Strategijom prema mladima Federacije BiH teži se postizanju sigurnog okruženja koje jača egizestencijalnu sigurnost kod mladih, smanjuje njihovu ranjivost i izloženost rizičnim ponašanjima a unapređuje prilike i potiče razvoj punih potencijala.
Kroz strategiju se prepoznaje važnost informisanosti, komunikacije i međusobnog povjerenja i saradnje mladih, roditelja i organa koje obezbjeđuju i provedbu zakona ali svih institucija i organizacija civilnog društva koje pružaju sistemsku podršku osobama koje su pretrpjele neki vid povrede. Mladi su ovom strategijom prepoznati kao dio rješenja, odnosno aktivni učesnici u podizanju svijesti i kreiranju preventivnih mjera i akcija kako bi se promovisala nulta tolerancija na nasilje, ali i nezaobilazni savjetnici o tome kako mladima osigurati sigurne i podržavajuće načine prijavljivanja kriminaliteta ali i ostvarenje zaštite i podrške pri oporavku.
Mladi su i u kontekstu sigurnosti prepoznati kao nehomogena grupacija stanovništva sa izraženom ranjivošću, dijelom zbog specifičnih potreba, dijelom zbog vlastitih kapaciteta koji se još razvijaju, a dijelom zbog okruženja koje se strahovito mijenja i čiji zahtjevi postaju sve veći. Iz ovih je razloga svaka mlada osoba u potrebi da ima stabilnu sistemsku podršku kojom se minimiziraju rizici.
Mladi u Federaciji Bosne i Hercegovine sigurnost sagledavaju iz više različitih aspekata koji uključuju socijalne, ekonomske, zdravstvene i sigurnosne rizike a ne samo kao neposrednu opasnost po život. Ovakvo promišljanje okruženja, na osnovu kojeg mladi ljudi procjenjuju svoje šanse za opstanak, razvoj i prosperitet naziva se koncept humane sigurnosti, a daje uvid u povezanost zadovoljenja niza preduslova koje svaka osoba treba prilikom procjene da li je okruženje odgovarajuće, da li će se zadržati u tom okruženju i koje su to stvari na koje valja obratiti pažnju kako bi se zadržao lični integritet, mir i iskoristile prilike za razvoj.
Poražavajuća je činjenica da se tokom istraživanja o položaju i potrebama mladih U FBIH koju je proveo Institut za razvoj mladih KULT čak 44,4% svih ispitanih mladih izjasnilo da su nezadovljni sigurnosnom situacijom u svom okruženju.
Zašto je to tako i koji su to razlozi zbog kojih mladi FBiH svoje okruženje vide kao izvor strahova i nesigurnosti?
Ekonomska neovisnost je temelj za samostalno odlučivanje i planiranje života a visoka stopa nezaposlenosti među mladima vrlo često ih dovodi do siromaštva, socijalne isključenosti, marginalizacije, i dodatnih izazova kao što su diskriminacija a potencijalno i u rizik od eksploatacije. Stisnuti između ograničenih prilika i rastućih potreba, mlade osobe se često nađu prisiljeni raditi u nesigurnim uvjetima i bez adekvatnih prava i zaštite, uslovljeni na puko preživljavanje umjesto na rast i razvoj. U okviru borbe protiv trgovine ljudima, sve više se skreće pažnja na problem radne eksploatacije gdje su žrtve u prvenstveno mladi ljudi.
Pored ovakvih prijetnji i nesigurnosti, na percepciju mladih koliko sigurnim doživljavaju svoje okruženje svakako jako utječu i drugi faktori kao što su nasilje, kriminalitet i devijantna ponašanja u društvu koji mlade izlažu fizičkim i psihičkim rizicima. O posljedicama rizika na koje se nije obratila pažnja čita se u crnim hronikama.
Federalni zavod za statistiku, kroz publikaciju „Statistika pravosuđa“ za 2022. godinu pruža uvida u položaj mladih kada je u pitanju stanju kriminaliteta gdje se navodi da mladi i djeca čine 36,38% žrtava svih krivičnih djela.
Najalarmantniji je podatak da je ova grupa stanovništva čini 97,6% svih žrtava krivičnih djela protiv spolnih sloboda i morala, odnosno krivičnih djela polnog nasilja i silovanja.
