Demografski izazovi u Bosni i Hercegovini predstavljaju ključnu prepreku za dugoročni razvoj zemlje. Negativni prirodni priraštaj i masovno iseljavanje mladih i radno sposobnog stanovništva prijete budućoj ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti. Svaki od administrativnih nivoa – Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko distrikt – radi na usvajanju i implementaciji strategija za demografski oporavak, no njihova efikasnost zavisi od sinergije svih ovih politika.
Ključni problemi i uzroci demografskog pada
Prema procjenama, Bosna i Hercegovina bi do 2070. godine mogla izgubiti polovinu svog stanovništva ukoliko se trenutni demografski trendovi nastave. Mladi, prema istraživanjima, često navode korupciju, političku i ekonomsku nestabilnost te neadekvatne prilike za lični i profesionalni razvoj kao glavne razloge za odlazak iz zemlje.
Ovi razlozi su toliko puta spomenuti da počinju gubiti težinu ukoliko nisu konkretizirani primjerima iz svakodnevnog života. Jedan od najvažnijih aspekata na koji ovi problemi utiču je osnivanje porodice. Korupcija, politička i ekonomska nestabilnost, kao i manjak adekvatnih prilika za razvoj, direktno pogađaju mlade porodice, iako se na prvi pogled to možda ne čini očitim. Za stvaranje i održavanje porodice neophodni su zdravstvena i finansijska sigurnost te stabilno društveno okruženje.
Društveno okruženje u Bosni i Hercegovini još uvijek nije dovoljno poticajno za žene, s obzirom na prisutne izazove rodne neravnopravnosti. To se ogleda u činjenici da žene koje se odluče na majčinstvo često preuzimaju teret neplaćenog rada, uključujući brigu o članovima domaćinstva i kućne poslove, što ih često prisiljava da biraju između porodice i karijere. Iako od 2016. godine i očevi u Bosni i Hercegovini imaju pravo na porodiljno odsustvo, tek 0,36% njih je iskoristilo ovo pravo. Prema istraživanju Sarajevskog otvorenog centra “Otac na porodiljnom odsustvu”, mnogi očevi nisu bili svjesni ovog prava niti su ih poslodavci informisali. Ipak, oko 70% ispitanih očeva izjavilo je da bi iskoristili porodiljno odsustvo da su bili bolje informisani.
Naši preci su često govorili da je potrebno cijelo selo da bi se odgojilo dijete. Međutim, u savremenom društvu, koje se sve više udaljava od kolektivističkih vrijednosti prema individualističkim, mlade porodice danas često nemaju adekvatnu podršku i razumijevanje zajednice. Mladi roditelji i oni koji planiraju zasnivanje porodice trebaju podršku države kroz fleksibilnije uvjete rada, bolje plaćeno porodiljno odsustvo, povećanje broja ustanova za dnevnu njegu i brigu o djeci rane i predškolske dobi, kao i bolju integraciju žena na tržište rada. Također, nužan je veći fokus na iskorjenjivanje zastarjelih rodnih normi koje ograničavaju ravnopravnu raspodjelu roditeljskih i profesionalnih odgovornosti.
Strateški pristupi
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usmjerila se na rješavanje izazova demografske slike kroz izradu Strategije demografskog razvoja i oporavka, dok se Republika Srpska i Brčko distrikt fokusiraju na demografski razvoj kroz Strategiju socijalne uključenosti, odnosno Strategiju socijalnog uključivanja. Ovi dokumenti su razvijeni sa ciljem poboljšanja zapošljivosti, obrazovanja, zdravstvene zaštite, pružanja podrške malim i srednjim preduzećima, te između ostalog i stvaranja povoljnog socijalnog i ekonomskog okruženja.
Prema „Analizi položaja i potreba mladih u BiH“, većina mladih izražava nezadovoljstvo trenutnim uvjetima života i rada u zemlji, što ih motivira na odlazak. Uključivanje mladih u procese donošenja odluka i kreiranje politika ključno je za povećanje njihove zainteresiranosti za ostanak. Prioritet bi trebao biti stvaranje konkretnih prilika za obrazovanje, zapošljavanje i društveni angažman.
Pozitivni primjeri zemalja poput Irske mogu poslužiti kao inspiracija. Irska je doživjela značajnu demografsku tranziciju, trenutno ima najvišu stopu nataliteta u Evropi i već 20 godina bilježi veću stopu useljenika nego iseljenika. Ovaj primjer pokazuje kako strateške politike mogu preokrenuti negativne demografske trendove i osigurati stabilniji društveni razvoj.
Demografski oporavak Bosne i Hercegovine zahtijeva koordinaciju politika na svim nivoima vlasti. Iako svaki entitet i Brčko distrikt razvijaju vlastite strategije, njihova implementacija i međusobna usklađenost bit će ključni za postizanje dugoročnih rezultata. Podrška mladima, ulaganje u porodice i razvoj marginaliziranih područja moraju biti prioritet kako bi se zaustavili negativni demografski trendovi i osigurala stabilnija i prosperitetnija budućnost za sve građane BiH.
Promjene kreću od lokalnog, pa vas pozivamo da prijavite svoje jedinice lokalne samouprave na Javni poziv za podnošenje prijave za procjenu jedinica lokalne samouprave i stjecanje certifikata zajednica naklonjena mladima kako bismo zajedno istaknuli važnost doprinosa demografskom oporavku Bosne i Hercegovine.
Izvor: mladi.org
