Iako ima srednjovjekovne korijene, Stari grad Gradačac je svoje danas poznate obrise dobio na razmeđu 18 i 19. stoljeća, a veže se za značajnu historijsku ličnost Husein-kapetana Gradaščevića. U kompleksu se nalazi i sahat-kula koja je znatno zakošena na jugozapadnu stranu pa je nazivaju “krivi toranj” Gradačca, što tek rijetki znaju.
Grad Zmaja od Bosne u predjesenjim danima nalazi se u jednom od najljepših izdanja. Okupan jedinstvenom ljepotom, Gradačac svojim građanima, ali i posjetiteljima nudi potpuno miran i nesvakidašnji ugođaj.
Uzane, lijepe i neobično čiste ulice za bh. svakodnevnicu posebno će iznenaditi svakog putnika namjernika koji se zaputi u ovaj grad u kojem se zasigurno ima mnogo toga za vidjeti, a u današnje vrijeme kada moderne tehnologije i društvene mreže uzimaju primat i fotografisati.
https://imasdk.googleapis.com/js/core/bridge3.588.0_hr.html#goog_1716159435
Krivi toranj u Gradačcu
No, zasigurno najveću pažnju plijeni kompleks Starog grada u kojem je smještena i kula Husein-kapetana Gradaščevića. Prema zvaničnim historijskim podacima, Stari grad Gradačac se nalazi na terenu koji sa svih strana pada prema sjevernoj kapi-kuli, gdje je teren najniži i tu se ujedno nalazi veza tvrđave sa centralnim dijelom civilnog naselja, odnosno čaršijom. Grad ima dvije cjeline, odnosno donji i gornji grad. Cijeli kompleks je opasan bedemima koji zatvaraju površinu od 91 kvadratni metar.
Semir Hadžimusić iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona u razgovoru za Klix.ba kaže da je karakteristično to da su pojedini dijelovi bedema i kule Starog grada Gradačca građeni mnogo pažljivije, klesanim kamenom, nego mnogi drugi gradovi iz istog perioda u Bosni.
“U Donjem gradu Starog grada Gradačca, sahat-kulu je 1824. godine podigao Husein-kapetan Gradaščević, što potvrđuje ploča uzidana u objekat. U tarihu se navodi: ‘Osnivač objekta je Husein-kapetan, sin Osman-kapetanov, kapetan gradačačke tvrđave. Godina 1240.’ (1824). Predstavlja najmlađi objekat ovoga tipa koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni. Sat je nakon 1878. godine kupljen u Beču i od tada je radio po srednjoevropskom vremenu, za razliku od prethodnog ‘a la turca’. Novi sat je ponovo postavljen 1923. godine”, priča nam Hadžimusić.
Foto: A. K./Klix.ba
Sat kojeg naš sagovornik spominje je prestao raditi u Drugom svjetskom ratu, kada je sahat-kula korištena kao depo goriva. Sahat-kula ima oblik tornja koji se od podnožja postepeno sužava prema koti vrha.
“Približno je kvadratne osnove, dimenzija 5,23 x 5,11 metara, a ukupna visina iznosi 22 metra. Objekat ima prizemlje i pet spratova. Na južnoj strani su ulazna vrata. Od prizemlja do zadnjeg sprata vodi drveno stepenište sa 90 stepenica. Svjetlost je u unutrašnjost objekta dovedena i pomoću uskih otvora koji se šire prema unutrašnjosti, a koji su raspoređeni od podnožja do vrha. Zidovi su debeli 0,75 metara i zidani kamenom, izuzev gornjeg dijela, koji je od cigle”, dodaje Hadžimusić.
Iako najmlađa, sahat-kula, zbog neadekvatnog fundiranja, znatno je zakošena na jugozapadnu stranu pa je nazivaju “krivi toranj” Gradačca, aludirajući na krivi toranj u Pizi koji predstavlja svjetsku atrakciju.
“Sahat-kula u Gradačcu je jedna od svega dvije stare sahat-kule sačuvane na području današnjeg Tuzlanskog kantona pa i sjeveroistočne Bosne. Osim sahat-kule, Husein-kapetan je 1826. godine u kompleksu Starog grada podigao džamiju Husejniju”, naglašava Hažimusić.
Nedavno je završena obnova džamije, a sahat-kula bi trebala biti sanirana u jednoj od etapa sanacije i rekonstrukcije nacionalnog spomenika – graditeljske cjeline Stari grad u Gradačcu.
Izvor: klix.ba
