Od četiri žene koje su početkom 2023. pokrenule svoje biznise u Gračanici, dvije i danas uspješno posluju.
Gračanica, bosanskohercegovački grad u Tuzlanskom kantonu, važi za jedan od privredno najrazvijenih gradova u Bosni i Hercegovini.
Dokaz tome je ne samo veliki broj uspješnih kompanija osnovanih u ovom gradu, već i mali biznisi koji svakodnevno rastu. U osnivanju malih biznisa, Grad Gračanica i USAID-ov Program podrške zaštiti ljudskih prava početkom 2023. godine podržali su četiri žene, od kojih dvije i danas uspješno posluju.
Dvadesetpetogodišnja Amina Vehabović, inžinjerka tekstila i dizajna, još kao djevojčica je maštala da njene modne kreacije budu predstavljene na velikim modnim revijama. Na nagovor oca upisala je srednju školu nakon koje je stekla zvanje tekstilnog tehničara.
U to vrijeme je, kako je ispričala za Diskriminacija.ba, počela izrađivati prve odjevne predmete i zarađivati za džeparac. Već tada je, kaže, imala u planu otvoriti svoj studio, ali se plašila da od zarade neće moći plaćati sve troškove koje registrovani biznis nosi.
“Iako sam dovoljno zarađivala, bilo me je strah da li će to biti dovoljno za plaćanje doprinosa, nabavku materijala i da li ću uopšte znati voditi sve to, ali vremenom sam shvatila da to i nije toliko komplikovano i nisam se pokajala”, kaže Amina.
Za vrijeme treće godine studija tekstilnog inžinjerstva i dizajna, saznala je za USAID-ov Program podrške zaštiti ljudskih prava (USAID/INSPIRE) i odlučila otvoriti dizajnerski studio “AMS design“. Amina je zadovoljna trenutnim uspjehom, a najveći izazov joj je nabavka kvalitetnih materijala koje koristi za izradu svojih kreacija.
“Najteže je nabaviti materijal ovdje. To je sve neki manji izbor materijala, pa moram naručivati iz inostranstva, ali snalazim se”, govori ona.
Finansijska sredstva koje je dobila od Vlade SAD-a i Grada Gračanica iskoristila je za plaćanje doprinosa, kupovinu industrijske pegle, izložbene lutke i drugi potrebni materijal.
Amina, uglavnom, dizajnira odjeću za žene, a sa najviše pažnje kreira svečane haljine po mjeri.
Posebno je ponosna jer su njene kolekcije 2023. godine bile predstavljene na poznatim revijama – BH Fashion Weeku i European Fashion Passport showu.
Za svoje kreacije kažu da su posebne jer su najčešće unikatne i ističe da za detalje na svojim haljinama koristi reciklirani tekstil.
Cilj joj je kreirati modnu liniju koja će biti prepoznatljiva po svojoj estetici i kvaliteti. U budućnosti planira zaposliti barem jednu osobu jer, kako govori, sama ne može sve stizati.
Želja joj je i da se više posveti izbacivanju novih kolekcija tokom godine. Amina govori da joj je ovaj posao povećao samopouzdanje i da danas više vjeruje u sebe i svoje sposobnosti.
“Prvenstveno se osjećam slobodno u ovom poslu. Radim ono što volim, radim nešto kreativno, nešto što me opušta i idem na posao baš sretna. Moj radni dan ne traje osam sati, jer stalno istražujem, pripremam i razmišljam o onome što ću raditi, tako da za mene ovo nije posao, više neko uživanje, koje dobro naplaćujem”, ističe Amina.
Foto: USAID
ŽENE SA SELA STALNO RADE
U okviru istog programa podrške, svoj posao je početkom 2023. pokrenula i četrdesetsedmogodišnja Hazima Topčagić, vlasnica biznisa “TOP“, koji nudi povrće uzgojeno u organskom plasteniku.
U njenoj ponudi se, osim povrća, može naći i zimnica napravljena od organskog povrća, domaći sokovi, džemovi i sokovi od organske aronije.
Hazima za Diskriminacija.ba govori da je prije bavljenja ovim poslom radila administrativni posao, ali da se nije pronalazila u radu u kancelariji.
Kaže da se organskom proizvodnjom povrća počela baviti “iz čiste ljubavi prema biljkama”.
Iako je u početku svoje proizvode uzgajala za sebe i uži krug ljudi, interes za njenim proizvodima se povećao i sada ima veliki broj mušterija.
“Organska proizvodnja povrća zvuči super, ali to je poljoprivreda – sezonski posao. Uspjeh se ne može mjeriti po jednoj godini. Ja sam zadovoljna poslovanjem, a najsretnija sam što radim ono što volim”, govori Hazima.
Foto: USAID
Od dobijenih finansijskih sredstava od Vlade SAD-a i Grada Gračanica je, između ostalog, kupila i motokultivator koji koristi za obrađivanje zemljišta, što joj je dosta olakšalo poslovanje jer ne mora dodatno plaćati te usluge.
Osim organskog uzgajanja povrća, Hazima već 11 godina vodi Udruženje žena Pribava.
Kroz rad u udruženju je, kako kaže, shvatila koliko je važan proces osnaživanja i poticanje žena da postanu preduzetnice, naročito žena iz ruralnih sredina, ili žena koje su marginalizovane po bilo kojem drugom osnovu. Kroz USAID/INSPIRE je i na svom primjeru uočila koliko takva podrška znači da se ekonomski osnaži i stekne više samopouzdanja.
“Žena na selu je uvijek bila na marginama društva, iako sve žene na selu stalno rade. Zbog toga su ovakvi projekti veoma važni, jer mogu pomoći tim ženama da budu manje diskriminisane i da rade ono što vole, samo treba imati dobru ideju”, poručuje ona.
U GRAČANICI JE VIŠE NEZAPOSLENIH ŽENA NEGO MUŠKARACA
Osim Amine i Hazime, biznise su kroz isti program podrške početkom 2023. pokrenule Hava Omerašević i Medina Širbegović.
Njihovi biznisi nakon isteka jednogodišnjeg ugovora su zatvoreni.
Erhad Brkić, koordinator programa Grada Gračanica, za Diskriminacija.ba kaže da je do zatvaranja ovih biznisa došlo jer preduzetnice “nisu mogle realizivati ono što je bilo planirano biznis planom”.
Ipak, govori da će one imati mogućnost aplicirati i na neke od narednih programa podrške koje Grad Gračanica planira provoditi već od 2025. godine.
“Očekujemo nove projekte podrške namijenjenim ženama za koje ćemo imati nove javne pozive, pa možda im budemo mogli pomoći i na neki drugi način”, kaže Brkić.
Uprkos programima podrške za pokretanje biznisa namijenjenim ženama, na gračaničkom birou za zapošljavanje je evidentirano više žena nego muškarca.
Prema podacima koji su za potrebe pisanja ove priče dostavljeni iz Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, u Gračanici je do 31. oktobra ove godine evidentirano ukupno 6.369 osoba, od čega su 4.292 žene.
akta.ba
