Šta donosi strategija prema mladima Federacije BiH? – Podrška mladima za njihovo organizovanje znači glas mladih u društvu

Strategija prema mladima Federacije BiH će mladima omogućiti nove mogućnosti putem podrške omladinskom organizovanju kako bi se njihov glas čuo, te kako bi bili u mogućnosti da putem svojih predstavnika predlažu ideje i programe koji će poboljšati položaj mladih u Federaciji BiH. Kroz strategiju se prepoznaje i važnost učešća mladih u procesima odlučivanja, kao i neophodnost potpune provedbe zakonskih propisa koji se odnose na mlade.

Bitan dio strategije prema mladima Federacije BiH je i tematska oblast aktivizma mladih. U okviru oblasti nalaze se i podoblasti kao što su volonterizam, mobilnost, informisanje mladih, saradnja s nižim nivoima vlasti, rad s mladima i dijaspora. U okviru svake podoblasti ključno je bilo prepoznati potrebe i probleme mladih kako bi se u strateškoj platformi našli kvalitetni prioriteti i mjere kojim će se poboljšati položaj mladih u Federaciji BiH kada govorimo o aktivizmu. Iako se stanje u posljednjim godinama poboljšava i društvo sve više postaje svjesno značaja aktivizma, posebno za mlade, postoji i ogroman prostor za dodatni razvoj i napredak. Pored toga u Federaciji je nizak nivo volonterizma mladih, a sistem informisanja mladih o prilikama koje im se nude je nedovoljno razvijen što utječe na slabu zainteresovanist za mobilnost u druge lokalne zajednice, zemlje Evrope i svijeta. Omladinsko organizovanje postaje sve teže zbog nedostatka mladih u manjim lokalnim zajednicama, a uz to izazov je i nedovoljno prepoznavanje omladinskog rada i rada s mladima, ne samo u Federaciji BiH, nego na području cijele BiH. Ni institucije vlasti ne doprinose poboljšanju situacije jer ne pokazuju interes i inicijativu da mladim ljudima omoguće bolje uslove za volontiranje, aktivizam, mobilnost koji značajno utječu na kvalitet života mladih omogućavajući im prilike za lični rast i razvoj te prefesionalno usavršavanje.

U okviru strateške platforme određen je strateški cilj za ovu oblast kojim se želi postići da mladi budu podržani u aktivizmu, organizovani i uključeni u proces odlučivanja. Uključivanje u procese odlučivanja je prepoznato kroz većinu tematskih oblasti u strategiji, ali do posebnog izražaja dolazi u ovoj oblasti. Nepostojanje Savjeta za mlade u kojem bi predstavnici mladih činili 50% a predstavnici institucija vlasti 50% ovog tijela, je primjer nepotpune implementacije Zakona o mladima FBiH.

Koordinator radnog tima za ovu oblast bio je Senad Hašić ispred Federalnog ministarstva kulture i sporta. O samom procesu izrade strategije Senad je izjavio: „Ova oblast objedinjuje veliki broj pitanja koja su zaista bitna mladima, od aktivizma, preko učešća mladih, volontiranja, mobilnosti, dijaspore, rada s mladima, informisanja i saradnje s nižim nivoima vlasti. Bilo je jako izazovno voditi grupu koja je radila na ovoj oblasti unutar Strategije. Prije svega zbog koordinacije svih aktivnosti s drugim institucijama i drugim nivoima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. I to je jedan od zadataka koji će predstavljati veliki izazov u budućnosti za nadležne vlasti. Prije svega, neophodno je institucionalno urediti oblasti važne za mlade na osnovu postojećih propisa. Treba imati u vidu da odgovornost prema mladima imaju svi u ovoj državi, uključujući posebno sve institucije i sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini. Svi trebaju raditi u najboljem interesu mladih“.

