Audio-vizuelni centar Republike Srpske relativno je novo ime na umjetničkoj sceni a nastao je kao nadogradnja ranijeg Centra za razvoj i unapređenje kinematografije, čemu su prethodile i zakonske izmjene. Sa novim imenom došla su i veća ovlašćenja kao i jasnije smjernice kako javna uprava može da pomogne razvoj audio-vizuelnih oblika umjetnosti, koji osim filma uključuju i igrani televizijski sadržaj, ali i razvoj video-igara. Takođe, izmjene su pratili i novi logotip kao i vizuelni koncept.
U intervjuu za eKapiju Anja Ilić, vršilac dužnosti direktora Audio-vizuelnog centra RS ističe da sada domaći stvaraoci po prvi put imaju priliku da njihov projekat prođe sve faze od ideje i razvoja scenarija do produkcije uz podršku javne uprave, kao i da je novi Zakon stvorio dobru i povoljnu klimu za razvoj ove industrije.
Kako nam kaže u pripremi je i Strategija razvoja audio-vizuelne djelatnosti, a prema njenom mišljenju Vlada bi trebalo da usvoji Uredbu o podsticaju za domaće i strane produkcije koje snimaju na tlu RS, čime bi se omogućile povlastice budućim stvaraocima u RS.
– Zajedno sa fantastičnim lokacijama i prirodnim ljepotama koje posjedujemo, a koje su neiskorištene do sada na filmu, smatram da imamo ogromni potencijal za doprinos privredi – ističe za eKapuju Anja Ilić.
eKapija: Audio-vizuelni centar RS je kao nasljednik Centra za razvoj i unapređenje kinematografije počeo da postoji u 2022. godini? Osim samog imena, šta ova promjena u suštinskom i programskom radu znači?
– Centar je osnovala Vlada RS 8. aprila 2021. pod nazivom Centar za razvoj i unapređivanje kinematografije RS, a na osnovu Zakona o kinematografiji koji je datirao iz 2009. godine. Ubrzo nakon osnivanja donesena je odluka da se pristupi izradi novog zakona kojim bi se bolje i preciznije definisala oblast, ali i javna ovlaštenja se prenijela sa Ministarstva prosvjete i kulture na Centar kako bi on mogao da radi u punom kapacitetu. Nakon što je usvojen Zakon o audio-vizuelnim djelatnostima u junu prošle godine, Centar je promijenio ime u Audio-vizuelni centar Republike Srpske, jer smo proširili i krug djelovanja koji sada nije samo kinematografija nego i sufinansiranje projekata igranog televizijskog sadržaja i video igara.
Zahvaljujući novom zakonu stvorena je jako dobra i povoljna klima za razvoj ove industrije. Omogućeno je da fizička lica sa našim državljanstvom i mjestom prebivališta u Republici Srpskoj budu korisnici konkursa za razvoj scenarija. Takođe, producentske kuće mogu biti osnovane kao samostalni preduzetnici i da obavljaju djelatnost u stambenom prostoru, a samim tim budu korisnici konkursa za razvoj i produkciju.
Možda i najvažnije što se desilo kroz zakon jeste da se Vlada RS obavezala da će na godišnjem nivou za proizvodnju audio-vizuelnog sadržaja iz budžeta izdvajati 0,1% od poreskih prihoda umanjenih za socijalno osiguranje, čime smo dobili stabilno i kontinuirano ulaganje u proizvodnju. Zahvaljujući svim ovim zakonskim rješenjima, postali smo relevantni i u evropskim okvirima. Iz svega navedenog možete vidjeti da smo jedna specifična ustanova kulture, tržišno orjentisana. Iako smo javna ustanova u nadležnosti Ministarstva prosvjete i kulture, po načinu funkcionisanja mi smo vrlo slični fondu jer putem konkursa koji su primarna aktivnost Centra dodijeljujemo sredstava za realizaciju audio-vizuelnog sadržaja.
eKapija: Koje su sve aktivnosti preduzete nakon ove izmjene i koji će biti osnovni pravci djelovanja Centra u 2023. godini?
