Države članice Ujedinjenih nacija su 8. augusta 2024. godine usvojile prvi globalni sporazum usmjeren na borbu protiv cyber kriminala, iako su brojni aktivisti za ljudska prava izrazili ozbiljne zabrinutosti zbog mogućnosti zloupotrebe u svrhu nadzora. Nakon tri godine intenzivnih pregovora i završne dvosedmične sesije u New Yorku, članice UN-a su konsenzusom usvojile Konvenciju protiv cyber kriminala. Ovaj dokument sada će biti proslijeđen Generalnoj skupštini na formalno usvajanje.
“Smatram da su dokumenti usvojeni. Hvala vam svima, bravo svima!”
Faouzia Boumaiza Mebark,Alžirska diplomatkinja
Odbor za izradu ovog sporazuma osnovan je uprkos protivljenju Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, nakon što je Rusija 2017. godine pokrenula inicijativu za njegovu izradu.
Novi sporazum stupa na snagu nakon što ga odobri 40 država članica i ima za cilj “sprječavanje i učinkovitiju borbu protiv cyber kriminala,” s posebnim fokusom na zloupotrebu dječije pornografije i pranje novca. Delegat Južnoafričke Republike opisao je ovaj sporazum kao “historijski,” ističući da odredbe o tehničkoj pomoći i izgradnji kapaciteta pružaju prijeko potrebnu podršku zemljama s manje razvijenom cyber infrastrukturom.
Međutim, sporazum je naišao na kritike neobične koalicije aktivista za ljudska prava i velikih tehnoloških kompanija, koji tvrde da je njegov opseg preširok i da bi mogao postati globalni alat za nadzor i represiju. Sporazum omogućava da država, radi istrage bilo kojeg zločina kažnjivog s najmanje četiri godine zatvora prema domaćem zakonu, može zatražiti od vlasti druge zemlje elektronske dokaze povezane s tim zločinom, kao i podatke od pružatelja internetskih usluga.
Deborah Brown iz organizacije Human Rights Watch upozorila je da će sporazum “biti katastrofa za ljudska prava i mračan trenutak za UN,” tvrdeći da je “ovaj sporazum zapravo pravni instrument za represiju.“
Prema njenim riječima, sporazum bi mogao biti korišten za suzbijanje novinara, aktivista, LGBT osoba, slobodnih mislilaca i drugih širom svijeta.
Nick Ashton-Hart, vođa delegacije Cybersecurity Tech Accord koja predstavlja više od 100 tehnoloških kompanija, uključujući Microsoft i Metu, izrazio je žaljenje zbog usvajanja sporazuma bez rješavanja ključnih nedostataka koje su identificirali civilno društvo, privatni sektor, pa čak i samo tijelo Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Ashton-Hart je izjavio da će “kad god se primijeni, Konvencija biti štetna za digitalno okruženje u cjelini i ljudska prava uopšte,” te je pozvao države da ne potpisuju ili implementiraju ovaj sporazum.
S druge strane, neke zemlje su izrazile zabrinutost da sporazum zapravo sadrži previše zaštitnih mjera za ljudska prava. Prije nekoliko dana, Rusija je kritizirala da je sporazum postao “presaturiran zaštitnim mjerama za ljudska prava,” optužujući druge zemlje da koriste “demokratske vrijednosti” kao izgovor za ostvarivanje vlastitih interesa. Tokom završne sesije, Iran je pokušao izbrisati nekoliko klauzula koje su, po njihovom mišljenju, imale “iherentnim nedostacima.” Jedna od osporavanih klauzula je ona koja navodi da “ništa u ovoj Konvenciji ne smije biti protumačeno kao dopuštenje za suzbijanje ljudskih prava ili osnovnih sloboda,” poput slobode izražavanja, savjesti, mišljenja, religije ili uvjerenja. Ipak, prijedlog za brisanje ove odredbe odbijen je većinom glasova, dok nijedna zemlja, uključujući Iran, nije spriječila usvajanje sporazuma konsenzusom.
Ostaje da se vidi kako će države članice reagovati na ovaj sporazum i kakve će posljedice on imati na globalnu borbu protiv cyber kriminala, ali i na zaštitu ljudskih prava.
Izvor: rolify.com
