Opća biblioteka „Muhamed Kantardžić“ u Brezi je jedinstveno mjesto društvenog života, kulturnih, zabavnih i obrazovnih vannastavnih aktivnosti, posebno za djecu i mlade kao populacije u razvoju. Mladi od 10-16 godine su, kako su kazali za Snagu lokalnog iz ove biblioteke, nisu često u prilici da učestvuju u sadržajima primjerenim njihovom životnom uzrastu i predmetu interesovanja. Stoga su iz ove biblioteke, nakon istraživanja, došli do zaključka da bi se kroz globalni fenomen Harry Pottera, moglo doći do poboljšanja edukativno zabavnog dijela života mladih na lokalnom nivou. Iz tog razloga nedavno je u Brezi, u okviru aktivnosti Opće biblioteke „Muhamed Kantardžić“, održana „Sedmica Sedmica Harry Poterra“. Riječ je o projektu koji je vezan za aktivnosti koje biblioteka provodi već 20 godina u sklopu rada Dječijeg odjeljenja.
Piše: Đorđe Krajišnik
“Zaista smo zadovoljni što smo konačno uspjeli realizovali ideju naše bibliotekarke Ivone Cvjetković i pretočiti je u jedan zanimljiv i uspješan projekat. Bilo je privilegija dijeliti radost i ushićenje naših mališana koji su ovih pet dana bili dio čudesnog Hogwarts svijeta magije. Uspomene na zasigurno najmagičnijih pet dana još dugo neće izblijediti, i nema sumnje da ćemo i naredne godine ovu manifestaciju proširiti s još više aktivnosti i u ovu čaroliju uvesti i zaljubljenike Harry Pottera iz susjednih opština. Vrata magije naše biblioteke ostaju širom otvorene za sve zaljubljenike serijala o Harry Potteru”, kazala je ovim povodom direktorica biblioteke Indira Lukačević.
Senziblizirati lokalnu zajednicu
Ona u razgovoru za Snagu lokalnog, govoreći o tome kako se ova biblioteka nosi sa izazovima savremenosti, kaže da se ova biblioteka kao i druge javne biblioteke susreće sa izazovima koji je donijela digitalna era i kojoj kroz različite programe nastoje odgovoriti.
“Sa pojavom interneta mlađa čitalačka publika se udaljila od biblioteke na neko vrijeme, ali poslije dvije-tri godine ponovo se vrate tradicionalnoj knjizi. Naši čitaoci tragom novih tehnologija odu na neko vrijeme iz Biblioteke, ali se poslije izvjesnog vremena vrate jer im nište ne može donijeti mir biblioteke, miris knjige i osjećaj opuštenosti dok čitaju. Stariji korisnici, koji ne pripadaju digitalnom svijetu, su ostali vjerni printanoj knjizi. U početku smo internet doživljavali kao direktnog rivala i ‘nelojalnu’ konkurenciju, međutim, kako je vrijeme prolazilo Internet smo shvatili kao partera koji nam otvara nove mogućnosti, tako da smo i dio svojih aktivnosti prilagodili tako otvorenim mogućnostima i spojili ta dva različita medija. Posebno je vrijeme pandemije pokazalo koliko su internet i društvene mreže omogućili ljubiteljima kulturnih sadržaja prisustvo i učešće u njima. (Naša kulturna manifestacija Dani Božidara Bože Bunjevca je sva tri dana trajanja išla u online format).
Ono što je jako važno jeste da internet nije ‘odveo’ korisnike iz biblioteke i da zadnjih desetak godina biblioteka ima na godišnjem nivou između 700-800 aktivnih korisnika. Prošle godine biblioteka je imala 930 upisanih korisnika zahvaljujući besplatnom upisu učenika brezanski osnovnih škola, od I-V razreda, a koji je finansirala Opština Breza (Opština Breza broji oko 14.300 stanovnika). Ovo je, svakako, jedan od načina popularizacije knjige i čitanja. Možda je važno naglasiti da su u najvećem broju korisnici naših usluga učenici brezanski osnovnih i srednjih škola. Naravno, čitaju obaveznu literaturu, ali ima i onih koji dolaze radi zadovoljstva čitanja nečega što nije lektira i zbog proširivanja već stečenih znanja. Međutim, ovakvo stanje nikako ne može biti zadovoljavajuće u odnosu na značaj i važnost čitanja, naročito kod naših mlađih sugrađana. Niz godina zagovaramo neku kampanju kojom bi popularizirali knjigu i kulturu čitanja za koju je neophodno senzibilirati cijelu lokalnu zajednicu. Ipak, knjiga uvijek padne na jedno slovo – biblioteku”, objasnila nam je direktrica Opće biblioteke „Muhamed Kantardžić“.
Govoreći o radu u vremenu pandemije Indira Lukačević naglašava kako biblioteke kod nas, na žalost, uvijek rade u kriznim situacijama.
