Kod biste nobelovca Vladimira Preloga u Mostaru na Dan znanosti položeno je cvijeće, te je izražena želja da i BiH postane mjesto gdje će se nobelovci ne samo rađati, nego i ostvarivati.
”Mislim da je znanost najzanemarenija. Zbog toga smo u problemu. Stalno se naglasak stavlja na obrazovanje ili ono što je možda kvazi obrazovanje ili kvazi sustav koji imamo u Bosni i Hercegovini. Jedan od najboljih načina da se ozdravi obrazovni sustav jeste da se kroz znanstveni i istraživački rad pozicioniramo kao mjesto rada”, rekao je Marko Antonio Brkić, savjetnik federalne ministrice obrazovanja i znanosti u povodu obilježavanja Dana znanosti u Mostaru 11. prosinca 2024.
Mjesto gdje će se nobelovci ostvarivati
Naime, kod biste nobelovca Vladimira Preloga (Park nobelovaca) u Mostaru, u srijedu je položeno cvijeće te je izražena želja da i BiH postane mjesto gdje će se nobelovci ne samo rađati, nego i ostvarivati.
”Treba nam takav ambijent i takvi kapaciteti da znanost konačno dobije perspektivu”, dodao je Brkić.
O značaju znanosti i obilježavanja ovog dana govorio je Miljan Rupar, nastavnik fizike na UWC u Mostaru
”Bitno je promovirati znanost u našem gradu i u državi. Istraživanja su nedavno pokazala da naši studenti i učenici imaju jako loše rezultate iz predmeta prirodnih znanosti, fizike, matematike. Kod nas se novac najmanje ulaže u znanost. U našim srednjim školama, na primjer, ne postoje praktična nastava. Ne postoje promocija znanosti na način kako bi se trebalo raditi”, rekao je Rupar.
Nedostaje motivacije ljudi
Brkić je u Mostaru istaknuo da ”novca i ne nedostaje toliko, koliko nedostaje motivacije kod ljudi koji nose ključne procese u razvoju obrazovnih i znanstvenih sustava, a onda posljedično i cijelog društva.
” Inače, Bosna i Hercegovina izdvaja oko 0,18 posto bruto društvenog proizvoda za znanost, a po strategiji razvoja Federacije predviđeno je da do 2027. godine izdvajamo 1,85 posto.
”Bilo bi od ključne važnosti da oni koji donose odluke prepoznaju i sredstva koja su predviđena za razvoj i istraživanja omoguće onima koji žele ovdje raditi. Mladi istraživači odlaze i dobivaju stipendije diljem Europe, te postižu sjajne rezultate”, rekao je Marko Antonio Brkić.
Podsjetio je da je Vladimir Prelog doktorirao s 23 godine, ali u Pragu.
”Stoljeće nakon toga mi nismo u mogućnosti ostvariti uvjete za postizanje vrhunskih rezultata”, dodaje savjetnik federalne ministrice obrazovanja i znanosti uz pojašnjenje ”ako nastavnici, učitelji i profesori nisu motivirani, onda se urušava cijeli sustav.”
”Problem su oni koji upravljaju i način kako se novac raspoređuje, te prioriteti. Bojim se da nam prioriteti nisu dobro definirani”, zaključio je Brkić.
Izvor: bljesak.info
