne. O svojoj želji razgovarala je sa Jasminkom Hadžišehić i tako je krenulo. „Nismo imale šta izgubiti. Ideja je išla od žene do žene, naše sugrađanke bile su oduševljene idejom, a posebno zbog činjenice da će okupljanje žena oživjeti Stari grad, koji je posljednjih godina nepravedno zapostavljen“, ispričala nam je Mejrima, predsjednica NGŽ „Fontana“ i budućeg udruženja. Žene se sastaju svakog četvrtka u stogodišnjoj Čabrinoj kafani, koju su članice dobile na korištenje od Asime Obralić. „Radimo, dogovaramo se, planiramo, smijemo, zapjevamo jer lijepa je ovo priča. A naravno ništa bez podrške lokalnih vlasti, načelnika Mirsada Mahmutagića, naših sugrađana i donatora“, dodala je naša sagovornica i naglasila da su oko „Fontane“ okupljene žene Starog grada, ali i novog dijela Maglaja i prigradskih naselja. Članice „Fontane“ organizovale su predstavljanje 24. februara, a uprkos kiši i lošem vremenu, nekoliko stotina Maglajlija i Maglajki došlo je u staru čaršiju i dalo im podršku. Prvi nastup imali su članovi i članice folklorne sekcije sa Bijele Ploče.
Čuva se tradicija i majčinim katom i bosanskim jelima
A kako se čuva tradicija pokazale su tada Mediha Kokić i Muradija Herceg koje su na predstavljanju nosile kat – dimije i bluzu sa šamijom, ono što su nekada nosile naše nane, pranane ….. „Kat sam donijela od svoje mame, zaista se lijepo osjećam kada ga nosim, a posebno što ima i sentimentalnu vrijednost. Kat često nosim tokom ramazana, kada idem u džamiju. Mi žene okupile smo se zbog druženja i humanitarnog rada“, ispričala nam je Mediha. Muradija Herceg kat koji je nosila dobila je na poklon. „Drago mi je što imam još jednu priliku da obučem kat, a inače ga oblačim kada idem na teraviju. Mi žene se zaista lijepo družimo, mnogo žena nam se pridružilo i zaista smo presretne“, dodala je Muradija. Zahvaljujući porodici Obralić, za predstavljanje im je na raspolaganje stavljena Čabrina kafana. A vrijedne žene pripremile su tradicionalna slana i slatka bosanska jela, šerbe i kahvu koja se cijelo vrijeme mljela u mlinu. Postavljena je i mini izložba starih predmeta bez kojih se nekada nije mogla zamisliti nijedna bosanska kuća: sahani, ibrici, mangala, šiš za prženje kahve, sinija, kao i fildžani i džezve. Izložile su žene i svoje ručne radove, sve ono što su isplele ili isheklale, a nekim starim predmetima su udahnule novi život. „Svaka od naših članica je pripremila nešto s puno ljubavi, pa smo sve to ponudile posjetiocima. Svi su nas pohvalili, vidjelo smo i same koliko su svi bili zadovoljni, a mi smo bile najsretnije kada smo vidjele svu tu podršku. Većina nas emotivno je vezana za Stari grad, čaršiju, fontanu, Čabrinu kafanu i hvala teta Asimi što nam je besplatno ustupila prostor kafane na korištenje“, ispričala nam je Jasminka Hadžišehić i nastavila „U proteklih pola godina realizovale smo niz aktivnosti. Prvo smo posjetili naše stare i bolesne sugrađanke, tokom mubarek ramazana uz pomoć donatora i RO ‘Merhamet’ Maglaj pripremile smo nekoliko zajedničkih iftara, tradicionalnu halvu za Lejletu-l-Kadr, a posjetili smo i štićenike Doma za stare i iznemogle „Sira“ što je bilo posebno emotivno. Za djecu i mlade sa posebnim potrebama osigurani su bajramski paketići, a žene su pripremale sokove i džemove po tradicionalnoj recepturi“. Takođe, članice „Fontane“ predstavile su se i na Sjamu sporta u Maglaju, a za