– Nakon što su se stekli zakonski uslovi, u septembru prošle godine raspisali smo petnaest konkursa. To su bili konkursi za razvoj scenarija, razvoj projekata svih kategorija i dužina trajanja kinematografskih djela i igranih tv formata, sufinansiranje organizacije filmskih festivala, konkurs za završne studentske filmove i konkursi za sufinansiranje projekata manjinske koprodukcije. Od pristiglih ukupno 86 prijava na svim konkursima mi smo podržali 32 projekta.
S obzirom na činjenicu da smo imali samo četiri mjeseca na raspolaganju da sprovedemo konkurse, smatram prošlu godinu i više nego uspješnom. Takođe, ove godine smo objavili kalendar konkursa sa tačnim datumima otvaranja pojedinih konkursa. Ove godine biće ih 28. Na taj način smo željeli da svi oni koji apliciraju imaju dovoljno vremena da se organizuju i što spremniji izađu na konkurse.
Osnovni pravci djelovanja biće usmjereni u stvaranje što boljih uslova za rad domaćim autorima i audio-vizuelnim stvaraocima. Iako su konkursi glavna aktivnost Centra, trudimo se da kroz mnoge druge aktivnosti pružamo podršku domaćim audio-vizuelnim stvaraocima. Neke od aktivnosti su i sufinansiranje učešća na regionalnim i inostranim radionicama, panelima pitching forumima, sufinansiranje odlaska na festival, promocija domaćih audio-vizuelnih djela, organizovanje edukativnih radionica, organizovanje filmskih projekcija i mnoge druge.
eKapija: Pomenuli ste podršku domaćim autorima. Koliko je zapravo danas teško i da li je uopšte moguće samostalno i profitabilno se baviti audio-vizuelnim oblicima umjetnosti?
– S obzirom na to da je Audio-vizuelni centar RS osnovan tek prije dvije godine, te je kao takav prva ustanova u RS kojoj je primarna djelatnost razvoj audio-vizuelnih djela, domaći audio-vizuelni stvaraoci po prvi put imaju priliku da njihov projekat prođe sve faze od ideje i razvoja scenarija do produkcije uz podršku javne ustanove. Shodno tome, naravno da je autorima prije osnivanja Centra bio teži proces realizovanja svojih projekata, a upravo u tome se i ogleda najveći značaj osnivanja Audio-vizuelnog centra Republike Srpske.
eKapija: Kada govorimo o domaćoj produkciji u filmskoj industriji, na koji način možemo unaprijediti ovu oblast i može li to biti razvojna privredna šansa RS?
– Ono što je primarno u ovom trenutku kada gledemo tako široko i iz aspekta privrede jeste da se donese dokument Strategije razvoja audio-vizuelne djelatnosti koji je trenutno u fazi izrade. Da bi audio-vizuelna proizvodnja bila razvojna privredna šansa, Vlada RS zajedno sa svojim ministarstvima, Akademijom umjetnosti i našim Centrom mora da ima zajednički stav po tom pitanju, cilj i plan kako da to sprovede u djelo. Mislim da je to prvi korak za unapređenje.
Da bi se jedan film snimio, potrebna su značajna sredstava i vrijeme, jer filmska industrija podrazumjeva učešće ne samo kreativnih kapaciteta već i mnogih drugih sektora, ugostiteljstva, hotelijerstva, zanata, prevoza, najam lokacija, angažman ljudi najrazličitijih zanimanja. Takođe, drugi važan dokument koji bi u narednom periodu Vlada RS trebala da usvoji je Uredba o podsticaju za domaće i strane produkcije koje snimaju na tlu RS. U Zakonu taj podsticaj podrazumjeva 30% povrata uloženih sredstava svim produkcijama koji potroše novac na snimanje u Republici Srpskoj.
Zajedno sa fantastičnim lokacijama i prirodnim ljepotama koje posjedujemo, a koje su neiskorištene do sada na filmu, smatram da imamo ogromni potencijal za doprinos privredi. Svjedoci smo kakvog je samo efekta na turizam Hrvatske imalo snimanje serije Igra prestola u Dubrovniku.
Ilustracija (Foto: Pixabay / Bokskapet )
eKapija: Na koji način su definisane oblasti koje se sufinansiraju i koliki vam je budžet na raspolaganju?
