Ljudska prava su temeljna prava i slobode koje pripadaju svakom pojedincu od rođenja, bez obzira na rasu, spol, vjeru, političko opredjeljenje ili društveni status. Definirana i zaštićena međunarodnim konvencijama, ljudska prava obuhvataju niz osnovnih principa – od prava na život, slobodu izražavanja, zaštitu od diskriminacije, do prava na rad i pravedne radne uvjete. Smisao i suština ljudskih prava ogleda se u jednakim mogućnostima, dostojanstvu, poštovanju i slobodi svakog pojedinca, čime se doprinosi društvenoj koheziji i ukupnom blagostanju društva.
„Svako ima pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete rada…“ – Opća deklaracija o ljudskim pravima UN-a (1948.)
Prava svakog pojedinca u Bosni i Hercegovini propisana su Ustavom Bosne i Hercegovine, međunarodnim ugovorima ili konvencijama koje je BiH potpisala, kao i unutrašnjim zakonima. Članom II Ustava BiH se proklamira da BiH i oba entiteta osiguravaju najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Također se navodi da prava i slobode određeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te njenim Protokolima, direktno se primjenjuju u BiH i imaju prvenstvo pred svakim drugim zakonodavstvom. U istom članu se proklamira da je svim osobama na području BiH osigurano da uživaju ljudska prava i temeljne slobode bez diskriminacije prema spolu, rasi, boji kože, jeziku, vjeroispovijesti, političkom i drugom opredjeljenju, nacionalnom ili društvenom porijeklu, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasništvu, rođenju ili drugom statusu[1].
Ljudska prava u poslovnom okruženju
Industrijalizacijom i globalizacijom, jača utjecaj poslovnog sektora na društvo, pa su tako korporacije postale ključni faktor i nezaobilazan akter u zaštiti ljudskih prava. Njihove aktivnosti utječu ne samo na zaposlene, već i na kompletne zajednice, prirodne resurse i ukupni razvoj država. Globalni poslovni tokovi i operacije su tako nametnuli potrebu za postavljanjem univerzalnih standarda koji će osigurati da poslovne prakse budu u skladu s ljudskim pravima bilo gdje na svijetu.
Nakon usvajanja Deklaracije Međunarodne organizacije rada (ILO) o temeljnim načelima i pravima pri radu 1998. u Ženevi, ključni dokument u ovom smislu su, potom, Vodeća načela Ujedinjenih nacija o poslovanju i ljudskim pravima (UNGP), koja državama i kompanijama nude okvir za zaštitu i promociju ljudskih prava.
Tako se 31 načelo UNGP temelji na tri stuba:
- obaveza država da poštuju, štite i ostvaruju ljudska prava i temeljne slobode;
- uloge preduzeća kao posebnih društvenih organizacija da ispunjavaju sve zakonske obaveze iz domena ljudskih prava;
- da prava i obaveze budu povezani s odgovarajućim i učinkovitim mehanizmima pravne zaštite u slučajevima njihovog kršenja.
U Bosni i Hercegovini pitanje Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima (UNGP) je došlo na dnevnu agendu početkom perioda implementacije projekta „Poboljšanje ljudskih prava u privrednom sektoru“, koju je proveo Institut za razvoj mladih KULT, uz podršku Evropske unije. U okviru tadašnjeg projekta kreiran je dokument „Okvirnih smjernica BiH za implementaciju vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima 2021-2025.“, u čijoj izradi su učestvovali Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Delegacija Evropske unije, Udruženje poslodavaca FBiH, Udruženje poslodavaca Brčko distrikta, Savez sindikata BiH i Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske. Smjernice definiraju ključne korake koje poslovni sektor treba preduzeti kako bi osigurao poštivanje ljudskih prava u skladu s međunarodnim standardima, a njihova implementacija je ozvaničena usvajanjem od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u novembru 2022. godine.
Povelja o poštivanju ljudskih prava u poslovanju kao vodilja bh. kompanijama
Istovremeno s aktivnostima na izradi Smjernica, a u saradnji s Udruženjem poslodavca FBiH su održane javne konsultacije u nekoliko gradova, što će poslužiti za izradu analize, a potom i metodologije za izradu „Povelje o poštivanju ljudskih prava u poslovanju“. Dokument Povelje se sastoji od 15 tačaka koje sublimiraju UNGP, a tiču se sprječavanja narušavanja ljudskih prava, uključivanja zainteresiranih strana radi uvažavanja njihovog glasa i potreba, opredijeljenosti za jednak odnos prema svima, očuvanja radnog okruženja, zabrane prinudnog rada i zabrane umiješanosti u trgovinu ljudima, prava na sistem komunikacije koji maksimalno štiti povjerljivost za sve prijave zaposlenih.
Povelju je u potpisalo više od 100 kompanija, među kojima su i neke od vodećih u svojoj branši poput Coca-Cole, Violete, DM-a, Binga, Konzuma, ASA Grupacije i drugih. Novim projektom „Poboljšanje korporativne odgovornosti za ljudska prava u BiH“, kojeg finansira Evropska unija, nastavlja se pozitivan trend potpisivanja, afirmacije i primjene Povelje, a samim tim i veće vidljivosti, te skretanja pažnje javnosti na ljudska prava u poslovanju.
Kroz integraciju UNGP načela putem Povelje u svoje poslovanje, bh. kompanije ne samo da minimiziraju pravne i reputacijske rizike, već grade povjerenje s uposlenicima, partnerima, zajednicama i svakako svojim potrošačima.
Značaj ljudskih prava za odgovorno i održivo poslovanje
Primjena ljudskih prava u poslovanju igra ključnu ulogu u osiguranju održivog razvoja i ukupnog poslovnog ambijenta i njegove stabilnosti. Poslovni sektor često ima direktan utjecaj na prava zaposlenih kroz radne uvjete, radno vrijeme i osiguranje sigurnosti na radnom mjestu. U vrijeme aktuelnog poremećaja na tržištu radne snage u Bosni i Hercegovini i regionu, poštivanje ljudskih prava zasigurno doprinosi pozitivnom korporativnom imidžu i jačanju employer brandinga (brendiranja poslodavca) što je ključno za privlačenje, motiviranje i zadržavanje ljudskih potencijala, kao najvrjednijeg resursa kompanije. Osim toga, društveno odgovorne kompanije često ostvaruju bolje rezultate na tržištu, jer potrošači sve više biraju brendove koji promoviraju etičke vrijednosti, raznolikost i poštivanje univerzalnih ljudskih prava.
Poslovni sektor može značajno doprinijeti unapređenju ljudskih prava kroz poštivanje pravnih i etičkih standarda. Ovim aktivnostima se i vrši usklađivanje internih procesa i procedura kompanija s međunarodnim tržištem i standardima, što uveliko povećava i konkurentsku prednost, posebno za one izvozno orijentirane. Uvođenjem Povelje o poštivanju ljudskih prava u poslovanju, bosanskohercegovački poslovni subjekti pokazuju inicijativu da odgovorno poslovanje postane temelj razvoja, uz stvaranje poslovnog okruženja u kojem su ljudska prava poštovana i zaštićena.
Projekat “Poboljšanje korporativne odgovornosti za ljudska prava u BiH” finansira Evropska unija, a provodi Institut za razvoj mladih KULT u partnerstvu sa Sindikatom radnika trgovine i uslužnih djelatnosti i Udruženjem “Dajte nam šansu”.
***
[1] Isječak teksta kao primarnog regulatornog okvira za predmetnu oblast, objavljenog na zvaničnoj stranici Ministarstva Vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Izvor: mladi.org
