Svjedoci smo snage udruživanja građanki i građana Bosne i Hercegovine oko nekog velikog dobra. Sve češće smo svjedoci nesebičnosti i brzog odgovora kod pomoći pojedincima i mnogobrojnim inicijativama u kojima je potrebna posebna podrška i pravovremenost. Ova snaga udruživanja i brzog reagiranja ruši sve barijere i pokazuje jedno veliko srce koje snažno kuca i pruža ruku čovjeku u nevolji, društvu u potrebi, zemlji koja želi i može postati jedno bolje, sigurnije i podržavajuće mjesto.
Projekat „Poboljšanje korporativne odgovornosti za ljudska prava u Bosni i Hercegovini“, kojeg finansira Evropska unija, podstiče pojedince, grupe i poslovne subjekte na poseban društveni angažman za podršku i pomoć tamo gdje je zaista potrebna. U fokusu je izgradnja odgovornog odnosa i društva koje njeguje empatiju i visok stepen solidarnosti, promovirajući istinske vrijednosti koje nas čine čovjekom.
Šta je to zapravo korporativno volontiranje?
Korporativno volontiranje predstavlja organiziran društveno odgovorni angažman uposlenika, koji je planiran, potican i podržan od strane kompanija, tj. poslovnog sektora. Radi se o izrazito pohvalnoj praksi koja spaja poslovne subjekte i zajednicu omogućavajući uposlenicima da svoje redovne radne sate pretvore u volonterski angažman i tako doprinesu izgradnji boljeg društva, istovremeno se osjećajući njegovim vrijednim i važnim članom. Tako uposlenici svoje znanje, vještine i vrijeme poklanjaju posebnim organizacijama, počev od socijalnih ustanova i organizacijama koje pružaju socijalne usluge, preko narodnih kuhinja, domova za zdravo starenje, humanitarnih organizacija, pa sve do inicijativa i grupa za podršku stanovništvu pri prirodnim nesrećama i sl.
Ovo je jedna vrlo popularna inicijativa širom svijeta, koja donosi mnogobrojne koristi, a kompanije koje prakticiraju korporativno volontiranje obično volonterske sate i dane svojih uposlenika prepoznaju redovnim, bez umanjenja naknade ili slobodnih dana. Tako se podstiče jedna posebna kolektivna društvena odgovornost unutar organizacija i osjećaj zajedništva koji doprinosi sve jačoj i ugodnijoj organizacijskoj klimi i korporativnoj kulturi.
Iako u Bosni i Hercegovini nije u potpunosti razvijen zakonodavni okvir koji bi prepoznao korporativno volontiranje, važno je znati da zakonske prepreke ne postoje. Tako nisu spriječene pozitivne priče i primjeri u prošlosti, u kojima su bh. kompanije prepoznale društveni značaj i pružile ogromnu podršku i ovom vidu aktivizma.
Prednosti korporativnog volontiranja
Tri su dimenzije, odnosno strane koje osjećaju direktne efekte i sve prednosti korporativnog volontiranja, a to su društvo, uposlenici i kompanije.
Cjelokupno društvo kao direktni korisnik nesebične podrške postaje snažnije, empatičnije i slobodnije u zagovaranju i promoviranju društvenih vrijednosti koje postaju pravac sadašnjim i budućim generacijama. Tako se korporativno volontiranje može smatrati i važnom strategijom održivosti. Volonteri pomažu zapravo osobama u stanju potrebe, doprinoseći boljim životnim uvjetima. Organizacije i institucije koje su oslonjene na volontersku pomoć tako dobivaju podršku svojim projektima i svom daljnjem radu. Vrijedi napomenuti i to da volonteri direktno šire svijest među svojim krugovima prijatelja i poznanika o važnosti ovog angažmana i društvenoj odgovornosti pojedinaca, što uveliko kreira ukupnu sliku o značaju korporativnog volontiranja.
Uposlenici, kao drugi važan akter, razvijaju nove vještine jer se susreću i s drugim organizacionim oblicima i strukturama, dok istovremeno osjećaju svrhu, lično ispunjenje i zadovoljstvo. Tokom zajedničkih volonterskih aktivnosti, uposlenici se međusobno povezuju, jačaju kolegijalnost, a to se nerijetko odražava i na kasniju bolju saradnju na radnom mjestu.
Konačno, kompanije direktan benefit dobivaju kroz povećanje motivacije i lojalnosti zaposlenika, jer učešće u volontiranju povećava njihovo zadovoljstvo, timski duh i posvećenost matičnoj organizaciji. Korporativna kultura tako doživljava unapređenje kroz vrijednosti empatije i solidarnosti. Svakako, sve se to odražava i na eksternu komunikaciju, pa zajednica prepoznaje društvenu odgovornost i poklanja svoje povjerenje. Današnji potrošači su sve više okrenuti kompanijama i brendovima koje u svojoj srži posjeduju napredne etičke norme i društvenu odgovornost kao imperativ.
Korporativno volontiranje u praksi
Razgovarali smo s Ines Kavalec, osnivačicom i direktoricom Udruženja porodica, djece i osoba s poteškoćama u razvoju “Dajte nam šansu“ iz Sarajeva o tome šta to korporativno volontiranje donosi našem društvu.
„Korporativno volontiranje jeste bitan element društveno odgovornog poslovanja. Kroz njega budimo empatiju, te upoznajemo svijet oko nas i sve ono za što nismo čuli, a dešava se u našoj blizini. Ovaj oblik volontiranja posvećuje se humanim ciljevima, dok se cijene te promoviraju visoka etička načela u poslovnom i privatnom životu. Nakon korporativnog volontiranja, sasvim sigurno izgovorit ćemo – hvala na svemu onome što imamo!“, zaključuje gđa Kavalec.
Udruženje „Dajte nam šansu“ već duže vrijeme prakticira ulogu domaćina korporativnog volontiranja, a s ponosom ističu povećan interes bh. kompanija i nesebičnu podršku njihovih uposlenika.
Kako se uključiti?
Institut za razvoj mladih KULT je tokom prethodnog projekta razvio posebnu web platformu www.volontiraj.ba za sistemsku podršku korporativnom volontiranju. Platforma uvezuje zainteresirane strane, odnosno olakšava pristup i put kompanijama koje se žele uključiti, ali i udruženjima, ustanovama i organizacijama civilnog društva koje trebaju volontersku podršku.
Svakog 5. decembra se obilježava Međunarodni dan volontera, a svim volonterkama i volonterima se želimo zahvaliti što svojim dobrovoljnim radom nesebično pružaju podršku društvu i ciljevima održivog razvoja u Bosni i Hercegovini.
Projekat “Poboljšanje korporativne odgovornosti za ljudska prava u BiH” finansira Evropska unija, a provodi Institut za razvoj mladih KULT u partnerstvu sa Sindikatom radnika trgovine i uslužnih djelatnosti i Udruženjem “Dajte nam šansu”.
Izvor: mladi.org
