U Donjoj Sopotnici kod crkve Svetog Georgija traju arheološka istraživanja koja predvode stručnjaci Muzeja Hercegovine iz Trebinja.
Došli su do novih zanimljivih detalja vezanih za ovaj lokalitet koji je i ranije bio predmet interesovanja arheologa. Zadatak Muzeja Hercegovine u ovim aktivnostima su potrebe izrade drenaže jer se objekat crkve već duže vrijeme suočava sa problemom vlage.
Ivana Grujić, arheologinja i direktorica Muzeja Hercegovine na čelu je tima istraživača koji već neko vrijeme provode istraživanja koja će prethoditi izradi drenažnog sistema kojim će se riješiti dugogodišnji problem.
“Vršili smo i 2017. iskopavanja kada smo otkrivali temelje tog srednjovjekovnog objekta vjerovatno manastirskih konaka, 2022. ispred porte na parkingu kada smo otkrili sahrane 11 austrougarskih vojnika iz Austrougarskog perioda i sada smo ovdje oko crkve za potrebe izrade drenaže. Crkva već dugo ima problem sa vlagom, iako je rješavan u više navrata naročito kada je izgrađena HE Višegrad 80-tih godina i kada je došlo do podizanja nivoa podzemnih voda. Voda sve vrijeme prodire oko crkve i doprinosi da zidovi propadaju odnosno da vlaže”, kaže Ivana Grujić.
Rimska keramika i novčići
A istraživanja su dala i nove dublje arheološke uvide u prošlost ovog zanimljivog lokaliteta najpoznatijeg po tome što je u crkvi djelovala i najstarija štamparija u Bosni i Hercegovini.
“Ono što je najznačajnije ove godine, a što nismo znali da postoji to je jedna ara Kupidona, posvećena Kupidonu na samom uglu, položena horizontalno, iako arije stoje vertikalno, što svjedoči o tome da je ovdje u neposrednoj blizini bilo antičko, rimsko svetilište, a isto tako sa sjeverne strane crkve imamo ostatke jednog objekta kvadratne osnove, crkva je nalegla na njega, tu je pronađena veća količina rimske keramike i jedan novac Klaudija ll. Očigledno se nalazimo u prostoru gdje je u vremenu antike bilo neko naselje i neki sakralni objekat u neposrednoj blizini. Također sa sjeverne i sjeverozapadne strane iskopavali smo debeo sloj do 40-50 cm prepun prahistorijske keramike što govori o tome da se ovdje nalazilo prahistorijsko naselje, sve ukazuje na jedan kontinuitet življenja i poštovanja tog sakralnog prostora”, kaže Grujić.
Po okončanju arheoloških istraživanja spolja, radiće se drenaža, a potom slijede istraživanja unutrašnjosti crkve. Arheolozi smatraju da je i ovaj dio BIH kao i ostali dosta slabo istražen, a da posjeduje čitavo bogatstvo iz različitih perioda. Upravo bi to trebao biti motiv i za značajnije posjete ovom području.
Slavna prošlost
“Arheološka iskopavanja bilo kog vjerskog objekta treba posmatrati kao istraživanja mjesta koja su nastajala na nečemu što je prethodilo, jer to su samo segmenti historije kao što je i ovaj današnji samo jedan segment cjelokupne ljudske civilizacije. I to je vrlo značajno za građane Goražda ne sama za one iz Novog Goražda koji ovo mjesto posjećuju kao vjernici. Važno je da ovdje počnu posjete ekskurzija naših učenika koji se upoznaju i sa historijom prve štamparije, najstarije na prostoru BIH, ali i da saznaju o slavnoj prošlosti goraždanskog kraja koja potiče od prahistorije, antike, Srednjeg vijeka, poznog Srednjeg vijeka, Osmanskog perioda, Austrougarskog perioda, i sve do danas. Arheologija je tu da pokaže da su svi ovi periodi samo segmenti življenja na jednom prostoru”, kaže Grujić.
Crkvu u Donjoj Sopotnici je sredinom 15. vijeka najvjerovatnije 1454 podigao Herceg Stjepan Vukčić Kosača, sinovac Sandalja Hranjića, od kojeg je naslijedio ovu oblast, te vladao teritorijem u čijoj blizini je i utvrđeni grad Samobor podignut za vrijeme Sandalja. Poznato je da je ovdje bio manastir te da je 1468/69 Herceg podigao malu crkvu za koju su određena istraživanja pokazala da je građena pod uticajem gotike i primorja kao posebnog stila koji je vladao u srednjem vijeku.
Bogati trgovci i vlastela
Prema historijskim, ali i općim savremenim shvatanjima ovo mjesto je najznačajnije po tome što je ovdje bila najstarija štamparija u BIH, odnosno druga na Balkanu (nakon one na Cetinju), koju je u Veneciji kupio Božidar Ljubavić, kao bogati trgovac toga vremena koji je boraveći u Veneciji shvatio da se svijet mijenja i da treba da se ulaže u štampanje.
“Crkva je ovom mjestu dala tu vrstu duhovnog sjedišta, ali ne treba zaboraviti da je u neposrednoj blizini bio srednjovjekovni trg, da je iznad nas na uzvišenju bilo utvrđenje, to je bio jedan cjelokupni prostor koji se nalazio u srednjem vijeku, gdje govorimo o vlasteli, trgovcima, ljudima koji su sticali i materijalno bogatstvo i koji su se kretali, pošto je ovdje prolazio karavanski put, na srednjovjekovnim trgovima se razmjenjivala roba i prodavala i tu imamo potvrde u historijskim izvorima čak se 1480 pominje trgovac Stjepan koji je jedan od značajnijih trgovaca žitom iako se ovdje uglavnom uvozila so, i iz Italije i Venecije su dolazili skupocjeni materijali, a odavde se prodavala koža, jer su se ljudi bavili stočarstvom”, podsjeća Grujić.
Ovo je tek dio bogate prošlosti goraždanskog kraja koja pokazuje značaj i kontinuitet ovog mjesta kroz vjekove. Inače šire područje Goražda obiluje bogatim arheološkim nalazištima iz različitih perioda.
Izvor: klix.ba
