Članak objavljen u poslovnom magazinu Banke&Biznis u BiH broj 203 – mart 2019.godine
Blockchain tehnologija – Predstavljanje
Autor: Mr Samir Nuhbegović
Sažetak:
Svi servisi i usluge povezani sa transakcijama, razmjenom i ažuriranjem podataka čine osnovni mehanizam poslovanja i funkcionisanja ljudskog društva danas. Međutim, najznačajniji problem povezan sa transakcijama je pitanje povjerenja koje se rješavavalo posredovanjem treće strane. Najjednostavniji primjer rješavanja problema povjerenja su banke kao treća strana u posredovanju transakcija. Nadzor nad bankama vrši država kroz svoje sisteme nadzora dodajući dodatni značaj faktoru povjerenja. Međutim, osim što ovaj model centralizovanog posredovanja generiše značajne troškove koji utiču na visinu transakcijskih naknada s jedne strane, s druge strane je i značajan rizik gubitka povjerenja zbog različitih faktora. Zbog svega navedenog tražila se tehnologija koja bi imala potencijal da promijeni model sa centralizovanog na decentralizovani model izvršavanja transakcija uz obezbjeđivanje neophodnih funkcionalnih karakteristika. I nađena je. Blockchain tehnologija. Peer-to-peer (P2P)[1] model mrežnog operativnog sistema je poslužio kao osnova za Blockchain tehnologiju koja nudi potencijale za rješenja mnogih društvenih i ekonomskih tokova na jedan efikasniji, jednostavniji i transparentniji način.
Uvod
Prije 10-tak godina, 31.10.2008.godine je u članku „Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System“ autor (ili autori) pod pseudonimom Sathoshi Nakamoto (jer se ni danas ne zna ko se krije pod pseudonimom) predstavio osnovni koncept Blockchain tehnologije kao distribuirane knjige koja se ažurira u međusobno povezanim blokovima koji se na specifičan način povežu, označe vremenskim pečatom i kriptografski zaključaju čime je neporicljivost zapisa apsolutna.
Razlozi zbog čega je blockchain tehnologija specifična i nudi fascinantne mogućnosti je:
· rješenje problema dvostrukog trošenja kroz konsenzus u mreži bez posredovanja treće strane.
Razvoj nauke i tehnologije, a posebno pojava Interneta omogućila je unapređenja u mnogim oblastima. Tako je nastala e-vlada, e-trgovina, e-bankarstvo, e-usluge i sl. Bilo je pokušaja i da se kreira e-novac, ali je tom rješenju stajao na putu ogroman problem: dvostruko trošenje. Blockchain je ovaj problem efikasno riješio. Konsenzus u mreži peer-to-peer računara je premostio potrebu za posredovanjem treće strane po pitanju upravljanja bezgotovinskim novcem.
· rješenje „problema vizantijskih generala“ odnosno pitanje distribucije povjerenja.
Drugi riješeni problem je takozvani „problem vizantijskih generala“ što je omogućilo efikasnu primjenjivost blockchain tehnologije i distribuciju povjerenja kroz konsenzus u mreži bez posredovanja treće strane.
· apsolutna neporicljivost unesenog podatka.
Podatak unesen u blockchain je zapečaćen vremenskim pečatom i kao takav je neporicljiv.
· Zbog ovakvog rješenja omogućeno je da se informacija može distribuirati i biti pod punom kontrolom vlasnika.
Bitno je da je značajna razlika između kopiranja i distribucije podatka. Poznati su načini klasičnog kopiranja u informatici (select, copy, paste). Zbog toga je i značaj blockchaina tim veći jer ne dozvoljava kopiranje podatka zbog specifične kriptografske zaštite. U blockchainu je moguća samo distribucija podatka.
· Blockchain baza podataka je otporna na gubitak podataka i nema “downtime”-a.
Zbog svoje distribuirane peer-to-peer strukture međusobno povezanih servera vjerovatnoća da svi serveri izgube funkcionalnost u istom trenutku je nemoguća.
Blockchain mnogi smatraju najvećim pronalaskom od Interneta što je sasvim razumno razmišljanje s obzirom na potencijale koje nudi.
Značaj Blockchain tehnologije
Iako se u mnogo država u svijetu istražuje Blockchain tehnologija za primjenu u različitim sferama društva i ekonomije, bitno je istaći nekoliko najznačajnijih događaja:
– 09.02.2017.godine je u Vašingtonu osnovan dvostranački kongresni Blockchain klub.
