Daniel Bronkal, direktor švicarskog Karitasa u BiH, govori o projektu „Predškolsko obrazovanje za svu djecu – PEACH“, koji uključuje rad prvog predškolskog autobusa u BiH za “Snaga lokalnog”.
Napisao: Đorđe Krajišnik
Aktivnosti vezane za Putujući vrtić se realizuju u sklopu projekta PEACH Caritasa Švicarske i realizuju se u saradnji sa javnom ustanovom „Djeca Sarajeva“ (DS). Cilj je da se predškolsko obrazovanje učini dostupnim svoj djeci iz ruralnih udaljenijih područja i marginaliziranih grupa. Kroz ovaj program, kao što je istaknuto, djeca će razviti dodatne vještine, a razvijanje interesa za učenje i istraživanje će biti omogućeno kroz igru i struktuirane aktivnosti.
Autobus kao vrtić
– Takvim aktivnostima je potrebna promocija, i ne smije samo da ovisi o postojanju infrastrukture. Predškolski autobus, pilot aktivnost, su djeca i roditelji vrlo dobro primili. Naravno, trenutačna pandemija nam je stvorila određene probleme u realizaciji projekta. Moramo poštivati stroga pravila, distancu i higijenu. Broj djece u predškolskom autobusu je smanjen sa 20 na 10. Primjenjuju se sve mjere u smislu zdravlja i higijene kao i u drugim vrtićima, bez razlike. Autobus će biti u vlasništvu DS i imaće tretman kao bilo koja druga predškolska ustanova. Ako odluče da zatvore sve vrtiće zbog pogoršanja stanja izazvanog pandemijom COVID-19, ni on neće biti izuzetak. Što se tiče smjene vlade u Kantonu Sarajevo, to je uopćeno problem. Nadamo se da ćemo uskoro razgovarati sa novom Vladom i ministarstvom. To će biti četvrti ili peti ministar otkako smo pokrenuli ovaj projekt 2018. godine. Nama to nimalo ne olakšava stvari, implementaciju i rad sa partnerom, rekao nam je Bronkal.
Kada je govorio o konceptu projekta predškolskog autobusa, direktor Caritasa Švicarske u BiH je naglasio da je Caritas Švicarske dodijelio sredstva, zajedno sa Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, za nabavku i naknadnu ugradnju. Nakon toga, autobus je preuređen u vrtić sa potpunom funkcijom putujućeg vrtića. Kako on kaže, cijeli tim stručnjaka je uključen kako bi putujući vrtić radio.
- Predviđeno je da odjednom bude 20 djece, ali zbog trenutne pandemije smo morali smanjiti broj na 10. Autobus sada potpuno funkcionira kao vrtić i trenutačno se koristi isključivo u Kantonu Sarajevo. Mi smo tek počeli i vrlo smo zadovoljni kako se projekat realizira i kako su ga prihvatili roditelji, djeca i javnost. Jedno od glavnih pitanja koje ostaje jeste pitanje vlasništva. Autobus nije vlasništvo Caritasa Švicarske. Od samog početka je dogovoreno u pravno obavezujućem Memorandumu o razumijevanju sa ministarstvom i JU DS da će nakon perioda tranzicije oni preuzeti vozilo i, također, pokriti sve prateće operativne i kadrovske troškove. Nažalost, autobus trenutačno miruje jer JU DS nema dovoljna sredstva za njegov rad. Mi se nadamo da će Kantonalna vlada donijeti odluku da alociraju dovoljna finansijska sredstva da osiguraju da se putujući vrtić može opet koristiti. U suprotnom, mi ćemo morati da ga uzmemo nazad od ministarstva i JU DS i ukoliko se to desi, koristit ćemo ga u drugim dijelovima BiH.
Predškolsko obrazovanje i dalje treba više pažnje i poboljšanja u BiH, istakao je Bronkal. Potrebno je promovirati više sati obaveznog (i besplatnog) predškolskog obrazovanja nego što je trenutačno predviđeno. Naš projekt se kod roditelja i javnih ustanova zalaže za važnost uključivanja djece u obavezno predškolsko obrazovanje, kao i za ulaganje u neophodnu infrastrukturu.
Trebalo bi ulagati i u profesionalni razvoj odgajatelja u vrtićima i usavršavati ih s važećim standardima nastave. Vlasti se moraju uključiti u promociju predškolskog odgoja i naglasiti roditeljima koliko je to važno za kognitivni razvoj njihove djece. Unutar ovog projekta usko surađujemo sa JU DS, Pedagoškim zavodom i Ministarstvom kako bismo poboljšali proces učenja. Nadalje, važno je da vlasti osiguraju jednak pristup predškolskom obrazovanju za svu djecu, bez obzira na njihov ekonomski status ili etničku pripadnost. Znamo da možda nećemo uspjeti 100%, ali važno je raditi u ovom smjeru. Ponekad je do roditelja, iako je predškolski odgoj obvezan, a ponekad je u pitanju samo nedostatak ustanova.