– Oblasti koje Centar sufinansira su definisane Zakonom o audio-vizuelnoj djelatnosti. U ovome trenutku, uzevši u obzir kadrove i struku, broj profesionalaca, odnosno razvijenost tržišta u tim oblastima, Centar je raspisao konkurse za podršku kinematografiji i razvoju igranog televizijskog sadržaja. Ove godine budžet je oko 1,8 mil KM.
eKapija: Pored konkursa, da li imaju neki drugi definisani projekti koje ćete podržati ove godine?
– Pored konkursa, postoji nekoliko aktivnosti koje su stalno dostupne korisnicima u slučaju da žele da unaprijede svoje znanje i vještine, ali postoji i nekoliko aktivnosti koje planiramo da realizujemo ove godine. Aktivnosti koje služe pojedinačnim korisnicima su sufinansiranje učešća na inostranim i regionalnim radionicama, trening programima, pičing forumima i slično, sufinansiranje odlaska na filmske festivale i finansiranje kotizacije za učešće domaćih filmova na filmskim festivalima.
Neke od aktivnosti koje su planirane da se realizuju ove godine su finalizacija izrade i promocija štampane i digitalne brošure za filmske lokacije (Location guide), edukativne radionice sa gostujućim renomiranim predavačima, izdavaštvo i mnoge druge. Sve navedene aktivnosti se realizuju sa ciljem usavršavanja domaćih audio-vizuelnih radnika i svih onih koji žele to da postanu. Audio-vizuelna djelatnost je kod nas još uvijek nedovoljno razvijena, stoga smatramo da je dodatna edukacija prvi korak ka stvaranju kvalitetnih domaćih snaga.
eKapija: Kada govorimo o regionalnoj saradnji koje biste oblike izdvojili da su do sada bili najznačajniji?
– Izdvojila bih dva oblika regionalne saradnje. Prvi je onaj međuinstitucionalni sa filmskim centrima regiona. U proteklom periodu izgradnje našeg Centra od velike i značajne pomoći su bili Filmski centar Srbije, Filmski centar Crne Gore, Filmski centar Slovenije i Hrvatski audio-vizuelni centar. Sa Filmskim centrom Srbije imamo potpisan i memorandum o zajedničkoj saradnji kroz koji smo realizovali dva izdanja knjiga. A drugi važan segment regionalne saradnje je onaj putem međunarodnih koprodukcija gdje smo na našem konkursu podržali devet projekata. Između ostalih i kratki animirani film iz Češke čiji producent je dobitnik Oskara za svoj raniji projekat.
eKapija: Gdje biste voljeli da vidite domaću produkciju u godinama pred nama i, u okviru toga, šta bi bila presudna uloga vašeg Centra?
– Uloga Centra u ovome trenutku jeste da kroz svoj sistem konkursa i komplementarnih djelatnosti isfiltrira i prepozna kvalitetan domaći projekat sa potencijalom te učini sve što je u okviru ovlaštenja da omogući njegovu realizaciju. Paralelno sa tim da aktivno radi na širenju tržišta i približavanju Centra svim njegovim korisnicima.
Zvučaće kao floskula ali smatram da kvalitet ide iz kvantiteta. I konkurentnosti. Da bi bio vidljiv učinak Centra potrebno je vrijeme, strpljenje i razumijevanje. Realizacija audio-vizuelnog djela od ideje do njegove premijere je dug proces, nekada i godinama. Želja mi je takođe da se zapošljava što više ljudi kroz realizaciju projekata koje Centar bude sufinansirao. I da mladi ljudi vide šansu da se ostvare u ovoj oblasti sada kada postoji Centar.
Ideja i priča nam ne manjka sigurna sam. Mnogo ih je neispričanih. Voljela bih da naši filmovi budu zaista naši, ispričani iz duha našeg naroda i mentaliteta, vremena i podneblja na kojem živimo. Iz zdrave potrebe i motivacije autora. Pametni, promišljeni, sa stavom, emotivni, duhoviti, drugačiji, festivalski, komercijalni, istorijski, nacionalni, eksperimentalni, autorski, dječiji, tinejdžerski, katarzični, zabavni, prepoznatljivi, žanrovski, autentični, a razumljivi bilo kojem gledaocu na svijetu.
Senka Trivić
Izvor: ba.ekapija.com