U krivičnim djelima porodičnog nasilja 48,79% žrtava su djeca i mlade osobe od 18 do 29 godina. Značajno je napomenuti da su 78,13% žrtava djevojčice i mlade žene. Istraživanje o položaju i potrebama mladih u FBIH koje je proveo Institut otkriva da je 24,6% ispitanih mladih reklo da poznaje osobu koja je preživjela porodično nasilje dok je1,7% imalo snage izjaviti da su se i sami našli u položaju žrtve porodičnog nasilja. Broj počinilaca u dobi 18-29 je 19,48% od ukupnog broja punoljetnih počinilaca
Djeca i mlade osobe od 18 do 29 godina čine 35,48% svih oštećenih krivičnim djelima protiv života i tijela, a koja se odnose na ubistva i tjelesne povrede. Istovremeno 33,20% počinilaca je u dobi 18 do 29 godina.
Djeca i mlade osobe od 18 do 29 godina čine 47,78% stradalih u saobraćaja. Mladi vozači, koji čine preko 36% počinilaca ovog krivičnog djela, su često uključeni u prometne nesreće zbog neiskustva, vožnje pod utjecajem alkohola ili droga, te nepoštivanja prometnih propisa.
Ni u vršnjačkom okruženju mladi nisu pošteđeni od prijetnji fizičkog, verbalnog ali i cyber nasilja koje im ozbiljno ugrožava sigurnost i mentalno zdravlje. Tokom istraživanja o položaju i potrebama mladih u FBIH 34,5% ispitanika izjavilo je da poznaju osobu koja je pretrpjela međuvršnjačko nasilje a 13% ispitanih mladih su rekli da su i sami bili izloženi ovom nasilju.
Poteškoće da nađu pomoć i izađu iz zlostavljačkog okruženja mlade često dovedu do zloupotreba alkohola, narkotika i drugih psihoaktivnih supstanci, što samo produbljuje problem i nerijetko dovodi do zdravstvenih problema, ovisnosti i povezanih kriminalnih aktivnosti. Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH objavljenima u publikaciji „Statistika pravosuđa“ u 2022. godini u FBIH je prijavljeno 1546 krivičnih djela protiv zdravlja ljudi, od ukupnog broja prijavljenih počinilaca 795 ili 51,42% počinilaca pripada populaciji mladih (16 osoba do 18 godina i 779 osoba u dobi od 18 do 29 godina), Prema klasifikacij u oblasti krivičnog prava u ova krivična djela spadaju neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga kao i posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga.
U smislu tretiranja nasilja kao društvenog problema, a posebno uzevši u obzir kategoriju mladih, jako je važno raditi sa žrtvama, ali i s izvršiocima nasilja.
Strategija prema mladima FBIH prepoznaje ovu potrebu i kao prioritetnu mjeru postavlja paralelni razvoj multidisciplinarnog programa prevencije nasilja kako bi se stvorila sigurna okolina i promovirala kultura nenasilja i uspostavljnje sistema podrške za mlade koji su izloženi rizičnim ponašanjima ili su žrtve nasilja, kako bi se osiguralo da mladi imaju resurse potrebne za suočavanje s izazovima i prevazilaženje kriznih situacija.
Globalni trendovi informisanja, obrazovanja ali i načina za provođenjem slobodnog vremena utjecali su na povećano oslanjanje mladih na tehnologiju. No, usljed ekspanzije i zloupotrebe tehnologije i vještačke inteligencije povećana je i ranjivost mladih odnosno rizik od ataka na njihovu privatnost i bezbjednost. Kao najmanje problematično čini se izloženost mladih dezinformacijama, lažnim vijestima i ali i indoktrinacijama no ne smije se zaboraviti da se mladi informišu upravo preko društvenih mreža, da na istima nema cenzure ali niti kontrole istinitosti informacija i da ovakvi sadržaji masovno utječu na formiranje stavova, ponašanje i donošenje odluka. Mladi su tako na društvenim mrežama ponekad meta i radikalnih grupa koje ih pokušavaju regrutirati u terorističke ili ekstremističke aktivnosti.