Zbog zajedničkog zaključka da potencijali Blockchain tehnologije nude mnoga društvena poboljšanja, osnovan je navedeni klub u kojem su i republikanci i demokrate. Da osnivanje navedenog kluba nije bilo samo deklarativno dokazuje i činjenica da su 05.10.2018.godine dva kongresmena, demokrata i republikanac, podnijeli prijedlog zakona pod nazivom „Blockchain Promotion Act of 2018„. Zakon bi naložio američkom Ministarstvu trgovine da stvori blockchain radnu grupu koja bi radila na standardizaciji blockchaina u SAD-u.
– 10.04.2018. potpisana Deklaracija o uspostavljanju evropskog blockchain partnerstva.
Deklaraciju su potpisale 22 države Europske unije, a u zajedničkoj izjavi su ponudili da im se priključe i ostale države europskog ekonomskog prostora.
– Vlada Australije angažovala IBM za istraživanje i implementaciju Blockchain tehnologije.
U julu 2018.godine je potpisan navedeni ugovor. Ukupna vrijednost je oko 1 milijardu AUD, odnosno oko 740 miliona USD. Planirano je da aktivnosti traju pet godina na istraživanju i implementaciji Blockchain tehnologije u različitim područjima primjene australijskog društva.
Mnogo je ovakvih primjera. Neosporno je da je Blockchain tehnologija prihvaćena kao jedna nova mogućnost za preispitivanje postojećih procesa, te eventualni reinžinjering u cilju poboljšanja istih u skladu sa potencijalima.
Vrste Blockchain-a
Postoje tri vrste Blockchaina, a to su:
– Javni blockchain – sve kriptovalute koje se rudare.
Pojam „rudarenje“ označava prikupljanje podataka o transakcijama i evidentiranje istih u distribuiranu glavnu knjigu, odnosno blockchain. Prilikom dodavanja novog bloka na kraj lanca blokova, generišu se nove novčane jedinice i dodaju u sistem. One pripadaju rudarima koji su kreirali navedeni blok. Osim novogenerisanih novčanih jedinica, rudarima pripadaju i sve transakcijske naknade transakcija koje su evidentirane u tom bloku.
Da bi se pristupilo javnom blockchainu, osim hardvera, potreban je softver za rudarenje i virtuelni novčanik za pohranjivanje virtuelnog novca. Osim bitcoina, najpoznatije kriptovalute koje se rudare su „etherum“, „dash“ i „monero“.
– Korporativni blockchain – za međusobnu razmjenu i upravljanje podacima poznatih učesnika.
Svakako vrlo interesantan blockchain koji može naći, a već i nalazi primjenu u raznim područjima. Evidencija zemljišnih knjiga, zdravstvenih podataka, bilo kakve evidencije, distribuirane baze podataka kojima upravljaju različiti ovlašteni korisnici.
– Privatni blockchain – kriptovaluta ripple ili nacionalna kriptovaluta.
Kriptovaluta ripple egzistira na privatnim serverima u peer-to-peer mreži kompanije RippleLabs koji se nalaze širom svijeta. Ovi serveri provode transakcije navedene valute čije karakteristike mogu biti primjenjive za izdavanje nacionalne virtuelne kriptovalute od strane centralne banke, tj.države.
Najznačajnija područja primjene
Finansijske transakcije – poboljšanje efikasnosti i brzine transakcija uz vrlo niske transakcijske troškove.
Pravo: Nekretnine, nasljedstva, dokazi i sl. – Blockchain omogućava da se kupoprodaja nekretnine provede kroz blockchain pri čemu svi učesnici (kupac, prodavac, notar, banka, porezna uprava) cijelo vrijeme imaju pristup toku aktivnosti, te je proces transparentan i efikasan. Evidencija testamenata u blockchainu kroz neporicljivost uklanja mogućnost manipulacije. Evidencija dokaznog materijala u istražnim radnjama onemogućava manipulaciju ili naknadno uklanjanje dokaza. Sigurno je da ima još područja za primjenu u domeni prava.
Dokaz porijekla – SCM (upravljanje lancima snabdjevanja) i implementacija dokaza porijekla proizvoda nudi efikasna rješenja. Na primjer, lijek na tržištu bi mogao imati svoj zapis u blockchain lancu koji može sadržavati čitav životni ciklus od fabrike do kupca tj.pacijenta. Ovo bi se moglo primjeniti za bilo koji brendirani proizvod i nestalo bi sumnje koja se kod kupaca javlja s vremena na vrijeme pri ovim kupovinama jer nemaju potpunu garanciju da kupuju zaista originalan, brendirani proizvod ili originalni lijek.
