Bijeljina, grad u kojem vlast “čuje” radnike i radi u njihovom interesu

Piše: Elvir Ibrišimović

Svjedoci smo svih posljeratnih godina u Bosni i Hercegovini, da je malo toga bilo naklonjeno radnicima. Loša privatizacija, slaba zaposlenost, otpuštanje radnika, te slabe kontrole i nadzori nad poštivanjem radničkih prava, samo su neke u nizu nepravdi, koje naše društvo već decenijama trpi.

Čak ni masovni odlazak mladih iz zemlje, pa i postojeća korona kriza zadnjih godina, nisu upalili alarm, da se ozbiljnije pozabavi radnicima.

Međutim, taman kad smo pomislili da nema nade i da treba razumjeti sve one koji odlaze sa ovih prostora, događa se pozitivna priča, na krajnjem sjeveroistoku Bosne čiji su akteri Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine (STBIH)  i Grad Bijeljina.

Naime, potpisan je Sporazum o zajedničkom djelovanju u oblasti zaštite radničkih prava i njihovih interesa, koji vjerovali ili ne  ipak predstavlja djela, a ne prazne riječi, kako je to dugi niz posljeratnih godina bila praksa u našem društvu.

U prilog tome  za Snagu lokalnog s ponosom govori predsjednica Sindikata Mersiha Beširović.

 Šta nam možete reći o povodu i sadržaju sporazuma sa Gradom Bijeljina?

-Memorandum o saradnji koji je STBIH potpisao sa gradonačelnikom Bijeljine, gospodinom. Ljubišom Petrovićem u aprilu 2022 godine, jedan je od sporazuma ove vrste koje je STBIH potpisao sa nizom općina širom BIH, a tiče se podrške radnicama u trgovini i podrazumjeva zajedničko djelovanje u cilju ostvarivanja njihovih prava, i zaštite njihovih interesa.  Ta saradnja sa Gradom Bijeljina i njenim gradonačelnikom, otišla je stepenicu više nego u drugim općinama i gradovima, jer je opredjeljenje ove gradske uprave predvođeno gosp. Petrovićem upravo zaštita i promocija interesa radnika, što je više izuzetak nego pravilo u našoj zemlji. 

Ono što je važno naglasiti, je da je ovo prvi put da se općinski nivo uopće bavi radničkim pravima. To dosada nije bila njihova nadležnost. Ovakvi pozitivni primjeri iz prakse pokazuju vrlo jasno, kako je itekako moguće baviti se onim što je egzistencijalno pitanje tamo gdje i kada za to postoji volja. Viši nivoi vlasti u BIH, koji bi trebali ovim da se bave su fokusirani na druge, za radnike ne toliko bitne teme, a opštinski nivo je prepušten sam sebi i sada se bavi i egzistencijom svojih građana. Ja se nadam da će oni kao i članovi sidnikata prepoznati ovu jedinstvenost i u skladu sa tim i podržati lokalne vlasti da rade u njihovom interesu.

Osim sa gradom Bijeljina, STBIH ima potpisane Memorandume i sa Goraždem, Cazinom, Opštinom Stari Grad Sarajevo,  Novi Travnik, Ministarstvom privrede KS itd.

Kakvo je Vaše iskustvo pri dosadašnjim susretima i saradnji sa gradonačelnikom Bijeljine?

-U pitanju je izuzetno pozitivno isksustvo i neobično uspješna saradnja. Gradonačelnik i njegovi saradnici  su  vrlo posvećeni zašiti interesa stanovnika svog grada. Pored toga što je realan, mogu da kažem da je gospodin Petrović vrlo konkretan i konstruktivan. Pravilo “Djela, a  ne riječi” koje je vrlo rijetko na našoj političkoj sceni je rekla bih vrlo vidljivo u provedbi memoranduma koji je  gradonačelnik potpisao sa STBIH.

Kakva su vaša očekivanja u Gradu Bijeljina, s obzirom da je društveno-politička situacija specifična i da gradonačelnik dolazi iz političke opcije, koja nema skupštinsku većinu?

