Posljednja dva desetljeća najveći problem predstavlja neumjerena i nekontrolirana sječa šume, zagađenje izvorišta pitke vode i uništavanje biljnog i životinjskog svijeta.
Planinarski i turistički vodič Braco Babić, na Međunarodni dan planina, naglašava ljepotu, ali i potrebu zaštite planina u Bosni i Hercegovini precizirajući da obiluju rudnim i šumskim bogatstvom, čistim izvorima vode, raznolikim biljnim i životinjskim svijetom.
Za Bosnu i Hercegovinu kaže da je planinska zemlja, jer 42 posto njene teritorije pokrivaju planine.
Kako je upozorio, o njihovim narušenim prirodnim vrijednostima malo je poznato u javnosti. Posljednja dva desetljeća najveći problem predstavlja neumjerena i nekontrolirana sječa šume, zagađenje izvorišta pitke vode i uništavanje biljnog i životinjskog svijeta.
Brutalna sječa šuma
”Planinari apeliraju, upozoravaju i mole nadležne institucije svih nivoa da spriječe brutalnu sječu šuma uslijed čega su nastale ogromne štete po okoliš, ali se nitko od vlasti ne brine o tome. Profit od sječe šume je izgleda najvažiji. U bližoj budućnosti, možemo ostati bez dovoljnih količina pitke vode. Poznato je da šuma zadrži velike količine vode, nastale od padavina kiša i topljenjem snijega, i time sprječava nastanak poplava. To je veoma važno jer je naša zemlja pretrpjela nekoliko velikih poplava, koje su izazvale ogromne materijalne štete i ugrozile život stanovništvu”, naglasio je u razgovoru za Fenu.
Babić kaže da je malo planina u svijetu koje se mogu usporediti s ljepotom planina u Bosni i Hercegovini.
Zato ih, kako je istaknuo, moramo sačuvati za buduća pokoljenja.
Na Međunarodni dan planina, Babić ističe da gotovo milijarda ljudi živi u planinskim područjima, a više od polovice ljudske populacije ovisi o planinama, crpeći iz njih vodu, hranu i čistu energiju.
Ugrožene planine
Ipak, kako je upozorio, planine su ugrožene klimatskim promjenama, degradacijom zemljišta, eksploatacijom i prirodnim katastrofama, s potencijalno dalekosežnim i razornim posljedicama, kako za planinske zajednice tako i za ostatak svijeta.
”Upravo je zato Međunarodni dan planina prilika za podizanje svijesti o važnosti planina za život ljudi, ali i općenito za život čitavog živog svijeta na našoj planeti”, naglasio je Braco Babić.
Dodaje da planine pokrivaju oko 22 posto površine zemlje, imaju ključnu ulogu u usmjeravanju svijeta prema održivom gospodarskom rastu. Planine čine 56 posto svih rezervata biosfere; u planinama živi 15 posto svjetske populacije.
Starosjedilačke populacije, koje žive u planinama imaju jedinstvena znanja, tradicije i kulturne običaje. Planinski turizam čini 15 do 20 posto globalne turističke industrije.
Međunarodni dan planina
Međunarodni dan planina proglasila je Opća skupština UN-a, nakon što su tokom Međunarodne godine planina 2002. brojni stručnjaci ukazali na potrebu stalnog osvješćivanja svjetskog stanovništva o golemom značenju planina i nužnosti održivog razvoja koji omogućava njihovo očuvanje. Ove godine tema Međunarodnog dana planina je obnavljanje planinskih ekosustava.
U najavi, povodom Međunarodnog dana planina 2023., Ujedinjeni narodi ističu da su planine prirodni dragulji koje bismo trebali čuvati. Planine daju slatku vodu za svakodnevni život polovice čovječanstva, pomažu u održavanju poljoprivredne proizvodnje i opskrbe čistom energijom i lijekovima.
Nažalost, planine su pod prijetnjom klimatskih promjena, prekomjernog iskorištavanja i kontaminacije, povećavajući rizik za ljude i planet.
Međunarodni dan planina 2023., pod naslovom “obnova planinskih ekosustava” prilika je za povećanje svijesti o važnosti planinskih ekosustava i pozivanje na rješenja temeljena na prirodi, najbolje prakse i ulaganja koja grade otpornost, smanjuju ranjivost i povećavaju sposobnost planina da se prilagode prijetnjama i ekstremnim klimatskim događajima.
Izvor: bljesak.info
