Bosna i Hercegovina već dugi niz godina razvija diplomatske odnose s Europskom unijom. Međusobna suradnja razvija se u cilju razvoja prosperitetne i jedinstvene zemlje koja će uživati sve benefite koje donosi članstvo u Europskoj uniji.
Izvor fotografije:pixabay.com
Do punopravnog članstva čeka nas još dugi put, ali na tom putu imamo na raspolaganju mnoga sredstva koja bi nam mogla pomoći da razvijemo kapacitete u željenom smjeru. Zahtjevi koji su pred nas postavljeni kao uvjet napretka i prihvaćanja imaju svoju težinu, zahtijevaju iscrpan i dugotrajan rad i uključenost i jasno je zašto su postavljeni na listu prioriteta svih angažiranih u njihovom rješavanju.
Međutim, ne smijemo zaboraviti na činjenicu da nakon iscrpnog planiranja i organiziranja akcijskih planova moramo imati potporu u onim kapacitetima koji će ih zaista provesti. Iako se najčešće može čuti mišljenja onih koji smatraju da je nedostupnost sredstava najveći izazov, istina je da nas najveći izazovi očekuju u osiguravanju kvalitetnih ljudskih kapaciteta.
Instrumenti za pretpristupnu pomoć (IPA) u našoj su zemlji prisutni još od 2007. (IPA I), a trenutno je u pripremi IPA III koji će se odnositi na razdoblje od 2021. do 2027. godine. Za ove fondove možemo reći da već imamo kvalitetno razrađene strukture kojima se sredstva povlače u zadovoljavajućoj mjeri, ali što smo korak bliže na našem razvojnom putu, to su i sredstva koja nam se nude sve značajnija i raznovrsnija.
Kako bismo bili spremni na otvaranje novih poglavlja i uspješno povlačenje grantnih sredstava nužno je da osiguramo kapacitet osoblja koje će poznavati specifičnosti pojedinog područja i imati potrebna znanja da napišu kvalitetnu prijavu. U tom pogledu treba ulagati u formiranje timova unutar jedinica lokalne samouprave, pa prema višim nivoima upravnih tijela, ali isto tako treba podići svijest javnosti o potrebi za ovim potencijalima.
Drugi važan korak je ulaganje u kapacitete pojedinaca koji će biti spremni provesti odobrene projekte.
Jedan od načina na koji ovo možemo postići je iskustveno učenje od kolega koji su već prošli ovaj put i to je uvijek dobar način prijenosa znanja, ali s obzirom na potrebe i trenutni nesrazmjer ponude i potražnje u ovom području nužan je malo opširniji i ozbiljniji pristup za siguran napredak.
Kvalitetno rješenje može biti pohađanje specijalističkih studija koji se bave ovom tematikom. Primjer jednog takvog studija je sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Priprema i provedba EU projekata. Više o samom studiju možete pročitati na njihovim stranicama na sljedećoj poveznici PDSS .
Cilj ovog studija je pružanjem konkurentnih i primjenjivih znanja i vještina obrazovati i osposobiti polaznike za kvalitetnu pripremu te učinkovitu i djelotvornu provedbu razvojnih projekata i strategija financiranih sredstvima Europske unije, kao i drugih međunarodnih i nacionalnih izvora, a radi ostvarivanja prepoznatljivih i održivih razvojnih učinaka u Hrvatskoj.
Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija su višestruke, ali posebno se može izdvojiti stjecanje znanja o institucijama EU i njihovom utjecaju na razvojne politike i financiranje razvoja, znanje i vještine pripreme i evaluacije projektne prijave, te znanje na temelju učenja iz iskustva drugih s jasnim naglaskom na moguću primjenjivost projekata u našim okolnostima.
Svi moramo proći svoj put samostalno, ali možemo učiti od drugih koji su sličan put već prošli i omogućiti sebi prednost u startu. Možda će biti dovoljne kraće radionice, možda malo duži studiji, svaki odabir je dobar ako će nam dati odgovore i izgraditi samopouzdanje da preuzmemo dio odgovornosti za razvoj zajednice.
Ako želite saznati više o radionicama koje su u tijeku ili imate nekih pitanja o ovoj ili sličnim temama obratite mi se na evaluatorbih@gmail.com ili nam se pridružite u druženju i raspravi na Instagram profilu @evaluatorbih .