Gradonačelnik je Odluku o zabrani rada trgovina nedjeljom donio u jednom periodu, kada je ona još uvijek bila u fazi razvoja. Bijeljina je bila prvi veliki grad koji je donio tu Odluku.  Danas više od 17 općina u BIH ima ove odluke.

 Sa svojim saradnicima je donošenje te odluke pažljivo planirao i komunicirao sa svim ključnim akterima, a da budem iskrena i vrlo hrabro dosada branio, jer naravno da nisu svi bili oduševljeni sa istom. U narednom periodu odluka će biti ponovo na meti kritičara, ali sam ubjeđena da će gosp. Petrović i dalje znati i moći braniti je. Mi ćemo sa svoje strane dati maksimum da to podržimo, jer je to interes našeg članstva i radnika u trgovini uopće. 

Bijeljina je jako bitna ekonomska jedinica, a ekonomija bi konačno morala postati ključni faktor na kojem će se bazirati obim povjerenja građana u vlasti na svim nivoima.

Kako je pravilo koje sam pomenula “djela a ne riječi”, tako je i pravilo “procesi a ne persone” jednako  bitno za nas. To je za nas u STBIH jedini kriterij da li neko radi u interesu radnika ili ne, što je još jedna od stvari oko koje se slažemo sa gradonačenikom, gosp. Petrovićem. 

Da li postoje mehanizmi, koje STBIH predlaže lokalnim vlastima, kako bi se evidentne poteškoće u ostvarivanju  zacrtanih ciljeva prevazišle?

-Naša uloga u tom procesu nije da mi budemo kreatori politike, nego da podržimo one politike koje stave za prioritet interese radnika u trgovini, i da se pobrinemo da su i oni sa tim upoznati. Mi smo svakako otvoreni za bilo kakav vid podrške, koji mi kao sindikat možemo dati. Nažalost, snaga koja postoji u broju zaposlenih u ovom sektoru još uvijek nije mehanizam kakav bi mogla biti, upravo iz razloga što sloboda organizovanja se maksimalno krši, kao jedno od fundamentalnih radničkih prava. Činjenica da je manje od 10% radnika u ovom sektoru sindikalno organizovano je najbolji pokazatelj toga. Ipak ovakvim pozitivnim primjerima mi upravo, nadam se, doprinosimo i izgradnji tog mehanizma koji je po meni najvažniji. Međutim, mnogo je drugih faktora koji to podrivaju i sa kojima se STBIH mora boriti u procesu pridobijanja povjerenja radnika. 

Postoji li podrška međunarodnih organizacija na polju implementacije ciljeva STBIH u ovom dijelu BiH?

-STBIH još od 1997. sarađuje sa sindikatima širom Evrope. Naš rad podržavaju Sindikat trgovine Norveške, Sindikat trgovine Švedske, Međunarodni centar Olaf Palme i mnogi drugi. Početkom novembra mjeseca upravo u Bijeljini okupili smo naše kolegice i kolege iz Sindikata trgovine iz regije zapadnog Balkana, kako bi ih upoznali sa našom saradnjom sa gradom Bijeljina. Ovom događaju su prisustvovali i najviši dužnosnici međunarodne federacije UNI koja broji više od 80 miliona članova u više od 200 sindikata svijeta. Kako sam već rekla, naš zadatak kao sindikata je upravo na ovim pozitivnim primjerima kakav je Bijeljina graditi uvjerenje kako je nešto moguće u BIH, koja je potpuno opravdano “zaradila” epitet društva u kojem ništa ne funkcioniše. Samo tako se možemo boriti protiv masovnog odlaska ljudi iz zemlje. I zaista, kad postoji volja, postoji i način. 

Da zaista važi pravilo „gdje ima volje , nađe se i način“, potvrdio nam je za Snagu lokalnog i naš drugi sagovornik, inače Savjetnik gradonačelnika Grada Bijeljine Radoslav Ostojić.

Gospodine Ostojiću u aprilu mjesecu donjeli ste moglo bi se reći nepopularnu za poslodavce Odluku o zabrani rada nedjeljom u trgovini. Kakvi su po vama efekti ove odluke, i da li ona nailazi na podršku, i razumjevanje poslodavaca?

