OLOVO – Gradska biblioteka u Olovu, gradiću smještenom oko 40 kilometara sjeveroistočno od Sarajeva, pozitivan je primjer jedne uspješne lokalne zajednice.
Mnogo je onih koji kao pojedinci žele život u ovom gradu učiniti boljim i ljepšim. Jedna od njih je i Sanela Kaikčija, direktorica Gradske biblioteke Olovo.
U vremenu digitalizacije i elektronskih medija, kada su se ljudi otuđili od knjiga, a okrenuli se tehnologiji, stanovnici Olova redovno posjećuju Gradsku biblioteku u ovom malom bosanskohercegovačkom gradu.
U Olovu je Narodna biblioteka “Petar Kočić” (današnja Gradska biblioteka Olovo) osnovana 1954. godine kao samostalna ustanova, sa svega 189 knjiga početnog knjižnog fonda. Desetak godina kasnije već je imala 5.200 knjiga na 13.687 stanovnika i organizovanih devet pokretnih biblioteka putem “knjigonoša”, ali veoma slabe uslove smještaja koji su onemogućivali bolji rad.
– Danas Općina Olovo ima oko 9.000 stanovnika, prelijepu renoviranu biblioteku sa hiljadu korisnika i blizu 20.000 knjiga. Još uvijek radimo na katalogu, web stranici, digitalizaciji zavičajne zbirke, digitalizaciji rariteta i svih značajnih djela, kazala je Sanela Kaikčija
U vrijeme analize iz 1968. godine imala je 9.433 knjige na 16.708 stanovnika. Tokom sprovođenja programa srednjoročnog razvoja bibliotekarstva u periodu 1971.-1975. stanje knjižnog fonda je bilo slabije, pošto se sredstva za nabavku i popunu knjižnog fonda nisu odvajala redovno i sistemski pa je 1973. godine biblioteka u Olovu imala 4.594 knjige, 362 čitaoca i 3.056 pročitanih knjiga.”
Danas je ova biblioteka mjesto susreta, radosti i lijepo provedenog vremena.
“Danas Općina Olovo ima oko 9.000 stanovnika, prelijepu renoviranu biblioteku sa hiljadu korisnika i blizu 20.000 knjiga. Još uvijek radimo na katalogu, web stranici, digitalizaciji zavičajne zbirke, digitalizaciji rariteta i svih značajnih djela”, kazala je Kaikčija.
Biblioteka mnogo radi na okupljanju djece i omladine, te zajedničkim razgovorima o knjizi nastoji omiliti im čitanje i zanimljivim detaljima o književnosti i nauci općenito, nastoji izazvati interesovanje kod djece i omladine za čitanjem, istraživanjem i učenjem.
“Radimo i sa starijima kroz kulturne manifestacije, promocije, izložbe, priredbe. Najbolje o našem poslu će vam reći naši saradnici, naši korisnici i sugrađani i moram priznati da najviše volim kada upravo drugi o nama govore. Nije jednostavno boriti se za pažnju i poštovanje danas kada imamo web 2.0, web 3.0 generacije ali ovdje se trudimo spojiti ono što je donijelo i donosi novo vrijeme, nova otkrića i nove generacije sa nekim vrijednostima prije svega ovoga, sa tradicionalnim načinom učenja i poslovanja, odnosa spram korisnika uopće, dakle, ne možemo odbaciti ni jedno niti drugo već moramo napraviti kombinovano djelovanje. Mislim da smo na dobrom putu i trudit ću se uvijek raditi i ponuditi samo najkvalitetnije i najbolje”, istakla je Kaikčija.
Sretna je zbog činjenice da mnogo djece sedmično prođe kroz biblioteku i to je dobar pokazatelj da idu, kako je kazala, dobrim putem u svim ovim navedenim segmentima.
“Biblioteka Olovo je zaista mjesto koje okuplja ljude i ideje i nastoji, koliko je u mogućnosti, te ideje realizovati. Ovo nije profitabilna firma i ovaj se posao mora raditi s ljubavlju i s nekim većim ciljevima. Kada se osvrnem oko sebe i pogledam svoju djecu pa onda djecu koja nam dolaze, vidim da treba raditi iz dana u dan za njihovo dobro. Svi iz svojih oblasti raditi najbolje što znamo i umijemo za dobrobit djece, ne samo u Olovu, i za njihovu budućnost koja će značiti našu zajedničku bolju budućnost”, naglasila je Kaikčija.
Smatra da svi treba da budu posvećeni poslu koji obavljaju da bi se vidjeli rezultati i da bi sve cvjetalo.
“Posvećenost prelivena ljubavlju, je recept, jer mnogi me pitaju upravo to, kako otkuda mi snaga koji je recept za tako pozitivan rad, eto to, posvećenost i ljubav”, poručila je Kaikčija.
Za direktoricu biblioteke samo riječi hvale ima Esed Hadžiabdić, diplomirani pravnik, vd šef službe za opću upravu i društvene djelatnosti. Kako je kazao, ulaže sve napore kako bi biblioteka imala što više aktivnosti i “gostiju”.
Suad Halilović, direktor Osnovne škole “Olovo” u Olovu, rekao je da učenici ove obrazovne ustanove ako nisu u školskim klupama onda su u biblioteci.
“U posljednje vrijeme imamo pozitivan trend koji obećava, a tiče se čitalačke pismenosti. Gradska biblioteka je puno uradila po tom pitanju i nadam se da će tako biti i nastavljeno”, dodao je Halilović.
Prosvjetna radnica Emina Helja kazala je da imaju odličnu saradnju sa Gradskom bibliotekom u Olovu.
“Naša biblioteka je prelijepa sehara znanja, a koju možemo svakodnevno posjetiti. Biblioteka ima i edukativni karakter, a organizuju se i radionice i druge aktivnosti”, dodala je Helja.
Sead Hadžiabdić je rekao da u biblioteci mogu da pronađu sve što žele da pročitaju i saznaju.
“Tu se održavaju i promocije i ostali događaji pa se i družimo. Nedavno smo imali i goste iz Kladnja”, pojasnio je Hadžiabdić.
Piše: Vesna Bešić
Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Za sadržaj priče iskljucivo je odgovoran autor i “Mreža za izgradnju mira”. Stavovi izneseni u priči ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Americkih Država.