Upravljanje zdravstvenim podacima – vlasnik zdravstvenih podataka u distribuiranoj bazi bi imao pristup istim bez obzira u kojem dijelu svijeta se nalazi, samo je bitno da postoji internet veza. Osim toga, može imati podatke o tome ko je od ovlaštenih zdravstvenih radnika pristupao podacima i kada, te koje je eventualne izmjene u podacima izvršio.
Pametni ugovori (Smart contract) – Smart contract su aplikacije čije je stanje pohranjeno u blockchainu. One mogu olakšati, verifikovati ili izvršiti ugovor. Postoji mogućnost automatske razmjene vrijednosti bez ljudskog nadzora ili aktivnosti. Nude vrlo velike mogućnosti uz širok spektar primjene u praksi.
Politika: e-vlada, e-identitet, izbori.. – Blockchain nudi efikasno rješenje i za implementaciju e-vlade radi razmjene podataka između različitih državnih organa i servisa, kao i evidenciju građana. Vlada ili grad može da kreira blockchain koji će sadržavati e-identitete svojih građana. Ovakva evidencija bi mogla omogućiti sigurno korištenje usluga kao što je npr.glasanje. E-identitet bi mogao postati sličan pasošu koji njegovom vlasniku omogućava korištenje različitih usluga i prava.
IoT (Internet of Things – Internet stvari) je svakako još jedno područje gdje bi blockchain tehnologija mogla naći efikasnu primjenu.
Primjeri Blockchain tehnologije u upotrebi i pripremi za upotrebu u svijetu
Velika Britanija, Finska i Danska – upravljanje podjelom donacija.
Trenutni načini praćenja i kontrole bespovratnih sredstava su veoma složeni i kao takvi su predmet potencijalne prevare ili zloupotrebe. Blockchain omogućava svim stranama koje su uključene u raspodjelu donacija da prate šta se dešava i na koji način se novac koristi.
Švedska – provođenje i evidencija transakcija nekretnina.
Švedska vlada planira da transakcije nekretnina evidentira kroz blockchain kako bi sve strane uključene u transakcije i banke i vlada, te posrednici, kupci i prodavci mogli pratiti napredak sporazuma i aktivnosti sve dok se ne završi. Ovakav pristup omogućava trenutnu potvrdu važećih transakcija sa najvećim stepenom sigurnosti i integriteta.
Gana i Gruzija – evidencija zemljišnih knjiga.
Kvalitetna evidencija vlasništva bez mogućnosti malverzacija. Onemogućava korupciju u značajnoj mjeri.
Singapur – sprečavanje prevara u poslovanju.
Upotreba blockchaina u ovom slučaju je potaknuta incidentom u kojem je jedna kompanija izgubila skoro 200 miliona dolara od prevara u kineskoj luci Qingdao prije dvije godine. Lažne kompanije su koristile duple fakture za istu robu kako bi povukle stotine miliona dolara od banaka. Singapurska vlada je razvila sistem sa lokalnim bankama čija je namjena sprečavanje prevara na način da svaka faktura dobije jedinstveni ključ. Banke preko blockchaina dijele ovaj jedinstveni ključ, dok podaci iz faktura ostaju zaštićeni. Ukoliko druga banka pokuša da registruje fakturu sa istim detaljima, sistem ih upozorava da se radi o duplikatu.
· Tajland – testiranje Blockchain tehnologije kako bi se pratilo plaćanje PDV-a.
Tajland bi mogao postati prva zemlja u svijetu koja će iskoristiti tehnologiju distribuirane knjige (DLT) za porezne svrhe ukoliko se testiranje uspješno provede.
Dubai i Moskva: smart city projekti.
O pametnim gradovima ne treba posebno pričati. Čak se i u Bosni i Hercegovini provode određene aktivnosti po ovom pitanju, a blockchain tehnologija nudi idealnu podlogu za razmjenu podataka i upravljanje između više administratora i korisnika.
Meksiko: praćenje javnih ugovora.
Zbog velikog stepena korupcije Meksiko provodi aktivnosti na praćenju ponuda za javne ugovore uz pomoć blockchain tehnologije.
Švicarska, Izrael, Ukrajina, Rusija, Kenija, Švedska, Indija i Maršalska ostrva – nacionalna virtuelna kriptovaluta.
U svim navedenim zemljama se provode aktivnosti na analizi i eventualnom uvođenju u upotrebu nacionalne virtuelne kriptovalute.
