„Program sekundarne prevencije fokusiran na identifikaciju i zaštitu djece od faktora rizika u osnovnim školama Unsko-sanskog kantona“
Uposlenici stručne službe OŠ „Fra Lovro Karaula“ iz Livna kroz svoj dugogodišnji rad susretali su se s različitim oblicima neprihvatljivog ponašanja od strane učenika, te su na iste reagovali i djelovali u skladu s tadašnjim propisima.
Program sekundarne prevencije, čija realizacija je od kolovoza 2020. godine pokrenuta u svim osnovnim školama Hercegbosanske županije, otvorio je nove mogućnosti djelovanja i rada s učenicima u riziku i na osnovu dosadašnjih iskustava polučio je, kako navode u školi, odlične rezultate.
U vrijeme održavanja obuka u okviru Programa sekundarne prevencije, u školi se desio slučaj koji je tražio hitnu i što bolje organiziranu intervenciju. Odlučeno je da se do tad stečeno znanje primjeni i da se učeniku 5. razreda, kod kojeg je primjećeno izrazito nasilno ponašanje, pomogne bez sankcionisanja i pritisaka.
„Učenik 5. razreda je pokazivao jake izljeve bijesa pri minimalnim podražajima i konzumirao je cigarete. Nizak prag tolerancije na frustraciju i verbalni sukobi s drugim učenicima kulminirali su činjenicom da je dječak pokušao skočiti s ograde od stepenica u školi – popeo se na rub ograde za vrijeme velikog odmora, te vikao da će se ubiti! Zabrinutost za njegovo emotivno stanje je bila realna! Učiteljica je to prijavila stručnoj službi škole te zatražila žurnu intervenciju i pomoć učeniku i obitelji“, navodi Dona Hrga, pedagogica OŠ „Fra Lovro Karaula“. Uz to, dodaje Hrga, učenik je imao i specifične teškoće u učenju te je bio uključen u defektološki tretman, ali nije redovito na isti dolazio.
I situacija u obitelji je bila specifična s obzirom da su o dječaku brinuli baka i djed, otac mu je umro, a majka je često, zbog posla, bila odsutna. Zbog toga je na prvi sastanak, navodi pedagogica, uz majku pozvana i baka, a nazočila je, uz stručnu službu, i nastavnica te učenik. Ovo je bio prvi put, ističe pedagogica, da se učiteljica susrela i razgovarala s majkom.
Obitelji je jasno naznačeno da je problem složen i specifičan, te je objašnjen način djelovanja i primjena Programa sekundarne prevencije. Uz suglasnost bake i majke pristupilo se izradi IPP, s ciljem suzbijanja rizičnog ponašanja, te razvijanja radnih navika. Svi učesnici su definirali ciljeve i aktivnosti, a određen je i vremenski rok od tri mjeseca.
„U realizaciju IPP-a uključila se i defektologinja kojoj je cilj bio učeniku pružiti stručnu pomoć u učenju i prilagodbi programa njegovim mogućnostima, ali u kontinuitetu. Također jedan važan zadatak koji smo si postavili je bio i testiranje učenika od strane psihologa pri Centru za socijalni rad kako bi se odredio adekvatan oblik školovanja,“ ističe pedagoginja Hrga.
Komunikacija i saradnja članova obitelji sa stručnom službom škole i učiteljicom je bila izrazito dobra, dječak je bio vidno zainteresiran tako da su u datom roku polučeni odlični rezultati.
Dječak je ubrzo počeo mijenjati svoje ponašanje, na zadirkivanje od strane ostaklih učenika više nije burno reagirao, niti je imao verbalne sukobe, već bi takve situacije prijavio učiteljici.
Veoma bitno je činjenica da su, zahvaljujući ovakvom pristupu i Programu sekundarne prevencije, u obitelji odnosi postali iskreniji i otvoreniji, što je i bio jedan od ciljeva.
Dječak ja, navodi pedagoginja Hrga, lakše razgovarao s članovima obitelji o svojim propustima, greškama i problemima. Poboljšana je suradnja obitelji i škole – majka je svaki mjesec dolazila na informacije i zanimala se za dječakovo ponašanje i uspjeh u školi, a posebno sretna je bila bila baka.
„Baka je bila zahvalna stručnom timu škole jer joj se „kćerka počela vraćati“, a i zato što dječaku pomažemo da shvati nastavno gradivo“.
Najvažnije od svega jeste činjenica da je dječak postao emotivno stabilniji , a osobito je izražavao sreću zbog prisustva majke. I cigarete je prestao konzumirati, a majka i baka kažu da i to redovno provjeravaju.
U OŠ „Fra Lovro Karaula“ primjetan je porast broja učenika s neprihvatljivim oblicima ponašanja, što zahtjeva osnaživanje škole novim kapacitetima stručne službe, kako bi se moglo, uz primjenu Programa sekundarne prevencije, kvalitetno odgovoriti na potrebe.
„Zahvaljujući Programu sekundarne prevencije postigli smo veću uključenost svih važnih čimbenika u odgoju i obrazovanju djeteta / učenika. Izbjegli smo situaciju da je samo pedagog /inja taj koji se treba baviti ovakvim problemima u školi i da je dovoljno samo problem prijaviti pedagoginji. Osjetna je podjela odgovornosti što je svakako olakšavajuće i za stručnu službu škole“ navodi pedagoginja.
Posebno je pohvalno, dodaje Hrga, što su škole dobile Priručnik u kojem se mogu naći vrlo korisne alatke, ideje i tehnike za rad s djecom u riziku kao i s njihovim roditeljima, tako da vjeruje da će i narednim individualni planovima podrške biti ostvaren dobar rezultat, kao što je to učinjeno u slučaju dječaka iz ove priče.
Aktivnosti Programa sekundarne prevencije su usmjerene da učenik usvoji djelotvorna individualno i društveno prihvatljiva ponašanja razvijajući vještine potrebne za sveobuhvatan rast i razvoj, te brižno ophođenje prema sebi, drugima i/ili okruženju. Program sekundarne prevencije pretpostavlja rano prepoznavanje indikatora koji mogu da dovedu dijete u opasnost da postane počinilac ili žrtva različitih oblika nasilja, kao i zlostavljanja ili zanemarivanja. Praksa i teorija ukazuju na neophodnost pravovremene intervencije, još od prvog razreda osnovne škole. Tendencija ovog programa je da akcenat stavi na pružanje adekvatne podrške djetetu i porodici umjesto određivanja sankcija, kako je to u tradicionalnom školskom pristupu ranije bilo uobičajeno. Naime, cilj je istražiti uzrok nekog neprilagođenog ponašanja, te raditi na njegovom smanjivanju ili otklanjanju kao i na jačanju protektivnih faktora odnosno resursa koji postoje u okruženju djeteta.
S druge strane Program kroz set edukacija i ukupne podrške implementaciji, omogućuje osnaživanje nastavnika i stručnih službi škola za prepoznavanje faktora rizika i pružanje podrške djeci.
Program sekundarne prevencije u školama Hercegbosanske županije i Unsko-sanskog kantona realizuje humanitarna organizacija „Genesis Project“, kao partner UNICEF-a Bosne i Hercegovine, a projekat je finansiran od Švedske vlade.