Nije uvijek pitanje dovoljnog finansiranja već kako je usmjereno ulaganje. Ponekad glomazne vladine strukture usporavaju razvoj događaja koji će na kraju naštetiti razvoju djece BiH u budućnosti. Uz to, opetovano reizabrana kantonalna vlada i stalne smjene ministara (ne samo u obrazovanju) dovode do stalnog limba u hitno potrebnom donošenju odluka. Ili se ponovno ukidaju već sklopljeni sporazumi.
Razmotriti mnogo problema koji postoje
Caritas Švicarske je u BiH prisutan već niz godina, pa smo pitali Bronkala kako on vidi ulogu organizacije na čijem je čelu danas.
– U BiH smo počeli raditi prije više od 25 godina, nakon završetka rata. Počeli smo sa stambenim i hitnim projektima, a sada radimo na dugoročnijim razvojnim projektima u oblasti poljoprivrede, održivih sredstava za život, socijalne inkluzije, npr. Roma, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije i naravno obrazovanju. Lokalni akteri iz vlasti i civilnog društva igraju važnu i presudnu ulogu u svim našim aktivnostima i projektima. Lokalne organizacije civilnog društva igraju važnu ulogu za nas. Za njih su ova vremena izazovna, jer nisu samo financijska sredstva na koja se mogu osloniti vrlo ograničena. Potrebe samo-percepcije mnogih od njih moraju se preusmjeriti s pružanja usluga međunarodnoj zajednici na postajanje samopouzdanih zastupnika koji predstavljaju potrebe njihovih ciljnih skupina.
BiH zaista treba jak sektor civilnog društva, posebno zbog složene situacije. Iako imamo svoj godišnji proračun, Caritas Švicarske je relativno mali humanitarni i razvojni akter u BiH. Ali mi smo tu i nismo zatvorili svoje prisustvo ovdje kao mnogi drugi, jer osjećamo da smo još uvijek potrebni.
Mnogi građani BiH nisu svjesni da se puno javnih bosanskih sredstava ulaže u hitne i razvojne projekte širom zemlje. Oni mogu doći od općinskih vlasti, ali i od kantonalnih, entitetskih ili državnih ministarstava. Kao i u mnogim drugim zemljama, korupcija je i dalje raširena u BiH. Ali problem s tim nije uvijek zloupotreba ili pronevjera, kao što neki mogu pretpostaviti. Ponekad javne institucije jednostavno nemaju prave kapacitete i znanje o tome kako na odgovarajući način iskoristiti i primijeniti raspoloživa sredstva. Caritas Švicarske i njegovi lokalni partneri podržavaju mnoge javne vlasti u poboljšanju kako bi bolje pružile usluge i podršku narodu BiH.
BiH građani su često negativnog stava kada pričaju o lokalnim javnim ili vladinim ustanovama.
Ali kad se pogleda rani period COVID-19 pandemije, na primjer, nije bilo toliko loše kao u nekim drugim državama i vlasti su dosta brzo odgovorile na početku.
U oktobru 2020. imali smo općinske izbore s novoizabranim vijećnicima i gradonačelnicima, a vidjet ćemo šta će sada učiniti. Ako ne pokažu rezultate, još će više ljudi napustiti zemlju, a to bi moglo slomiti ekonomiju jer više neće biti nikoga da radi. BiH je tokom proteklih 25 godina izgubila toliko svog stanovništva jer je velik broj otišao u inostranstvo, npr. raditi u staračkim domovima. Nedostatak kvalificiranih, ali i nekvalificiranih radnika u BiH već postaje problem u nekim sektorima lokalne ekonomije. Ako vlada i lokalne vlasti ne poduzmu odgovarajuće mjere, BiH se može pretvoriti u zemlju penzionera, mafijaša i vehabija. Civilno društvo mora sarađivati s vladinim institucijama kako bi se pozabavilo tim pitanjima u ime svojih ciljnih grupa.
Dotičući se sveprisutnog pitanja pandemije sa svim izazovima, direktor Caritasa Švicarske u BiH kaže da organizacija koju vodi čini sve da pruži podršku narodu Bosne i Hercegovine.
Naš tim trenutno još uvijek radi od kuće. Poštujemo sve epidemiološke mjere. Situacija nije idealna za organizaciju poput naše, ali zdravlje i sigurnost za naš tim, naše partnere i naše ciljne grupe su na prvom mjestu. Promatrat ćemo situaciju, ali za sada većina nas radi od kuće, zaključio je Bronkal.