Volkswagen, Porcshe, BMW – primjena u autoindustriji.
Međusobna komunikacija vozila, te evidencija servisa i pređene kilometraže bez mogućnosti nelegalne izmjene i prevare kupca polovnog vozila.
Primjena Blockchain tehnologije u energetskom sektoru.
Prema istraživanju koje je objavljeno u časopisu Power Engineering International (PEi) blokchain tehnologija će imati rast primjene u energetskom sektoru od 65% u periodu između 2019. i 2023.godine. Blockchain se može koristiti za prevenciju kvarova u električnim mrežama. Osim toga, može pružiti mrežnim operaterima podatke u realnom vremenu o radu sastavnih dijelova mreže i pomoći u modernizaciji iste. Pristup podacima u realnom vremenu pomaže operaterima da brže nađu propuste, smanje gubitke, te umanje operativne troškove i troškove održavanja.
· Sierra Leone će uz pomoć UN-a implementirati ID sistem na Blockchainu.
Sierra Leone, država u Zapadnoj Africi je u partnerstvu sa dvije agencije Ujedinjenih nacija kako bi kreirali nacionalni digitalni identifikacioni sistem koristeći blockchain tehnologiju. Sierra Leone je izabrana jer ima samo jedan kreditni biro koji pokriva 2000 stanovnika što je manje od 1% ukupne populacije zemlje, dok 80 posto stanovništva nema pristup bankarskim uslugama i finansijskim servisima koji su im potrebni.
· UNICEF investira u šest Blockchain projekata radi rješavanja globalnih izazova.
Fond za inovacije UNICEF-a iz sredstava namijenjenih finansiranju open-source tehnologija investiraće u šest projekata za izradu i isporuku prototipa i sistema za globalne probleme kao što su transparentnost u pružanju zdravstvene zaštite, omogućavanje pristupa povezivanju mobilnih telefona i sposobnost usmjeravanja financijskih sredstava i resursa na projekte društvenog uticaja.
Moguća primjena u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini bi se blockchain mogao primjeniti u efikasnom rješavanju možda najprioritetnijih problema:
Priprema naloga za isplatu plata, doprinosa i poreza bez evazije.
Na blockchain osnovi bi se kreirala softverska platforma za kreiranje naloga za plaćanje preko koje bi pravna lica imala zakonsku obavezu da vrši isplatu novca fizičkom licu. Preddefinisanom vrstom isplate, da li se radi o ugovoru o djelu, privremenim ili povremenim poslovima, donaciji ili običnoj redovnoj plati, softver bi onemogućio kreiranje i davanje platnog naloga samo za isplatu plata bez doprinosa, kao što je trenutno veoma čest slučaj. Trenutno su evidentne velike zloupotrebe, a ovo rješenje bi uslovilo da se kroz sistemsko rješenje preduzeća, bilo privatna ili javna, obavežu da moraju isplatiti sve pripadajuće obaveze. Ne bi se dešavalo da s vremena na vrijeme određeni broj radnika ne može u penziju zbog neplaćenih doprinosa. Sigurno je da bi ova platforma mogla ponuditi i smanjenje stopa poreza i doprinosa jer bi se zaveo red u ove transakcije.
Izrada sistema za fiskalizaciju radi efikasnije borbe protiv PDV prevara.
Procjena je da je u EU ukupan iznos po osnovu PDV prevara oko 1000 milijardi eura. Svakako da bi osim koristi kroz efikasniju evidenciju prometa uštede bile i zbog toga što bi se postojeći fiskalni sistemi izbacili iz upotrebe.
Izrada sistema za praćenje ugovora po osnovu javnih nabavki.
Sve aktivnosti po pitanju jednog postupka nabavke bi se mogle evidentirati na blockchainu čime bi se povećala transparentnost i omogućilo uočavanje određenih pokazatelja koji mogu ukazivati na korupciju.
Upravljanje zdravstvenim podacima.
Vlasnik zdravstvenih podataka u distribuiranoj bazi bi imao pristup istim bez obzira u kojem dijelu svijeta se nalazi, samo je bitno da postoji internet veza. Osim toga, može imati podatke o tome ko je od ovlaštenih zdravstvenih radnika pristupao podacima i kada, koje je eventualne izmjene u podacima izvršio i slično. Rješenje na blockchain tehnologiji bi omogućilo interoperabilnost zdravstvenog sistema na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
Transport, upravljanje lancima snabdjevanja i dokaz porijekla.