“Ili je to nedostatak prostora, stručnog kadra ili finansijskih sredstava tako da je i ova pandemija donijela period prilagođavanja. Kao i sve ustanove i naša biblioteka je prilagodila svoj rad novonastalim uslovima koji je pandemija diktirala. Od 25. marta do 15. maja biblioteka nije radila direktno sa korisnicima (Biblioteka je radila cijelo vrijeme po preporuci i nalogu općinskog kriznog štaba, uglavnom na stručnim poslovima), nego smo kontaktirali sa njima putem telefona, društvenih mreža i email-a. Korisnici su bili u prilici da traže knjige koje su ih zanimale, a mi smo im bez direktnog kontakta knjige ostavljali u kesama zakačene na šteku vrata. Od 15. maja biblioteka ponovo otvara svoja vrata za korisnike, uz poštivanje svih epidemioloških mjera i preporuke Udruženja biblioteka FBiH i uz puno radno vrijeme. I ovo vrijeme pandemije je bilo jako izazovno za nas i mislim da smo uspješno odgovorili ovom izazovu. S obzirom da nismo mogli organizovati promotivne aktivnosti u biblioteci našim korisnicima smo preporučivali svakodnevno stranice na kojima mogu pratiti virtualne izložbe, pozorišne predstave, preporučivali stranice na kojima besplatno mogu u PDF formatu čitati knjige. Raspisali smo i konkurs za najzanimljiviju fotografiju na temu ‘Čitanje u vrijeme korone’. Povodom 23. aprila – Svjetskog dana knjige prikazali smo video snimak promocije koju smo imali prethodne godine za isti taj datum. U vrijeme pandemije je, svakako, porastao interes za knjigom i čitanjem jer su ljudi zatvoreni u kućama imali vremena za te aktivnosti. Oni pasionirani čitači su nosili i po 10 knjiga. Ono što nam je posebno nedostajalo i nedostaje jesu naši mališani iz Edukativne igraonice koja je prekinula rad u martu 2020. godine. Još uvijek, zbog njihove sigurnosti, ne možemo nastaviti sa radom. Prva promotivna aktivnost je bila izložba portreta Kraljevi i kraljice Bosne, krajem februara 2021. godine, naravno uz sve potrebne mjere. Bio je to lagan uvod u naše predviđene programske aktivnosti”, istakla je Lukačević.
Na pitanje kako lokalna zajednica percipira ovu biblioteku, te koliko aktivnosti koje organizira privlače interesovanje publike, direktorica Opće biblioteke „Muhamed Kantardžić“ ističe da je ova institucija jedinstveno mjesto društvenog života, kulturnih, zabavnih i obrazovnih vannastavnih aktivnosti za sve stanovnike lokalne zajednice.
“Slobodno možemo reći da je naša Biblioteka prerasla u multimedijalnu i da je generator i kreator kulturnog života Breze. Općina Breza, kao Osnivač naše ustanove je prepoznala Biblioteku kao mjesto pozitivnih promjena koje pridonosi razvoju lokalne zajednice i u tom smjeru prati naš rad. Sa sigurnošću možemo reći da smo uz mnogo truda i entuzijazma u Brezi ‘odgojili’ publiku koja sa velikim zadovoljstvom prati svaki našu aktivnost i željno očekuje svaku novu. Naravno, na to smo jako ponosni, ali smo, kao jedina ustanova koja organizuje kulturni život u našoj opštini, stvorili obavezu permanentnog rada što za ukupno 4 uposlenice i skromna finansijska sredstva čini veliku obavezu. Posebno se radujemo što smo uspjeli u biblioteku privući mlade ljude kroz rad Dječijeg odjeljenja i Teen kutka. Kada je u pitanju finansijska podrška Osnivača, odnosno Opštine Breza, ona ne izostaje, ali nije u onolikoj mjeri kolike su naše potrebe. Osnivači ustanova kulture u Ze-do kantonu su opštine, a sredstva za plate, topli obrok i dio materijalnih troškova finansira resorno ministarstvo tako da taj dualizam ponekad stvara problem u radu ovih ustanova.
Biblioteka je postala respektabilno i nezaobilazno mjesto na kulturnoj mapi opštine. Ona je mjesto susreta svih generacija, i kako mi to volimo reći, ona je dnevni boravak grada. Biblioteka nije imala ovako važno mjesto u kulturnoj javnosti Breze, prosto zbog toga što je prije rata Breza imala zaista bogat kulturni život čiji su nosioci bili različita kulturna društva i organizacije. Znamo šta se poslije rata i tranzicije desilo, da sve što je vrijedilo, na žalost, nepovratno je nestalo. Zbog toga je biblioteka, u ovom poslijeratnom vremenu, u nedostatku drugih nosilaca kulturnih dešavanja, prije svega, uz ogroman entuzijazam izrasla u kulturno središte grada”, dodaje direktorica Opće biblioteke „Muhamed Kantardžić“.
Razumijevanje uloge knjige
Prema njenim riječima ova biblioteka je svjesna i razumije ulogu knjige i kulture čitanja u razvoju kako pojedinca tako i lokalne zajednice.
“Jedan od osnovnih zadataka biblioteke jeste poticanje na čitanje u zajednici u kojoj djeluje. Naša biblioteka nema usvojenu strategiju čitanja za neki određeni period. Programi se donose na godišnjem nivou, jer kako sam već spomenula naša lokalna zajednica nije spremna za taj korak.”
Na kraju smo našu sagovornicu pitali koliko angažman same biblioteke može doprinijeti atmosferi u lokalnoj sredini i drugačijim pogledima na budućnost u ovoj zemlji.
“Na žalost, biblioteka na tom planu ne može sama puno uraditi. Bez jedne jasne strategije na lokalnom nivou se ne može govoriti o vraćanju značaja i važnosti knjige. Ovo što radi naša biblioteka je sigurno iznad naših mogućnosti i samo zahvaljujući našem entuzijazmu, dobrim idejama, ljubavi prema knjizi, biblioteci i gradu imamo ovakve rezultate. Bez jake sinergije i povezanosti svih subjekata u našoj Brezi dugo nećemo imati bolju situaciju kada su knjiga i čitanje u pitanju. Samo timski rad može doprinijeti obrazovanijem, sposobnijem i razvijenijem društvu. Do tada će privilegija čitanja ostati aktivnost manjine”, zaključila je u razgovoru za Snagu lokalnog direktorica Opće biblioteke „Muhamed Kantardžić“ iz Breze.