Među najvećim problemima i izazovima unutar oblasti koje prepoznaje strategija prema mladima je neprovedba Zakona o mladima Federacije BiH što utječe na položaj i prilike mladih. Potpuna provedba Zakona mora biti jasan cilj ne samo za mlade i omladinske organizacije koji žele vidjeti ostvarivanje svih svojih prava već i za institucije vlasti koje neprovedbom određenih stavki krše Zakon i time utječu na nezadovoljstvo mladih koje u konačnici rezultira odlaskom iz Federacije Bosne i Hercegovine. Uz Zakon o mladima, nepotpuna je provedba Zakona o volontiranju FBiH što za posljedicu ima neuređen sistem volontiranja, odnosno česta kršenja prava volontera. Može se tvrditi da organizatori volontiranja i volonteri nisu niti dovoljno upoznati sa sadržajem Zakona te se u narednom periodu veća pažnja mora posvetiti promociji Zakona prema javnosti, a pogotovo mladima koji imaju i najviše dodira sa volonterizmom. Federalno ministarstvo kulture i sporta te Federalno ministarstvo pravde su dvije institucije nadležne za provedbu navedenih zakona. Institucije vlasti moraju svoju pažnju i aktivnosti usmjeriti i na praćenje provedbe Zakona i uspostavu redovnog komuniciranja prema mladima kako bi dobili tačne i precizne informacije o stavovima mladih koji mogu biti značajni za eventualne izmjene i dopune oba Zakona. To je upravo jedan od prioriteta koji postavlja strategija za mlade Federacije BiH.

Kao problem je prepoznato i da postojeći model omladinskog organizovanja nije adekvatan za daljnji razvoj omladinskog aktivizma. Pored toga i Zakonske odredbe ne idu u prilog lakšem omladinskom organizovanju zbog promjenjene strukture stanovništva od 2010. kada je donešen Zakon o mladima. Otežavajuća okolnost praćenja omladinskog organizovanja i njegovog uređenja je i nepostojanje jedinstvene baze podataka svih omladinskih organizacija pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta. Uzroci se mogu tražiti u neadekvatnom praćenju i ažuriranju spiskova na nižim niovima (općine i gradovi) što je u narednom periodu potrebno promjeniti. Različite institucije bi trebale prepoznati korisnost i upotrebljivost podataka koji se odnose na mlade i omladinske organizacije.

U strategiji se prepoznaje i problem neadekvatnog pristupa marginaliziranim skupinama mladih i sistemskoj nebrizi o grupi u našem društvu. Iz tog razloga postavljeni prioritet ide u smjeru prepoznavanja prava i potreba marginaliziranih skupina kroz pravne propise i brojne programe za mlade koji se odnose na mlade u FBiH a tiču se aktivizma, volonterizma, mobilnosti i rada s mladima. Saradnja organizacija koje se bave pitanjima i problemima marginaliziranih skupina sa institucijama vlasti je presudna u efikasnom prepoznavanju svega što je potrebno uraditi kako bi se mladima iz marginaliziranih skupina omogućili bolji uvjeti života i prilike za učešće. Tokom cjelokupnog procesa izrade strateške platforme često se govorilo i o općem nepoznavanju potreba i problema ove populacije. Vizija svih nivoa vlasti unutra Federacije BiH mora biti ona gdje su ove grupe aktivni sudionici svih društvenih zbivanja.

Strategija prepoznaje i značaj povezivanja mladih sa područja Federacije BiH sa mladima iz dijaspore. Saradnjom bi se otvorile nove perspektive i mogućnosti za razvoj, a mladi i organizacije iz evropskih zemalja bi mogle pružiti nova znanja ali i podršku mladima u Federaciji BiH. Razmjena iskustava i rad na zajedničkim programima mogli bi predstavljati novitete koji će omladinskom sektoru u FBiH stvoriti bolje uslove za rad uz neophodnu podršku institucija vlasti.

Nastavak razvoja omladinskog sektora i organizacija koje rade s mladima moraju biti u fokusu politika i programa institucija vlasti na svim nivoima. Brojni društveni izazovi i problemi utječu i na mlade, a aktivizam je jedan od načina kako mladi mogu doprinijeti razvoju društva. Podrška institucija je ključna ne samo za oblast aktivizma već i za razvoj volonterizma, mobilnosti, rada s mladima i povezivanju s mladima iz dijaspore.

Nosilac inicijative izrade strategije prema mladima Federacije BiH je Federalno ministarstvo kulture i sporta u partnerstvu s Institutom za razvoj mladih KULT i Vijećem mladih Federacije BiH.

Izvor: mladi.org