Povod za ovu rubriku je odluka Vlade FBiH od 21.12.2021. godine, kojom je općini Konjic dodijeljen status grada, i to zbog bogatog kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.
Općina Konjic ima 54 nacionalna spomenika, od čega ih je 11 u gradu (informativnu tablu još nemaju 4 nacionalna spomenika). Jedan od tih spomenika od maja 2006.god. je graditeljska cjelina Franjevački samostan.
Rimokatolička crkva Sv. Ivana Krstitelja, građena je od 1895. do 1987., enterijer je završen 1909., a zvonik 1919. god.
Crkvu 1893. projektuje Josip Vancaš (Sopronje, Mađarska 1859 – Zagreb 1932).
Temeljito je renovirana 1968. kada joj je sat poklonio Petar Dika iz SAD, koji je bio u funkciji do 18.5.1992. (granatom oštećen zvonik), i ponovo od 18. 5 .2000. Obnova je izvršena i u ljeto 2001. kada je slikar-restaurator iz Novog Sada, Mario Veknić, obnovio i sve tri oštećene slike na stropu crkve, koje je 1909. nacrtao slikar Nikolić.
Samostan je građen od 1939 do 1940. god. Vlast 1945. oduzima samostan za svoje potrebe, 1955. vraća crkvi prvi, a 1969. i drugi sprat. Do tada je postojao Upravitelj franjevačke rezidencije, a tek od 1970. god. postavlja se gvardijan franjevačkog samostana i do sada to su bili fra Bruno Ćesić, Dobroslav Stojić, Rade Dragičević, Bono Krndelj, Luka Marić, Zdenko Karačić, Ivan Bradvica, Ivan Mladina, Alojzije Bošnjak, Anthony Burnside i sada fra Ferdo Boban.
U podrumskom dijelu Samostana, na prostoru od oko 800 m2, izgrađena je moderna Galerija, koja je otvorena 1990. godine, i ponovo u junu 2006. godine.
U Galeriji se nalaze tri cjeline i to zbirka slika i kipova, etnološka i numizmatička zbirka, te riznica crkvenog ruha, metala i knjiga.
Galerija posjeduje slike Ivana Lackovića, Ede Murtića, Lazara Drljače, Ljube Laha i drugih.
Posjetilac tu može vidjeti pozlaćeni kalež iz 1758. godine, molitvenik tiskan u Rimu 1842. godine.
Etnološka zbirka je posebno bogata, zanimljive su i vrijedne vezene rukotvorine, kao i rezbareni namještaj iz Konjica napravljen 1932. godine.
U zbirci samostana posebnu vrijednost zauzima portret sv. Paškala Bojlonskog s kraja XVI ili početka XVII stoljeća, te djelo Ivana Tišova, Polaganje Hrista u grob i pozlaćeni kalež sa zapisom majstora Josipa Vasiljevića iz 1758. godine.
Galerija posjeduje dvije kamene urne iz rimskog perioda, koje su pronađene prilikom izgradnje naselja Luka, u Konjicu.
Konjic je status grada dobio zbog trećeg stava iz člana 5. Zakona o principima lokalne samouprave, koji podrazumijeva mogućnost da se gradom proglasi općina od posebnog historijskog i kulturnog značaja. Zbog toga imamo posebnu dužnost da kao građani upoznamo, čuvamo, ponosimo se i promovišemo to svekoliko naslijeđe.
Svi spomenici su dio nas, a mi smo dio njih, svjedoče o bogatoj prošlosti konjičkog kraja, nadajmo se da će se uskoro štampati vodič kroz nacionalno blago općine.
Mirsad Čukle / Novikonjic.ba
