Bosna i Hercegovina godišnje proizvede više od milion tona otpada. To znači da svaki stanovnik u prosjeku sa 350 kilograma smeća zagadi okoliš. Ipak, mnogo je veći problem odlaganje tog otpada. Trećina BiH uopće nije pokrivena organizovanim odvozom otpada, pa onda on završava na divljim deponijama.
Rijeke kada nabujaju pokupe otpad sa divljih i zvaničnih deponija uz obalu i prenose ga duž cijelog korita. S druge strane, BiH je šesta zemlja u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika, ali istovremeno spada u kategoriju zemalja koje imaju nesigurne vode. Sistemskog rješenja za te probleme nema.
Zato je jedan čovjek odlučio uzeti stvari u svoje ruke i zaštiti naše rijeke i okoliš. Safet Kubat, ekološki aktivista iz Zenice i borac za ljudska prava, prije tri godine je osnovao facebook grupu „RIJEKE BIH – BUDI PROMJENA“. Jedna je situacija bila glavni okidač za nastajanje grupe.
Mapirali smo divlje deponije u Zavidovićima, kada je pored nas naišao stariji čovjek sa punim kolicima smeća. Gledamo ga mi, on prolazi pored kontejnera za smeće i ide onako natovaren nekih 100 metara, kozijom stazom u šumu, da bi istresao smeće. Vraća se sav sretan. Pitam ga ja, pa ljudino valja li to? Kaže on meni, mojoj sreći nema kraja kakvo sam olakšanje osjetio. Ostao sam zatečen. Kada sam ga pitao zna li šta je uradio prirodi, šumi, da je zagadio vodu koju i sam pije, on me gledao zbunjeno – prisjeća se za Snagu lokalnog Safet Kubat.
Kada je pokrenuo grupu u februaru 2020. godine, Safet nije znao da će iz nje nastati pokret sa više od 60 000 članova. Znao je samo šta želi postići, a to je biti pozitivna promjena i uraditi oni što vlasti ne znaju ili ne žele učiniti. Vodio se onom gandijevskom filozofijom – Budi promjena kakvu želiš vidjeti.
Parola grupe bila je „USLIKAJ – OBJAVI, USLIKAJ – PRIJAVI, USLIKAJ – URADI“. Princip je bio jednostavan. Ako vidite nekog da baca smeće uslikajte to i objavite na grupi, potom prijavite inspekciji, a nakon toga očistite smeće i objavite fotografiju sa čiste lokacije.
Živimo u svijetu društvenih mreža, u svijetu vidljivosti. Ljudi imaju strah od te negativne vidljivosti. Jedne prilike sam fotografisao čovjeka koji je bacio otpad, a on je rekao da će se sam prijaviti da bude kažnjen, samo da tu fotografiju ne objavim. Nisam za sramoćenje, ali je važno da ljudi znaju da mogu osvanuti na društvenim mrežama. Mi smo najveću promjenu napravili tako – objašnjava Safet.
Ono što je na početku postavljeno kao cilj grupe već je ispunjeno. Danas u BiH, zahvaljujući jednoj facebook grupi, ima 60 000 eko policajaca koji dokaze o zagađenju dostavljaju inspekcijama. Na početku je baš to bio glavni problem, jer komunalni inspektori nisu reagovali na prijave koje su im stizale.
Mi smo imali preko 500 prijava nelegalnog odlaganja otpada, krivolova, zagađenja rijeka, ali inspektori nisu reagovali. Morali smo ih učiti kako da rade svoj posao. Sada je situacija mnogo bolja – kaže Safet.
Šampion mira UNESCO- a
Safet je prije nekoliko godina završio Institut za digitalne medije, a znanje koje je stekao usmjerio je na moderiranje grupe, ne samo kako bi privukao što više članova, već i osigurao da ona postane sigurna za sve. Posebno od govora mržnje. Zato je znao sate provoditi brišući komentare i praveći selekciju članova. Lažni profili ne mogu u grupu.
Društvene mreže su prepune govora mržnje. Često i najbolji projekti budu upropašteni, ako se dozvoli negativan impact. Zato ne dozvoljavam bespotrebne svađe, rasprave. Trudim se da sva priča bude u duhu pozitivnih promjena. To može biti narativ za cijeli naš prostor. Sama grupa je tako koncipirana da smo svi zajedno i Hrvati i Srbi i Bošnjaci. Zato se odmah brišu komentari koji imaju cilj da skrenu pažnju sa važnih tema – objašnjava Safet.
