Porast broja mlađih pacijenata zbog porasta problema u životu, poput stresa na poslu, u školi, visokih očekivanja…
Depresija je danas najčešća mentalna bolest u Europi, gdje od nje boluje 44 milijuna ljudi, što je od 20 do 25 posto populacije. Depresija sve više pogađa mlađu populaciju, ali najčešće obolijevaju osobe u dobi između 30 i 50 godina. Po udjelu osoba sa stanjem kronične depresije u ukupnom stanovništvu država Europske unije Hrvatska je na trećem mjestu, a istodobno na 14. mjestu u Europskoj uniji po broju psihijatara na 100.000 stanovnika. Infografika koju je izradio Pixsell prikazuje udio osoba sa stanjem kronične depresije u ukupnom stanovništvu država EU-a, a podaci su, najblaže rečeno, zabrinjavajući.
Podaci o prodaji
Budući da BiH nije članica Europske unije, podaci za nju nisu navedeni u grafici. Nažalost, BiH nema ni podataka o broju oboljelih od depresije s obzirom na to da nemamo registar. U BiH je teško doći do preciznih podataka o broju osoba koje pate od depresije jer se, tvrde stručnjaci, ne radi prijava depresije kao poremećaja, ali su podaci o prodaji lijekova pokazali kako je upotreba antidepresiva među bh. stanovništvom u porastu. Zbog raznih stresnih situacija građani Bosne i Hercegovine sve više posežu za tabletama za smirenje i antidepresivima, pa smo tako u prošloj godini tzv. lijekova za sreću uvezli i proizveli u vrijednosti oko 22,6 milijuna maraka. Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, 2021. godine uvezli smo i proizveli antidepresive vrijedne 9,394.642,48 KM, anksiolitike vrijedne 11,385.261,65 KM te hipnotike i sedative u vrijednosti od 1,839.248,48 KM, što je u odnosu na 2017. godinu, kad je BiH prvi put primijenila pravilnik kojim se reguliraju maksimalne veleprodajne cijene lijekova, više za oko 14 posto. Iz skupine antidepresiva financijski najveći udio imali su escitalopram, sertralin i paroksetin. Ujedno iz skupine anksiolitika najveći promet imao je bromazepam, a iz skupine hipnotika i sedativa zolpidem. Usporedbe radi, financijski promet antidepresivima u susjednoj Hrvatskoj u 2021. godini iznosio je 79,9 milijuna kn ili 21,3 milijuna maraka. Najveći udio u potrošnji antidepresiva činili su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) kao što su escitalopram i sertralin. Slijede mirtazapin te paroksetin i venlafaksin. Potrošnja SSRI-ja čini 64,3 posto ukupne potrošnje antidepresiva u 2021., a po financijskoj potrošnji najviše je potrošeno na duloksetin, vortioksentin te escitalopram, mirtazapin i sertralin. Depresija je jedna od najranije opisanih bolesti u povijesti medicine, ali i jedan od najčešćih poremećaja današnjice. Depresija, anksioznost i psihička bol više pogađaju žene nego muškarce, a porazan je podatak da su sve češće i kod mladih. Porast broja pacijenata mlađe dobne skupine može biti zbog porasta problema u svakodnevnom životu, poput pojačanog stresa na poslu, u školi, visokih očekivanja od sebe i okoline, slabo razvijenih kapaciteta suočavanja sa stresom te narušenih obiteljskih odnosa. Iako je bolja osviještenost ljudi kada je riječ o mentalnom zdravlju, i danas postoji stigma vezana uz odlazak psihijatru i psihijatrijsku dijagnozu.
Sve veći stres
Na sve veći stres kod građana izazvan socioekonomskim prilikama, kao i na veće korištenje tableta za smirenje i antidepresiva upozorio je ranije i prof. dr. sc. Dragan Babić, predsjednik Udruge psihijatara u BiH, koji kaže kako su pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini te ekonomska kriza vrlo stresni događaji koji su nepovoljno utjecali na duševno zdravlje gotovo svih ljudi. Naglašava kako su zbog COVID-19 mnogi ljudi došli u razne poteškoće, i duševne i financijske, te da je pandemija izazvala značajan porast duševnih problema u smislu anksioznosti, depresije, opterećenosti negativnim mislima, bezvoljnosti, odnosno da je primjetan veći broj psihičkih problema kod ljudi. Usporedno s tim, rat u Ukrajini, sada i na Bliskom istoku od kojeg se strahuje da bi mogao dobiti šire razmjere, mnoge je ljude doveo u razne psihičke probleme. – Ljudi često o tome pričaju, pokazuju određenu dozu straha, depresije i sl. – upozorio je dr. Babić ustvrdivši kako sve više ljudi uzima lijekove za smirenje, depresiju, spavanje i za neke druge simptome.
Izvor: ljportal.com
