Akcija čišćenja jezera u laktaškom naselju Trn: Pozitivan primjer kako sačuvati simbol svog naselja

Godinama unazad jezero u Trnu predstavlja jedno od najljepših mjesta za druženja i okupljanja mještana/ki iz ovog naselja, ali i za druge građane/ke iz okolnih naselja u opštini Banja Luka. Za ovo mjesto vežu se mnogobrojne priče sa dušom, zbog čega i ono samo odiše posebnom ljepotom i mirom. Jednom riječju predstavlja simbol ovog naselja.

Nažalost,  u zadnje vrijeme svjedoci smo masovnih okupljanja građana/ki tokom pooštravanja mjera zbog širenja virusa COVID-19, koja su uzrokovala upravo to da ovakva mjesta najviše ispaštaju, uglavnom zbog bacanja smeća i narušavanja prirodnog ekosistema. Takva nemarna okupljanja prijetila su, ali i dalje prijete ovom prelijepom prirodnom biseru. Tokom marta i aprila mjeseca, jezero je postalo neprepoznatljivo i zbog nemarnog ponašanja pojedinaca bacanje smeća završilo je i u samom jezeru, što je počelo da dovodi do uginuća riba, o kojima posebnu brigu vodi sportsko-ribolovno društvo iz opštine Laktaši.

Na svu sreću postoje ljudi, koji su i dalje svjesni i spremni da zaštite takva mjesta koja predstavljaju svima nama opšte dobro i čuvaju naslijeđe koje moramo ostaviti u amanet budućim naraštajima. Na inicijativu gđe. Mirele Roguljić-Kovačević, vlasnice zemljišta na kojem se nalazi jezero, i koja dolazi iz  porodice koja je ustupila ovo mjesto na korištenje svim ljubiteljima prirode, odazvao se veliki broj sugrađana da podrži akciju čišćenja i vraćanja jezera u prvobitni izgled. Kako i sama sagovornica kaže, ovakav odziv je bio veoma iznenađujući i pozitivno ju je obradovao.

Mirela Roguljić-Kovačević
(organizatorica građanske akcije)
foto: Mirjana Ribić

U nastavku donosimo i razgovor sa gđom Mirelom, na temu pokretanja ove divne inicijative:

Kako ste došli na ideju da okupite građane u ovoj akciji?

  • Znam koliko ovo jezero znači mojim komšijama ali i ljudima iz mog i okolnih naselja u mojoj mjesnoj zajednici i koliko su vezani od pamtivijeka za ovaj lokalitet. Mnoga zaljubljivanja, odrastanja, rekreativni momenti dešavali su se, i dešavaju se i dalje upravo ovdje. Zbog par pojedinaca, koji su vjerovatno i nesvjesno napravili ovakvu vrstu štete, vjerujem da ponovo niko od nas ne zaslužuje da ispašta zbog takvog vida ponašanja. I ovako udruženi, ako smo uspjeli promijeniti svijest jedne osobe koja se nemarno ponaša prema prirodi i svom okruženju, mi smo uspjeli u svojoj misiji, ne samo da sačuvamo zajedničko dobro već da širimo dobro među ljudima.

Kako ste okupili svoje sugrađane i da li znate tačan broj aktivista i aktivistica koji su se odazvali?

Inicijativa je pokrenuta sa par dobrih ljudi i u dogovoru sa njima ovu inicijativu smo prenijeli na društvene mreže, uglavnom smo iskoristili naše privatne profile, putem kojih nam se odazvao veliki broj naših sugrađana-ki. A tačan broj aktivista i aktivistica ne znamo tačno, ali bile su desetine ljudi koji su se za tih par sati zajedničkog druženja i aktivizma pokazali kao jedno biće, ujedinjeni u istom cilju i namjeri, da sačuvaju nešto svoje.

Na jezeru su nakon te akcije osvanuli i natpisi sa zanimljivim porukama, kako sačuvati prirodu, kako se ponašati prema njoj i sl. Kako ste došli na ovu ideju i da li ste primjetili reakcije drugih na postavljanje ovih simboličnih poruka?

