IT industrija je najtraženija prilikom zapošljavanja i s pravom se smatra poslom budućnosti. Međutim, broj žena u IT sektoru znatno je manji u odnosu na broj muškaraca, te se sve češće govori o nejednakoj zastupljenosti spolova u ovoj branši. Plasirane su i globalne razvojne agende kojima se želi podići rodna ravnopravnost, te omogućiti svima jednak pristup ekonomskim resursima.
Dok i dalje postoji stigma da je IT industrija “muški” posao, mi smo odlučili iz prve ruke saznati kakvo je stanje žena u IT industriji. Ovim pitanjem i promocijom većeg učešća žena u IT industriji bavi se i Adela Mehić-Džanić, koja je dokaz da žene mogu uspjeti i u ovom sektoru.
U razgovoru za portal Akta.ba je otkrila kako je izgledao njen put od Velike Kladuše do Austrije, te kakav je osjećaj krenuti od nule u stranoj zemlji.
“Do svoje 18. godine sam živjela u Todorovskoj Slapnici, općina Velika Kladuša i tu sam završila osnovnu školu i gimnaziju kao učenica generacije. Potom odlazim na studij elektrotehnike u Sarajevu i završavam studij u roku sa prosjekom malo iznad 9. Potom tražim posao u Sarajevu i shvatam da ne ide po planu, a i da tržište rada isključivo traži programere i programerke. To je bilo krajem 2010. i početkom 2011. godine nakon nekoliko preporuka preko kolega i kolegica, dobijam svoj prvi posao u Sarajevu i shvatam da je to dobar početak, ali da ja želim i znam da mogu više. Oduvijek sam željela da vidim svijet”, ispričala je Adela na početku našeg razgovora.
Njena želja da vidi svijet, da stekne nova znanja i iskustva je odvela do Austrije i glavnog grada Beča.
ŽIVOT U BEČU
Sa suprugom Zlatkom u Beču živi i radi od 2013. godine, a njihovi počeci u Beču su bili vrlo dinamični.
“Trudili smo se odmah da upoznamo što više ljudi kako iz struke tako i van iste, te smo odmah počeli da učimo njemački jezik i prijavljujemo se za poslove u struci. Suprug je po struci doktor građevine tako da smo oboje vrlo brzo našli poslove i dobili ogromnu podršku od firme, kolega i okoline, te smo vrlo brzo uspjeli da se integrišemo i damo doprinos razvoju društva i sredine”, rekla je Adela.
Ona je u međuvremenu pokrenula i svoj Youtube kanal koji se zove “Making it in Austria”, gdje intervjuiše ljude iz cijelog svijeta, iz raznih struka koji Austriju zovu svojim novim domom.
“Pričamo o njihovim počecima, izazovima i šta je to njima pomoglo da uspješno i sa lahkoćom pređu prve korake”, pojasnila je.
RAD U SOFTVERSKOJ KOMPANIJI
Adelina inspiracija su povezivanje ljudi i tehnologije i trenutno je zaposlena u softverskoj kompaniji Mavoco iz Beča.
“U Mavoco-u sam počela raditi u oktobru 2019. godine nakon uspješne karijere u švedskom telekom operatoru Tele2. Kroz taj posao sam imala priliku da radim sa startapima na našim prostorima i da ih spojim sa evropskim tržištem. Jedno zaista divno poglavlje u mojom karijeri gdje sam u kratkom periodu doživjela pola svijeta geografski, a pun ciklus nove tehnologije kao što je “Internet of Things” sa milijardama konektovanih uređaja. U Mavoco-u sam nastavila da radim u polju IoT-a, s tim da sam iz telekom svijeta prešla u softverski svijet jer mi je taj svijet bio prilično nepoznat, a znamo da je danas sve softver i digitalizacija”, ispričala je Adela.
Trenutno na poziciji Business Development direktora zapadne Evrope sa fokusom na telekom operatere razvija poslovanje kompanije u skladu sa potrebama njihovih klijenata uzimajući u obzir posljednje trendove u IoT-u.
Aktivna je u brojnim udruženjima i inicijativama koje imaju za cilj povezivanje i međusobno osnaživanje žena i mladih ljudi. Zbog svog angažmana bila je nominovana za vrijedne internacionalne nagrade.
“Želim da dodam da je Bosna i Hercegovina i dalje naša država, iako smo mi vec godinu dana državljani Austrije. Naš doprinos prema BiH nikada nije prestao, naše dobre namjere i želje, a i napori za dobro, za BiH su se čak intenzivirali nakon što smo otišli iz Bosne. Zahvaljujući organizacijama poput Business Women of Bosnia and Herzegovina u Beču te Bosnia and Herzegovina Futures Foundation, nastojim da budem ruka podrške svim mladim osobama koje žele više od sebe, te našim poduzetnicama i poslovnim ženama kako ovdje u Beču tako i mostovima sa Bosnom putem Udruženja Poslovnih Žena BiH”, naglasila je Adela.
