Izgradnja mira i razvoj počinju kulturom dijaloga
U Sanskom Mostu tokom protekla dva dana održana je dvodnevna konferencija „Od jake lokalne zajednice do održivog mira“, u organizaciji Mreže za izgradnju mira i Centra za izgradnju mira Sanski Most. S ciljem povezivanja lokalnih aktera i kreiranja novih zajedničkih inicijativa, preko 30 predstavnika organizacija civilnog sektora iz cijele BiH u sklopu konferencije učestvovalo je i na radionici o kulturi dijaloga, koju su vodili Mevludin Rahmanović i Vahidin Omanović, osnivači Centra za izgradnju mira Sanski Most i nadaleko poznate „Bašče mogućnosti“, u kojoj je održan trening.
„Bila nam je čast da budemo domaćini ovakvog susreta. Naša želja je da ljudi iz Sanskog Mosta odu drugačiji i motivisani nakon što osjete na koji način mi vidimo izgradnju mira. U Bašči mogućnosti se njeguje jedan poseban odnos prema međuljudskim odnosima i prema prirodi. Ne možemo se kao društvo pohvaliti da smo vodili računa o tome. Pet do dvanaest je i ako želimo da ostavimo našoj djeci ono što smo od njih posudili, shvatili smo da se moramo početi baviti kulturom dijaloga. A mi to radimo kroz tzv. environmental peace building, jer gdje bolje možete otvoriti srce i oči nego u prirodi, kaže Vahidin Omanović iz Centra za izgradnju mira Sanski most.
„Bašča mogućnosti“ dom svima koji u srcu nose mir
Da bi mirovanjaci iz BiH i šire imali svoje mjesto gdje mogu doći da se odmore, povežu s prirodom i svime što pomaže ovoj zemlji da ide naprijed i da njeni građani kreiraju društvo koje će biti bolje i pravednije za sve nas, kreirana je ideja Bašče mogućnosti, koja je danas prepoznata kao važno mjesto i kao bitan partner koji povezuje zajednice i ljude u BiH. Njeni osnivači tvrde da ona ne pripada njima, nego svima Bosancima i Hercegovcima.
„Snaga lokalnog kao program koji je otvorio vrata lokalnim akterima da kreiraju promjene u BiH, u različitim oblastima, kao što je razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, razvoj zajednice, umrežavanje lokalnih aktera i kreiranje povoljnijeg ambijenta za razvoj filantropije, bitan je momenat za naše društvo jer nam konačno daje priliku da sami preuzmemo odgovornost za našu budućnost“, kaže Maida Zagorac iz Mreže za izgradnju mira objašnjavajući dalje da cjelokupan proces vodi pet partnerskih organizacija, Institut za razvoj mladih Kult, Fondacija Mozaik, Mreža za izgradnju mira, Fondacija tuzlanske zajednice i Centar za građansku suradnju Livno, koje će zajedničkim djelovanjem tokom ovog petogodišnjeg programa, biti nosioci razvoja bh. društva na putu ka samodostatnosti.
Ovaj sveobuhvatan program u konačnici će pružiti priliku građanima BiH da na efikasan način mobiliziraju lokalne resurse, kako bi i zajednice udaljene od većih urbanih centara mogle u skladu sa svojim potrebama rješavati lokalne probleme.
Kroz „Snagu lokalnog“ jednake prilike za sve
Beganović Safeta iz Udruženje žena „Jadar“ Konjević Polje, smatra da su benefiti ovakvih umrežavanja od velikog značaja za njenu zajednicu: „Nama je jako potrebna pomoć, jer 80% naših članica su samohrane majke. Kao jedne od prvih povratnica u Konjević Polje, sestra i ja smo pokrenule biznis uzgoja pilića, koji je danas vrlo uspješan. Morale smo se boriti i rizikovati. Dale smo sve od sebe da to uspije, jer nismo imale alternativu. 2003. godine osnovale smo udruženje da bismo pomogle same sebi ali i drugim ženama povratnicama. Borile smo se za obnavljanje kuća, izgradnju škole i dobile snagu kroz te procese. Kao grupa smo postale samouvjerene i krenule raditi ozbiljnije projekte osnaživanja žena. Danas smo tu sa saznamo na koje sve načine možemo ići naprijed, kako uz podršku većih organizacija razviti svoje programe i dobiti prilike za edukacije koje su nam prijeko potrebne. Kultura dijaloga, pogotovo u zajednicama kao što je naša je od velike važnosti, tako da ćemo po povratku sve što smo ovdje naučili primijeniti u svom radu sa ženama.“
Ističući kako sami ne mogu mijenjati stanje u BiH, iz Centra za izgradnju mira kažu da sve one koji na bilo koji način rade na izgradnji mira smatraju svojom braćom i sestrama. Mir se, tvrde, gradi i s onima s kojima se ne slažemo, a to se postiže kroz konstruktivan dijalog. Da bismo sami našli način za napredak moramo da se slušamo, da istražujemo i da konstantno učimo.