  • To je bila moja želja, isključivo u namjeri da podsjetim na akciju svih dobrih ljudi koji su se odazvali tad i pokazali jedan pozitivan primjer zajedničkog djelovanja i promjena na bolje. Pokazalo se veoma uspješno, jer su mnogi koji su se zadesili narednih dana nakon akcije fotografisali i apelovali na očuvanje eko-sistema našeg jezera i ukazali na posljedice bacanja smeća i zagađivanja okoline, kao što rekoh maloprije, ako promijenimo svijest jednog čovjeka, jedan značajan korak već smo napravili.

Da li planirate da nastavite održavati ove akcije, da li mislite da ćete i dalje imati podršku kao što se to pokazalo sa prvom akcijom?

  • Moji sugrađani su mi dali motivaciju da možemo i dalje zajedničkim djelovanjem napraviti mnoge divne stvari upravo na ovom mjestu, ali i u samom naselju. Postoji već jedna grupa ljudi koji su vođeni istom željom i strašću da sačuvaju ono što krasi naše naselje, pa tako s vremena na vrijeme učestvujemo svakako već i u mnogim drugim akcijama vezanim za naselje Trn, od pošumljavanja, nekih građanskih okupljanja i sl. Pandemija je malo promijenila planove svih nas, ali ne predajemo se i imamo želju da se i u budućnosti nastavimo baviti aktivnostima koje poboljšavaju kvalitet življenja u našem naselju, ali pokušaćemo nastaviti i sa samom motivacijom drugih na značaj zajedničkog djelovanja.

Stanje prije akcije

Spomenuli ste pandemiju, koliko je ona uticala na rast posjećenosti i sada kad vidite koliko su građani okrenuti ka prirodi, da li prepoznajete ovdje potencijal za razvoj turizma ili stvaranja još nekog sadržaja koji bi značio svim posjetiocima?

  • Da svakako, jezero je nekad i bilo turistički kompleks, koji je okupljao stanovnike širom BiH, ali i regiona. Kada je lijepo vrijeme, ovdje dnevno možete vidjeti u posjeti preko 300 ljudi, a zamislite kako je to kad se skupe građani-ke širom zemlje, pa i regiona. U pandemiji je ovaj broj i porastao te smo iz tog razloga imali jednu zajedničku inicijativu okrenutu ka opštinskim vlastima Laktaša, koji su nam pomogli da započnemo izgradnju mini dječijeg igrališta, kojeg su građani sa oduševljenjem pozdravili, a tek o dječijoj sreći ne trebam mnogo govoriti. Kako se dio porodičnog biznisa vezuje za turizam i ugostiteljstvo, te se trenutno u svom poslovanju vodimo parolom „Svuda sa nama“ cilj nam je da radimo u narednom periodu sa turističkim zajednicama širom zemlje, u cilju umrežavanja ljudi koji su vođeni istom željom i ambicijom, te tako napravimo jednu zajedničku promociju na opštu korist svih nas. O tom po tom, prilika je mnogo, te se nadamo dobrim rezultatima i u narednom periodu.

Akcija i rezultati

Šta biste poručili na kraju ovog intervjua vašim sugrađanima-kama?

  • Da iz svega ovog zajedno izvučemo jednu lekciju i radimo na promjenama na bolje, jer to nas je negdje naučila i ova pandemija koja je uzrokovala pojavu mnogih strahova u nama, strah da ne izgubimo najbliže, strah kako da sačuvamo zdravlje, strah za gubitkom slobode. Bacanje smeća je primjer loše urađenog testa i takve minuse ne smijemo dozvoliti sebi. Priroda nas voli, ali priroda ne prašta. Ovim putem bi da se zahvalim još jednom svim divnim ljudima koji su bili dio akcije i da ih ohrabrim da i dalje budu tako predani ka svemu što rade, primjer ide uvijek iz vlastitog dvorišta, a mi smo pokazali kako je naše zajedničko dvorište prelijepo i kako uz malo ljubavi može biti još ljepše.

Razgovor vodila Ribić Mirjana

Autorica fotografija: Božana Kesić

Cover fotografija: Ribić Mirjana