Mladi su temelj svakog društva, ali i jedna od najranjivijih skupina kada su u pitanju socijalni izazovi i zdravlje. U Bosni i Hercegovini, gdje se mladi suočavaju s mnogobrojnim preprekama, posebna pažnja mora biti posvećena kreiranju politika koje podržavaju njihov razvoj i osiguravaju zdrav i siguran život. Socijalna briga za mlade i zdravlje mladih ne samo da unapređuje kvalitet života pojedinaca, već doprinosi jačanju društva u cjelini.
Izazovi socijalne brige za mlade
Prema “Analizi položaja i potreba mladih u BiH”, mnogi mladi suočavaju se s neadekvatnim pristupom zdravstvenim uslugama i nedostatkom prilika za kvalitetne socijalne aktivnosi. U ruralnim sredinama posebno je izražena nejednakost u dostupnosti usluga, dok u urbanim područjima mladi često nisu dovoljno informisani o resursima koji su im na raspolaganju. Problemi socijalne brige za mlade i zapošljivosti mladih su usko vezani, pa je zanimljiv podatak da je 2022. godine oko 40% zaposlenih mladih imalo plaću nižu od prosječne. Samim tim, oni ne mogu adekvatno doprinijeti kućnim budžetima, nisu stambeno zbrinuti te veliki broj njih razmišlja o napuštanju BiH. Kako su ovo neki od uslova za osnivanje porodice, ne čudi da BiH bilježi trend pada nataliteta, te sa odlivom mozgova, postaje zemlja starih. Prema tome, jasno je da dosadašnji napori institucija kada je u pitanju socijalno zbrinjavanje mladih nisu bili dovoljni, te da je potrebno razviti politike i mjere socijalne zaštite usmjerene na mlade kao specifične populacijske grupe.
Jedan od prijedloga za unapređenje položaja mladih je uvođenje koncepta minimuma socijalne brige za mlade. Ovaj koncept podrazumijeva obavezno osiguranje osnovnih usluga i resursa za svakog mladog čovjeka, bez obzira na njihovu socio-ekonomsku situaciju. To uključuje dostupnost besplatnih zdravstvenih usluga, osnovne edukacije o zdravlju i mentalnoj dobrobiti, te podršku u vidu savjetovališta i centara za mlade u lokalnim zajednicama.
U praksi, minimum socijalne brige omogućio bi da svi mladi imaju osnovne uvjete za zdrav i stabilan život. Osim smanjenja socio-ekonomskih razlika, ovaj pristup bi pomogao u stvaranju jednakih prilika za lični razvoj. Iako bi implementacija zahtijevala inicijalna ulaganja, dugoročni benefiti bi nadmašili troškove jer bi se smanjili troškovi liječenja, povećala zapošljivost mladih i unaprijedila društvena kohezija. Osiguravanje ovakve podrške ne samo da smanjuje siromaštvo među mladima, već i osigurava stabilnije uslove za njihov razvoj i integraciju u društvo.
Zdravstvena briga i prevencija
Značajan broj mladih nije pokriveno zdravstvenim osiguranjem, što ih čini posebno ranjivima na zdravstvene rizike.
Mentalno zdravlje je još jedno područje koje zahtijeva hitnu intervenciju. Mladi u BiH su podložni stresu, anksioznosti i depresiji zbog socio-ekonomskih pritisaka, nedostatka prilika i neizvjesne budućnosti.
Prevencija je ključna za zdravlje mladih i treba biti temelj zdravstvenih politika usmjerenih na ovu populaciju. Sistematski pregledi i redovne zdravstvene kontrole omogućavaju rano otkrivanje zdravstvenih problema, dok edukacija o reproduktivnom zdravlju pomaže mladima da donose informisane odluke o svom tijelu i zdravlju. Također, promocija mentalnog zdravlja kroz edukativne radionice, grupne terapije i savjetovališta može značajno smanjiti učestalost mentalnih oboljenja poput depresije i anksioznosti, koji su u porastu među mladima.
Nažalost, trenutni zdravstveni sistem često ne odgovara potrebama mladih, pa mnogi od njih nemaju pristup osnovnim preventivnim uslugama. Potrebno je povećati ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i omogućiti besplatne ili subvencionisane preglede za mlade. Podaci ukazuju na to da samo manji broj mladih koristi usluge savjetovališta i programa za promociju zdravlja, što pokazuje da informisanje i promocija ovih usluga trebaju biti prioritet.
Poseban fokus treba biti na prevenciji nezdravih stilova života, uključujući konzumiranje cigareta, alkohola i nargile, čija je upotreba u porastu među mladima. Kroz medijske kampanje, školske programe i aktivnosti u zajednici, potrebno je promovisati zdrave navike, poput bavljenja sportom, pravilne ishrane i izbjegavanja rizičnog ponašanja. Uvođenje dodatnih programa koji podstiču zdrave stilove života može doprinijeti ne samo individualnom zdravlju, već i ukupnom napretku društva.
Da bi se ove mjere uspješno realizovale, lokalne zajednice igraju ključnu ulogu. Javni poziv za podnošenje prijave za procjenu jedinica lokalne samouprave i stjecanje certifikata „Zajednica naklonjena mladima“ prilika je za sve zajednice da pokažu svoju posvećenost mladima. Prijavite se i postanite dio inicijative koja gradi bolju budućnost za našu omladinu!
Izvor: mladi.org