IZAZOVI RADA U IT SEKTORU
Iako ima brojne prednosti, Adela smatra da rad u IT sektoru sa sobom nosi i neke izazove, a da su glavni brzina promjene i svakodnevno usavršavanje.
“Svi koji smo tu za dobro, to naravno gledamo kao priliku za usavršavanje i traženja načina da zadani zadatak završimo brže, efikasnije i na zadovoljstvo svih strana. Ali činjenica je da i dalje traži konstantno ulaganje u sebe, svakodnevno učenje, nove inicijative, svježe ideje, trud, vrijeme i resurse. Ali budimo iskreni, koje zanimanje to danas ne traži od nas?! Moje iskustvo kao žene i majke u IT-ju je prilično pozitivno i nažalost nije standard. Ono što je meni pomoglo jeste da sam svjesno preuzela karijeru u svoje ruke, svjesno odlučila da ulažem u sebe kroz mentorske mreže, te coaching, edukacije, umrežavanje (“networking”) i da nisam dala nikome da mi kaže da neki posao ili zadatak nije za mene”, pojasnila je, dodajući da prepreke u IT napretku nemaju veze sa IT-jem i znanjem već sa društvom u kojem živimo gdje se od žene očekuju svjesno i nesvjesno da ispunjavaju već zadane uloge i da se njima više posvete nego karijeri.
Ona također naglašava da iako je činjenica da je IT industrija trenutno muška domena, da nije nikako namijenjena samo muškarcima.
“Čitamo svakodnevno o ženama koje su napravile veliki napredak u najnovijim tehnologijama poput vještačke inteligencije”, navela je Adela, dodajući da treba dati prostor i priliku mladim ženama da uče nove vještine, da se međusobno uvezuju i podržavaju, te da stvaraju nove tehnologije i prilike za nove generacije.
BIH NA DOBROM PUTU DIGITALIZACIJE
U razgovoru sa Adelom smo se dotakli i digitalizacije, te budućih trendova koje ona donosi sa sobom. S obzirom da je digitalizacija proces, pitali smo je koliko je u prosjeku potrebno da se potrošače navikne na novi oblik funkcioniranja, te kako komentariše digitalizaciju u svijetu usporedno s digitalizacijom u BiH.
“Kada sam počela svoj poslovni put i sazrijevanje u polju IoT-a, često sam znala biti frustrirana jer klijent nije vidio prednosti digitalizacije i nisu tako brzo (u roku od nekoliko mjeseci) bili spremni za novi talas promjene koji bi im zasigurno olakšao njihov posao. Tada sam shvatila da digitalizacija ima vrlo malo sa tehnologijom i implementacijom alata već je tema dublja i slojevitija i potrebno ju je i sagledati iz nekoliko perspektiva. U tom polju je potrebno posvetiti više vremena i resursa gdje možemo jasno i sa pažnjom odgovoriti na pitanja i sumnje koje osobe koje će koristiti taj alat imaju. Nedavno sam čitala jednu lijepu vijest na tu temu iz Bosne o uvođenju elektronskog potpisa za identifikacijske dokumente poput lične karte. Ja sam ubjeđena da digitalizacija počinje od transformacije društva i da je BiH na pravom putu. Inicijativa ne nedostaje, spremnost građana je tu, sada je potrebno da institucije daju zadnji push. Jer ako se dokumenti mogu elektronski da potpisuju u Beču, zašto ne bi mogli u Sarajevu ili Velikoj Kladuši? Tehnologija, znanje i ljudska kreativnost ne poznaju geografske granice”, mišljenja je Adela.
Naglasila je da je na nama da iskoristimo prednosti digitalizacije i vještačke inteligencije.
“Tehnologija bi trebala biti tu da nam olakša i oslobodi prostor da radimo stvari koje volimo, u mom slučaju interakcija sa ljudima, komunikacija i razmjena, ono ljudsko”, istakla je.
Za kraj razgovora Adela je podijelila par savjeta svima onima koji svoju karijeru žele izgraditi u IT industriji, a posebice ženama lidericama.
“Umrežimo se svjetski, jedno “ne” je samo “ne” i ne određuje našu vrijednost. Budimo jedna drugoj podrška i iskoristimo sve naše resurse za dobrobit zajednice i društva u kojem živimo. Ne limitirajmo se okolinom i mišljenjima, tražimo partnere i partnerice na putu znanja, mentore i mentorice i mijenjamo “Status Quo” onako kako su naše izuzetne žene to radile”, poručila je.
Razgovarala: Erna Salkić
Izvor: akta.ba