Zbog mnogo učesnika u aktivnostima povezanim sa transportom i upravljanjem lancima snabdjevanja korporativni blockchain bi bio idealno rješenje koje dodatno nudi i mogućnost dokaza porijekla robe. Svakako da bi ova karakteristika ponudila mogućnost proizvodnje visokokvalitetnih organskih proizvoda čije bi dokaz porijekla štitio blockchain.
Omogućavanje decentralizovane evidencije privrednih subjekata.
Decentralizovana evidencija privrednih subjekata u okviru privrednih komora bi ponudilo mogućnost jednostavnijeg pronalaženja poslovnih partnera, kao i evaluaciju pouzdanosti i poslovne sposobnosti istih u cilju podizanja kvaliteta ponude na tržištu.
Evidencija nekretnina i praćenje transakcija povezanih sa nekretninama.
Zbog neporicljivosti i moguće koordinacije strana povezanih sa transakcijama nekretnina korporativni blockchain isto tako nudi prednosti u odnosu na klasično rješenje.
Svakako da će se sa širenjem informacija o potencijalima Blockchain tehnologije uočiti i druga potencijalna područja primjene.
Zaključak:
Pojava Blockchain tehnologije predstavlja veliku mogućnost i za Bosnu i Hercegovinu i značaj te tehnologije je neprocjenjiv. Široke mogućnosti primjene nude proaktivan pristup uz automatizaciju procesa u mnogim područjima čime se smanjuje potreba za ljudskom intervencijom u procesima što ih poboljšava, te smanjuje mogućnost korupcije uz povećanje efikasnosti. Samim tim, na događaje se ne reaguje onda kada se dese, već se uz pomoć Blockchain tehnologije kreiraju okolnosti koje onemogućavaju neželjene događaje. Blockchain tehnologija nudi osnovu da se nedostaci u sistemima čiji je uglavnom uzrok ljudski faktor mogu efikasno premostiti. Uvođenje u primjenu u Bosni i Hercegovini bi donijelo mnoga poboljšanja.
Literatura:
Bajgorić, N. (2012). Menadžment informacione tehnologije. Drugo izdanje. Sarajevo: Ekonomski fakultet.
Das S. (2017). Congressional Blockchain Caucus Launches in Washington. [online]. 10.februar. Dostupno na: https://www.cryptocoinsnews.com/congressional-blockchain-caucus-launches-washington/
Europska centralna banka (2012). Izvještaj:Virtuel currency shemes 2012. [online]. Dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/virtualcurrencyschemes201210en.pdf
European commision. (2018) European countries join blockchain partnership. [online]. 10.april. Dostupno na: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/european-countries-join-blockchain-partnership
Hansen S. (2018). UNICEF Invests In Six Emerging Market Blockchain Startups. [online]. 10.decembar. Dostupno na: https://www.forbes.com/sites/sarahhansen/2018/12/10/unicef-invests-in-six-emerging-market-blockchain-startups/#4e80a31f6ea7
Hudli A. (2018). Sierra Leone to develop Blockchain based ID platform with UN partnership. [online]. 10.septembar. Dostupno na: https://www.coindesk.com/sierra-leone-to-develop-blockchain-based-identity-platform-with-un-partnership
Kaul K. (2018). Blockchain adoption in energy sector to grow by 65, says research. [online]. 16.novembar. Dostupno na: https://www.livebitcoinnews.com/blockchain-adoption-in-energy-sector-to-grow-by-65-says-research/
Nakamoto S. (2008). Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System. [online]. Dostupno na: https://bitcoin.org/bitcoin.pdf
Nuhbegović S. (2018). Virtuelne kriptovalute i blockchain protokol. Sarajevo: Ekonomski fakultet
Zmudzinski A. (2018). Thailand’s Revenue Department Tests Blockchain for Tracking Value-Added Tax Payments. [online]. 03.decembar. Dostupno na: https://cointelegraph.com/news/thailands-revenue-departments-tests-blockchain-for-tracking-value-added-tax-payments
[1] Peer-to-peer (P2P) mreža je pored najzastupljenijeg klijent-server mrežnog operativnog sistema drugi osnovni mrežni operativni sistem koji ima mogućnost upravljanja sa više računara koji su povezani u računarsku mrežu. Peer-to-peer NOS (Network Operating Systems – NOS) omogućava korisnicima da dijele resurse na njihovim računarima, kao i da pristupaju resursima sa drugih računara koji su defi nirani kao djeljivi (shared), pri čemu svi računari imaju isti status.
Izvor: lonac.pro