takmičenje mladih informatičara IT Challenge pripremljena je bogata trpeza za koju je jedan od učesnika rekao da je bosanski sto bolji od švedskog. Muniba Ibranović, članica „Fontane“ i profesionalna kuharica u penziji, sretna je što je dijelom „Fontane“. „Naša druženja me zaista opuštaju, a kuhanje je moja velika ljubav. Svaki put kada pripremamo gastronomsku ponudu trudimo se da to budu bosanski specijaliteti koji su dio naše tradicije i mi je čuvamo na ovaj način. Pripremimo maslanicu i ostale pite, potkorice, tirit, japrak, lukovice, bosanski lonac, tagaricu, hadžijski ćevap, grah, babinju, kukuruzu, sutliju, hurmašice, rešediju, halvapitu. Bilo nam je drago vidjeti mlade informatičare kako sa velikim apetitom jedu tagaricu, hadžijski ćevap i bosanski lonac“, ispričala nam je Muniba i dodala da je jedan od projekata i izdavanje male kuharice sa receptima za tradicionalna bosanska jela, onako kako to prave ove žene. U kuharici će se tako naći: Munibin ćevap, Džidžina hurmašica, Merimin japrak itd.
Članice s nestrpljenjem iščekuju svaki četvrtak
Hajrija Hadžišehić posebno se raduje svakom četvrtku. „Penzionerka sam, živim sama, a četvrtkom dođem u Čabrinu kafanu, družim se sa ostalim ženama, bude rada, ali i priče i smijeha. Ja sam i blagajnica neformalne grupe i prikupljam sredstva članarine“, ispričala nam je Hajrija. Dženana Arnautović trenutno je nezaposlena, a četvrtak je uvijek posebno zaokružen u njenom kalendaru. „Maglaju je trebalo ovo udruženje i vjerujem da će se nama ponositi. Puno je ovdje žena, rada, aktivnosti, a prije svega druženja. Od starog napravimo novo, nekom predmetu damo novu upotrebnu vrijednost, kada smo u prilici prodajemo naše radove – kutije za nakit, šolje, tespihe, goblene, cekere, kecelje i zarađeni novac koristimo za nabavku novog repromaterijala“, ispričala nam je Dženana. Šahza Mujkanović je istakla da je njena dugogodišnja želja bila osnivanje ovakvog udruženja. „Imam posla i obaveza i kod kuće, ali četvrtak jedva čekam. Radila sam u tvornici tekstila, znam šiti kao i još neke žene, pa šijemo cekere i kecelje. Sa još jednom članicom sašile smo i 30 dimija za naše žene i to je naš doprinos očuvanju bosanske tradicije“, rekla nam je Šahza.
Djeluju kao porodica
Ono što smo saznali na kraju razgovora sa ovim vrijednim ženama jeste to da će neformalna grupa uskoro imati status udruženja. Sva potrebna dokumentacija je osigurana i dostavljena nadležnim. „I dalje ćemo vrijedno raditi, pripremati se za neke buduće bazare, spremne smo odgovoriti i na pozive udruženja iz drugih sredina, da se upoznajemo, družimo, da se čuje za nas. Tu smo i da zajednički obilježimo važne datume za Maglaj i Bosnu i Hercegovinu, što smo učinili već nekoliko puta. Moram posebno istaći da sam sretna i ponosna što smo uspjele u svojoj namjeri da se žene zbliže, da izađu iz kuća, jer mi djelujemo kao jedan tim, kao jedna porodica. Jedna na drugu se uvijek možemo osloniti, u pola noći ako zatreba, tu smo jedna za drugu“, rekla nam je na kraju razgovora Mejrima Islamović, predsjednica Nefromalne grupe žena „Fontana“ Stari grad Maglaj ali i budućeg udruženja.
Piše: Nejra Bradarić
Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Za sadržaj priče iskljucivo je odgovoran autor i “Mreža za izgradnju mira”. Stavovi izneseni u priči ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Americkih Država.