Govor mržnje na društvenim mrežama nije samo kod nas problem. Zato je UNESCO pokrenuo projekat „SOCIAL MEDIA 4 PEACE“, u kojem je prepoznao ljude koji koristeći se, prvenstveno, digitalnim alatima, ali i vlastitim kredibilitetom, mogu dovesti do pozitivnih promjena u društvu. Jedan od takvih ljudi je i Safet koji je nagrađen titulom “Šampion mira”, odnosno, imenovan je za ambasadora UNESCO- a.
Ekologija briše granice
Zbog Safetovog predanog rada, grupa je odavno prerasla digitalni aktivizam i prelila se u fizički prostor. Do sada je organizirano 3500 akcija čišćenja na području cijele BiH. Zasađeno je 200 000 stabala, preko 200 000 komada riba je pušteno u rijeke i potoke. U akcijama na terenu je učestvovalo više od 20 000 ljudi. Kada je u Zenici prije dvije godine organizovana akcija „Očistimo grad za jedan dan“ više od 850 aktivista je prikupilo preko 30 tona smeća.
Kada objavim poziv za akciju, ja sam spreman da izađem sam da čistim, sa porodicom, prijateljima. Ali uvijek se ljudi odazovu. Imali smo u Stocu akciju prošle godine. U petak je objavljen poziv, u nedjelju je nas 40-ak očistilo cijeli grad – ponosno ističe Safet.
Veliki broj akcija danas se dešava samoorganizovano i to je najveći uspjeh. Članovi grupe samo Safetu pošalju fotografije očišćenog područja. Sav taj rad je volonterski. Građani sami finansiraju akcije, a sama grupa nema ni svoje prostorije. Sve aktivnosti se dešavaju online.
Nedostatak sistemskih rješenja
Safeta raduje što su i pored toga na mnogim lokacijama smanjili ili potpuno uklonili smeće. Ipak, problem je nedostatak sistemskih rješenja. U nekim gradovima poput Zavidovića uspjeli su da uz saradnju sa lokalnim vlastima pokrivenost odvoza otpada povećaju sa 60 na 100 posto. Zenica je trenutno na 95 posto. Taj rast prati cijeli kanton. U Zavidovićima su pomogli da se nabavi poluatomatska pretovarna presa, pa se samo na odvozu smeća dnevno uštedi 1500 KM.
Sada smo krenuli i korak dalje, da se stanovništvu dijele po dvije kante za selektivno razdvajanje otpada na suhi i mokri. U suštini pokušavamo ljude naučiti da je otpad resurs, a ne smeće kako se kod nas uglavnom tretira – kaže Safet.
Sve bi išlo mnogo lakše kada bi sve lokalne zajednice i institucije slijedile primjer Zavidovića. Ali, nažalost to nije tako. Sve dok ne budemo imali 100 posto pokrivenost odvoza otpada i dok tu pokrivenost ne bude pratio angažman komunalnih inspektora imat ćemo smeće u rijekama, na ulicama i divljim deponijama.
I pored toga, Safet nije nezadovoljan onim što su on i grupa do sada postigli.
Jedna od važnijih promjena je što je ekologija dovedena u mainstream. Promijenili smo percepciju da je ekologija problem elite. To više nije tako, ekologija je problem ljudi praznih stomaka i da nije bilo rata u Ukrajini ta bi tema bila još zastupljenija – siguran je Safet.
Grupa se ne zaustavlja. Osim spontanih akcija, u planu su dva velika projekta u ovoj godini. Za kraj augusta je već najavljena akcija u Zavidovićima „Očistimo grad za jedan dan“ gdje se očekuje oko 500 ljudi. Još ambiciozniji je plan izvesti 10 000 ljudi i očistiti korito rijeke Bosne od izvora do ušća. Ova je akcija planirana za septembar, a Safet je uvjeren da će i ona biti realizirana.
Ne volim na grupi objavljivati slike smeća. Želim da ljudi vide BiH onako kako je mi vidimo, kao jednu od najljepših zemalja na svijetu, zemlju jezera, vodopada, rijeka, i da nam malo fali discipline da riješimo probleme. Zato sve ovo radimo – navodi za kraj Safet.
Piše: Vedada Šećerbajtarević
Fotografije: Rijeke Bosne i Hercegovine “Budi promjena”
Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Sadržaj je odgovornost Mreže za izgradnju mira i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
