Mjesto Hajderovići smješteno je 12 km sjeveroistočno od Grada Zavidovića. I to mjesto ostalo bi kao i svako drugo, da u njemu ne djeluje jedna fenomenalna grupa žena koje su same sebe nazvale Udruženje žena “Pašinke”. “Paša” je nadimak za muškarca, “glavu porodice” koji u duboko ukorijenjenom patrijarhalnom bh.društvu znači da On uzima sve blagodati. A gdje su žene? E žene u Hajderovićima su iz revolta prema tom istom sistemu, nazvale sebe “Pašinke” kroz osnivanje udruženja 2017. godine. U udruženju djeluje 15 aktivnih članica, kao i više od 20 saradnica koja su podrška svih aktivnostima koje „Pašinke“ provode.
Liderka, nasmijana i s vjerom u bolje sutra, Mersiha Skejić, direktorica je ovog udruženja.
Mersiha za sebe kaže da je mama, po zanimanju ugostiteljka i poljoprivredna obrtnica, ali i aktivistkinja za prava žena na lokalnom nivou.
“Pašinke” su nastale iz revolta prema odnosu žena u zajednici, kao i nedostatka programa za osnaživanje žena na selu, ističe Mersiha.
Od osnivanja, do danas “Pašinke” rade na projektima za poboljšanje života i uslova za rad žena na selu. Neke od aktivnih projekata koje provode “Pašinke”, jeste borba za snabdijevanje pitkom vodom, te edukacije korištenje interneta i modernih tehnologija, kao i edukacije iz domena poljoprivrede. Redovno rade na osiguranju prostora za žene kako bi izložile svoje poljoprivredne proizvode na sajmovima. Za vrijeme panedmije Covid19, udruženje je bilo na usluzi građanima/kama Zavidovića kroz maske koje su šile i distribuirale u svojoj lokalnoj zajednici. Pokrenule su inicijativu za izgradnju dječijeg igrališta na području navedene opštine, a 15.oktobar – Dan žena na selu, obilježile su kroz posjetu ženama iz Hajderovića treće životne dobi, te im donirale osnovne životne namirnice.
Udruženje je nakon anketiranja više od 380 ispitanica s područja Hajderovića i okolice, utvrdilo da 36,4% ispitanica nije bilo na ginekološkom pregledu više od 5 godina. To ih je motivisalo da zagovaraju pristupačnost preventivnih ginekoloških pregleda za žene jer mnoge žene s sela nisu u mogućnosti da plate participaciju za zdrastvenu uslugu ili prevoz do grada.
Mnogo smo inicijativa povele i dovele do kraja, a neke su još uvijek aktuelne, ali smo ponosne što smo obezbijedile vodu bez redukcije i dalje radimo na tome, kaže samouvjereno.
Jedan od najvećih problema za žene sa sela, Mersiha vidi u nedostatku ciljanih programa za nadogradnju znanja specificirano po oblastima interesovanja. Podršku njihovom radu imaju od pojedinaca/ki, kao i od opštine Zavidovići i Doma zdravlja, međutim sve je to nedovoljno za dugoročnije rezultate.
Nema programa za poboljšanje i osnaživanje žena na selu, sve je samo na papiru nažalost, takođe premalo je ili nikako žena na mjestima upravljanja zajednicom ili na mjestima odlučivanja, zaključuje ona.
Mersiha je pozitivan primjer ulaganja u dobrobit lokalne zajednice, ne samo u aktivizmu nego i u poduzetničkim vodama u kojima “pliva” od 2008. godine. Obrt koji vodi “Voće i tradicija” nastao je iz inata. Mersiha je nakon gubitka posla, odlučila da uz podršku porodice, zasadi 1200 sadnica šipurka. Tako je nastao pekmez od šipka koji je Mersiha promovisala na Sajmu tradicionalnih proizvoda Ujedinjenih nacija u Beču 2018. godine. Mersiha se vratila s osvojenim drugim mjestom za kvalitetu.
U aprilu 2014.godine Njemačka nevladina organizacija Help Hilfe zur Selbsthilfe e.V. BiH u saradnji s lokalnom organizacijom NODAS otvorila je u Sarajevu Špajz, prvu prodavnicu domaćih proizvoda, proizvedenih od strane malih proizvođača u BiH. Mersihin pekmez od šipka nalazi se na policama sarajevskog Špajza.
Mersiha naglašava da je podrška iznimno važna i da je posebnu podršku dobila od Fondacije CURE i Fondacije za osnaživanje žena od kojih su učile i “upijale znanja” u oblasti ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova.
Vrlo je bitno za svaku ženu da se uključi u zajednicu, da ne prepusti drugima odlučivanje o pitanjima koje se tiču žena i uopšte. Nikako posmatrati život i dešavanje mimo nje. Preporuka je i pratiti šta su nam napisale zakonodavne institucije, a takođe i mnoge povelje. Borba je teška, naiđe se na razne prepreke, ali nikada ne treba odustati, zaključuje Mersiha.
“Pašinke” nastavljaju da kreiraju i pokreću lokalne inicijative za dobrobit žena u Hajderovićima, a Mersiha će uz spoj aktivizma i poduzetnički duh ostati primjer spoja ekonomski jake žene koja ne dopušta da bilo ko govori i/ili radi nešto u njezino ime.
Vildana Džekman, mr. iur. dugogodišnja je aktivistkinja, feministkinja i borkinja za ženska ljudska prava. Magistrirala je međunarodno pravo na Pravnom fakultetu Univerzitetu u Sarajevu. Trenutno radi u njemačkoj organizaciji Help – Hilfe zur Selbsthilfe e.V. BH. Pisanje smatra dijelom lične, a i javne odgovornosti za mijenjanje društvene stvarnosti.
Email: vildana.dzekman@gmail.com
Uspješne priče realizovane su kroz Projekat “Snaga lokalnog”, podržan od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Sadržaj je odgovornost Mreže za izgradnju mira i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
