Da li je moguće zaštititi softver? Grupe prava intelektualnog vlasništva.

Zamislite svijet u kojem ne postoji pravo vlasništva nad bilo kojim materijalnim ili nematerijalnim sredstvom, dakle, npr. nakon što kupite automobil, svaka bi vam osoba bez ikakve grižnje savjesti ili bojazni da bi mogla biti kažnjena, mogla oduzeti vozilo.  Vjerovatno u takvom svijetu, s obzirom da je sve svačije i ništa nije ničije, ne biste niti kupili taj automobil nego biste “pozajmili” neki iz komšiluka. Kako niko ne kupuje ono što je besplatno, tako ni proizvođači ne vide smisao u proizvodnji onoga što im ne donosi nikakvu korist.  U takvom svijetu, gdje ništa nema vrijednost niko nema motiva da bilo šta radi. Jasno je, nema daljeg razvoja! 

Međutim, sreća je da ne živimo u takvom svijetu i da u ovom našem svijetu, koliko god neki govorili kako ništa ne funkcioniše i kako se ništa ne može zaštititi, ipak, postoje pravila, procedure i načini da se ostvari naknada za bilo kakav proizvod, rad ili djelo.  

S tim u vezi, ovdje ćemo govoriti o dvije podgrupe prava intelektualnog vlasništva: 
1) autorska i srodna prava 
2) pravo industrijskog vlasništva

Autorsko i srodna prava

Autorsko pravo predstavlja oblik pravne zaštite za djela književnosti, nauke, likovnog stvaralaštva, muzičkog, kinematografskog, arhitektonskog i slično. Da odmah na početku razjasnimo neke stvari. Ideju kao nešto apstraktno što je još uvijek najvećim dijelom samo produkt našeg razmišljanja, bez mogućnosti praktične primjene ili predstavljanja u obliku djela, nije moguće zaštititi. Dakle, ukoliko zamislimo uređaj koji bi ljudima omogućio teleportaciju, nije moguće zaštititi tu ideju samo na osnovu naših misli, potrebno je osmisliti cjelokupnu tehničku strukturu i način na koji bi ta ideja mogla postati primjenjiva u praksi. Nasuprot tome, ukoliko bismo pisali knjigu u kojoj pišemo o ljudima iz svemira koji posjeduju uređaje za teleportaciju, u tom slučaju iako se uređaj spominje u knjizi opet nije moguće zaštititi isti, ali je moguće zaštititi knjigu, kao djelo, što naravno predstavlja autorsko pravo.

Autorsko pravo nastaje i pripada autoru na osnovu samog čina stvaranja autorskog djela i nije uslovljeno ispunjenjem bilo kakvih formalnosti ili zahtjeva u pogledu njegovog sadržaja, kvaliteta ili svrhe. Ovo pravo traje tokom života autorice i 70 godina nakon njene smrti, a u slučaju da je autorsko djelo u vlasništvu pravnog lica u tom slučaju pravo traje 70 godina od dana objavljivanja. 

Često u praksi kažemo kako softver nije moguće zaštiti patentom, što je djelomično tačno – patentnom još uvijek nije moguće zaštiti softver u Europi, u SAD jeste i to najčešće algoritme i matematičke postupke korištene u programu, dok izvorni i izvršni Kod programa, strukturu i organizaciju Koda programa, dijelove ili cijelo korisničko sučelje, te sve priručnike, upute i ostalu digitalnu ili pisanu dokumentaciju štitimo autorskim djelom.  

Na zvaničnoj web stranici Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine o Srodnim pravima se između ostalog kaže i da se razlikuju u odnosu na autorska u pogledu:
– nosioca prava (ne autori, već izvođači, proizvođači fonograma, filmski producenti…),
– predmeta zaštite (izvedba, fonogram, videogram..), i
– trajanja zaštite (srodna prava traju kraće od autorskih…).

Kako biste imali čvrst dokaz da je autorsko djelo zaista vaše, možete ali i ne morate, deponovati orginale ili kopije svojih autorskih djela ili predmeta srodnih prava u Institutut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, koji ima urede u Sarajevu , Mostaru i Banjaluci.

Više o načinima zaštite softvera pročitajte na CARNet.

Prema definiciji, Industrijsko vlasništvo obuhvaća prava kojima proizvođači štite od konkurenata svoje poslovne interese, položaj na tržištu i sredstva uložena u istraživanje, razvoj i promociju. Najčešće korišteni oblici zaštite industrijskog vlasništva su

  • patent, 
  • žig,
  • industrijski dizajn.

Više o oblicima industrijskog vlasništva, načinima zaštite, pravilima i formularima u predstojećim člancima.

lonac.pro

Related Posts

Udruga UZOR i pivnica Beer Bar Busovača su završili realizacijuprojekta “BusMusicFest”

BusMusicFest u Busovači u potpunosti opravdao očekivanja! Udruga UZOR i pivnica Beer Bar Busovača tijekom proteka dva mjesecaorganizirali su prvi glazbeni festival u Busovači – BusMusicFest.Riječ je o glazbenom festivalu koji je obogatio glazbenu ponudu uBusovači i kvalitetnim sadržajem upotpunio kraj jeseni. Organizatori su kroz 30-ak dana trajanja festivala pripremili zanimljivglazbeni program koji je obuhvatio nekoliko akustičnih […]

Ženski snovi

“ŽENSKI SNOVI” predstava za odrasle (18+), u produkciji Kazalištamladih KORIFEJ, ovog vikenda u Busovači! Kazalište mladih “Korifej” ove subote, 3. prosinca u 19 sati, u okviru4. izdanja Busovačkog kazališnog festivala BuFEST odigrat će u kinodvorani Theatre predstavu ”Ženski snovi”. Predstava ŽENSKI SNOVI donosi priču o četiri žene koje, da biostvarile svoje snove, odluče osnovati političku stranku. Ulazak[…]