-Efekti ove odluke su što se tiče radnika više nego zadovoljavajući. Dobili smo mnogo pozitivnih komentara od strane radnika i predstavnika sindikata, među kojima je direktna podrška Sindikata trgovine, turizma i ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti RS, kao i nadležnog Sindikata BiH. Što se tiče poslodavaca, bilo je određenih žalbi. Smatrali su da navedenu odluku ne treba donijeti, te da će se negativne posljedice odraziti na zaposlenost u oblasti trgovine. Sve analize, koje smo radili nakon donošenja odluke, pokazuju da nije došlo do smanjenja broja radnih mjesta, niti do opadanja prometa u ovoj oblasti. Prilikom primjene ove odluke, koja je usvojena u novembru 2021. godine vodili smo se između ostalog statističkim analizama provedenim u nekoliko zemalja Evrope. One govore da  je promet trgovinama najmanji nedjeljom uprkos praksi analiziranih zemalja da trgovine rade nedeljom. Pokazalo se da se najveći dio prometa obavlja subotom, te da uspostavljanje neradne nedelje ne bi uticalo na sveobuhvatni promet u oblast trgovine. Sa druge strane slobodna nedelja predstavlja važno društveno i civilizacijsko pitanje, u kojem bi čovjek  tj. radnik trebao da predstavlja subjekat rada, a ne objekat za sticanje profita.

Položaj radnika u poslijeratnom periodu gotovo da nije u fokusu politike, Vi ste prvi, koji se u BiH na nivou opštine bavi pitanjem prava radnika. Da li je to dio Vašeg programa za zaustavljanje depopulacije na ovom prostoru, i koliko za to imaju sluha drugi politički faktori u Bijeljini, u ovom slučaju Skupštinska većina?

-Da, to je jedan od prioriteta naše administracije, i navedeno pitanje smatramo jednim od najvažnijih pitanja u našem društvu. Za nas je otvaranje ove teme putem neradne nedelje samo početak razgovora o primjeni prava radnika u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Da li će Vaša saradnja sa sindikalnim organizacijama u buduće biti dio programske politike kako bi njihove zahtjeve artikulirali do institucija političkog sistema?

-Da svakako, Grad Bijeljina stoji na raspolaganju svima, koji izraze želju da zajedno idemo u relaizaciju aktivnosti, koje mogu da doprinesu boljoj situaciji u našem društvu. Tako da smo spremni i u buduće da sarađujemo, kako sa Sindikatima, tako i sa drugim organizacijama u različitim sferama društvenog djelovanja.

*

Nadamo se da će ova priča biti samo jedna u nizu, i da ćemo u narednom periodu nastaviti bilježiti uspjeh u borbi za ekonomska i socijalna prava radnika. Za tu borbu potrebna je snaga, koju, praksa pokazuje trebamo tražiti na polju jedinstvenog djelovanja LOKALNE ZAJEDNICE.

Related Posts

Do 10. februara prijave za dodjelu privremenih lokacija za osmomartovsku prodaju

Grad Banja Luka raspisao je Javni oglas o dodjeli lokacija za privremeno zauzimanje javne površine za prigodnu osmomartovsku prodaju, prema kriterijumu najvišeg iznosa. Predmet dodjele je 20 lokacija na Trgu Krajine, koje će se moći koristiti u periodu od 05. do 09. marta 2023. godine. Pravo učešća imaju registrovani samostalni preduzetnici sa teritorije grada Banje Luke, koji […]

BH Telecom pravi filmove o historiji Bosne i Hercegovine

Generalni direktor BH Telecoma Sedin Kahriman danas je sa bliskim saradnicima održao sastanak sa renomiranim bh. rediteljima i filmskim radnicima. Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjoj saradnji koja već sada ulazi u svoju četvrtu godinu, trenutnim otvorenim projektima, te o nastavku saradnje u okviru BH ContentLab platforme. Generalni direktor Kahriman se zahvalio prisutnim i kroz kratku retrospektivu[…]