Populacija mladih, iako informatički mnogo pismenija i sposobnija od ostalog stanovništva, često ne razumiju u potpunosti važnost zaštite ličnih podataka, što ih može dovesti do problema poput krađe identiteta, prevara ili hakovanja naloga. Online prevare poput phishing-a ili lažnih ponuda i eksploatacija su u ekspanziji pa mladi dolaze u rizik da mogu postati žrtve prevara, krađe identiteta ili čak seksualne eksploatacije. Uzroci ovog problema se vide u informatičkoj nepismenosti, nedovoljnoj roditeljskoj pažnji, nedovoljnom poznavanju potencijalnih opasnosti
Uzročno-posljedična veza ponašanja i virtualnih djela sa problemima i posljedica istih u stvarnom svijetu je vjerovatno ono što je najteže za sanirati pa tako Cyberbullying u velikom broju slučajeva ima ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje mladih. Rizik od toga da bude žrtva uvreda, prijetnji, lažnih glasina ili sramoćenja na društvenim mrežama, forumima i drugim online platformama velikom broju mladih je svakodnevnica, a sa druge strane, počinioci prolaze uglavnom nekažnjeni. Alati za obradu fotografija, dostupnost ličnih fotografija mlade osobe na društvenim mrežama te široke publike iz okruženja mlade osobe, predatorima i zlostavljačima omogućuju plasiranje lažnih pornografskih sadržaja, nasilnih video sadržaja i drugih materijala kojima se ponižava i sramoti mlada osoba, a često se ovakvi materijali koriste i za ucjene. Problem sa zlostavljanjem na internetu koji navode i snage za provedbu zakona ali i same žrtve je stalna neizvjesnost da li će se jednom objavljeni pa intervencijom policijskih stručnjaka uklonjeni ponižavajući sadržaj u nekom trenutku ponovo pojaviti.
Ove prijetnje, obzirom na životni stil, predstavljaju značajan problem mladim ljudima dok istovremeno nedostaje kvalitetnog formalnog i neformalnog obrazovanja u oblasti sigurnosti mladih koji povezuje aktivnosti u sferi cyber prostora sa posljedicama u materijalnom prostoru. Kako bi se smanjili ovi rizici, važno je da mladi budu edukovani o sigurnosti na internetu, da roditelji i staratelji budu uključeni i informisani, ali i da zakonska rješenja nude adekvatne mogućnosti progona i kažnjavanja počinilaca
Pored vršnjačkog okruženja za mlade, pogotovu najmlađu dobnu grupu, porodična podrška i primjeri su od neprocjenjivog značaja te strategija prema mladima pored podizanja svijest među mladima o potencijalnim rizicima i načinima zaštite ne zapostavlja ni djelovanje u polju rada sa roditeljima. Prepoznavanje rizičnih ponašanja je najbolji način da se mladima pruži sigurnost a edukovani roditelji lakše će se i bolje suočiti sa potencijalnim izazovima, ali i osigurati ranu intervenciju u slučajevima potencijalnih problema.
Strategija prema mladima FBIH prepoznaje značaj promovisanja digitalne pismenosti i osiguravanja izvora za edukaciju o cyber prijetnjama i prevencije online zloupotreba koje mogu pomoći prevazilaženju ovih izazova. Istovremeno, kao prioritetnost i pravac djelovanja postavlja unaprjeđenje pravnog okvir i provedbu zakona u oblasti sigurnosti mladih na internetu. Obezbjeđenjem modela prijavljivanja cyber kriminaliteta i i sistema podrške oštećenima/žrtvama mladima bi se omogućilo da prijave cyber krivična djela i zloupotrebu interneta putem sigurnih kanala. Na ovaj način, nadležne institucije bi imale bolje i više informacija neophodnih za brzu i efikasnu reakciju
Rješavanje ovih rizika i obezbjeđenje podrške mladima da se osjećaju sigurnije zahtijeva koordinirane napore različitih sektora, uključujući obrazovanje, zdravstvenu brigu, socijalne usluge te policijske i pravosudne institucije. Strategija prema mladima prepoznaje neophodnost ovakvog pristupa te kao pravac djelovanja postavlja unapređenje međusektorske saradnje uz razvoj pristupa naklonjenog mladima u svim institucijama koje mladima pružaju usluge (zdravstvene, socijalne) i agencijama za provedbu zakona i sigurnost.
Nosilac inicijative izrade strategije prema mladima Federacije BiH je Federalno ministarstvo kulture i sporta u partnerstvu s Institutom za razvoj mladih KULT i Vijećem mladih Federacije BiH.
Izvor: mladi.org
