Građani su tražili hitno usvajanje urbanističkog plana za Banja Luku, kao strateškog dokumenta prostornog uređenja višeg ranga, s kojim moraju biti usklađeni svi regulacijski planovi.
Od 8. svibnja do 4. srpnja 2024. godine, građani i građanke Banja Luke su imali priliku dati svoje mišljenje o nekoliko ključnih izmjena regulacionih planova u prostorima “Paskolina ciglana”, park “Kupusište”, “Centar-Aleja” i naselje “Borik”.
Javna rasprava
Nakon toga slijedi javna rasprava, a svi se, kako piše portal Buka, nadaju pozitivnom ishodu, sličnom onome koji je postignut 1. srpnja za lokaciju Kupusište, gdje je umjesto ranije planiranog nebodera odlučeno da se izgradi predškolska ustanova.
Uz podršku pravnika, advokata i stručnjaka iz oblasti urbanizma, građani su proteklih dana napisali i predali brojne primjedbe na ove izmjene. ”Optimisti smo po pitanju povlačenja Nacrta, jer se čini da je Nacrt izrađen nezakonito. Jedan od razloga je što se pri izradi nacrta nije uvažio javni interes, što je obaveza prema Zakonu o uređenju prostora i građenju, a drugi je što se nije poštovalo plansko dokument višeg nivoa – Prostorni plan Grada BL iz 2014. godine”, kažu za Buku građani. Aktivni su proteklih mjesec dana bili i mještani susjednog naselja- Borik. Oni su, također poslali brojne primjedbe na izmjene plana, te održali prosvjed zbog planirane izgradnje nebodera od 14 i 15 katova na lokaciji Male pijace ii sedam lamela (10 katova) u blizini i na mjestu tvornice „Fruktona“.
Tisuće građana protiv
I Nacrt regulacionog plana Paskolina ciglana naljutio je Banjalučane, te su peticiju protiv njega potpisale tisuće građana. U brojnim primjedbama i prijedlozima na Nacrt regulacionog plana za Paskolinu ciglanu navedeno je da se građani protive podizanju trajnih objekata na prostoru Stare autobusne stanice između ulica Nikole Tesle i Vidovdanske, kao i izgradnji u zoni nacionalnog spomenika Vile Paskolo. Tvrde da Nacrt sadrži skandalozna rješenja koja ozbiljno narušavaju cjelovitost gradskog jezgra, te da bi se njegovom realizacijom dezintegrirala veza između istočnog i zapadnog dijela centra, ali i ignorirali kulturno-historijski spomenici. Posebno su zabrinuti zbog isključivanja Muzeja savremene umjetnosti iz plana, što bi moglo značajno umanjiti njegovu vidljivost i kulturni značaj. Također, planirani objekti na lokaciji “Stare autobuske” kritizirani su zbog potencijalnog negativnog utjecaja na životnu sredinu i kvalitetu života stanovnika tog područja, uključujući i povećanje temperature u ljetnim mjesecima. U sva četiri naselja, građani su tražili hitno usvajanje urbanističkog plana za Banja Luku, kao strateškog dokumenta prostornog uređenja višeg ranga, s kojim moraju biti usklađeni svi regulacijski planovi.
Nedostatak usklađenosti
Kritike se posebno usmjeravaju na nedostatak usklađenosti postojećeg plana s potrebama očuvanja infrastrukture i zaštite okoliša, što je vidljivo u primjerima izgradnje visokih zgrada bez adekvatne infrastrukture. Inače posljednji doneseni Urbanistički plan grada Banjaluka je iz 1975. i važio je do 1990. godine, a poslije su predlagani određeni nacrti. I anketa Buka magazina pred lokalne izbore u oktobru- “Kako da Banja Luka bude bolji grad?” pokazala je da građani betonizaciju grada vide kao jedan od ključnih problema. Ova zabrinutost jasno ukazuje na potrebu za većom transparentnošću i uključivanjem javnosti u procese urbanog planiranja. ”Predstojeći izbori pružaju priliku da se političari pozovu na odgovornost i da se njihovi programi usmjere prema stvarnim potrebama zajednice”, piše portal Buka.
Izvor: bljesak.info
