Kada su mještani Fojnice, naselja nedaleko od Maglaja, nakon katastrofalne poplave 2014. godine osnovali istoimeno udruženje, nisu ni sanjali da će svojim radom prerasti okvire lokalnog. Prvobitno, cilj je bio pomoći nastradalim mještanima, Hrvatima i Bošnjacima u obnovi 30-tak poplavljenih kuća. Uslijedila je obnova infrastrukture, brojne volonterske eko akcije, a danas su Fojničani među liderima u zagovaranju zaštićenih područja prirode u Bosni i Hercegovini kao i brendiranju općina Maglaj, Žepče i Zavidovići u jedinstvenu turističku destinaciju, „3 grada, 3 parka prirode“.
„Fojničani“ dio mreže 20 udruženja koja se bave zaštitom prirode
„Nismo ni sanjali da ćemo prerasti u profesionalno udruženje koje ima tri zaposlena i okuplja mnoštvo volontera. Samo ove godine angažovali smo više od 50 stručnjaka s kojima smo sarađivali kroz različite projekte. Ovo je snaga koja je prepoznata ne samo u općinama Maglaj, Žepče i Zavidovići nego i širom BiH, a upravo smo aplicirali i za jedan regionalni projekat. Dio smo mreže za zaštitu prirode koju čini 20 udruženja iz cijele BiH, a finansiramo se isključivo iz projekata međunarodnih i domaćih donatora“, ispričao nam je predsjednik Udruženja Goran Antunović. U Udruženju su uposleni Davor Šupuković, kao sekretar, Besim Gurda, inženjer šumarstva i Sanja Križanović, magistra javne uprave. Iako je pet godina živjela i školovala se u inostranstvu, Sanja se vratila u rodni kraj. Bilo je, priča nam, poteškoća pri zaposlenju, ali ni sanjala nije da će posao naći u nevladinom sektoru. U Udruženju je zaposlena, između ostalog, na poziciji projekt menadžera i financijskog službenika. „Što se tiče projekata, naravno da mi je drago kad neki projekat dobije ‘zeleno svjetlo’. Posebno je važno da rezultati rada nisu vidljivi samo sada, istrajavamo da budu vidljivi i za nekoliko godina. Naš fokus je na očuvanju i zaštiti prirode koja ne koristi samo nama, već i budućim generacijama. Iako su to sitni koraci i male promjene, ali te male promjene mogu donijeti značajne rezultate u budućnosti“, naglasila je Sanja.
Zaštita prirode mnogima u drugom planu
Prema službenim podacima u ZDK samo je 1,5% zaštićenih područja, a u BiH svega 3%. Do 2020.godine naša zemlja se međunarodnim sporazumima obavezala zaštiti 17% svoga teritorija. „Fojničani“ sa još 20 NVO koje se bave zaštitom prirode, trenutno rade na zaštiti područja Mokra Megara, Ozren, Matinski Vis, Babino Tvrtkovac, Zvijezda, Trstionica-Bukovica, Orlja… „Ključno je zagovaranje na svim nivoima, od lokalno do državnog“, ističe sekretar Davor Šupuković i nastavlja. „Općina Maglaj je prepoznala naše inicijative i donijela odluku o zaštiti pećine Mokra Megara i Matinskog Visa koji joj dijelom pripada. I općina Kakanj dala je saglasnost za zaštitu područja Trstionica-Bukovica. Zagovaramo zaštitu područja koja su i same lokalne vlasti prepoznale kroz svoje strateške dokumente, ali nikada do kraja nisu provele potrebne procedure“. Goran Antunović kaže da vlasti na svim nivoima moraju shvatiti vrijednost prirode na temelju koje se može razvijati puno toga, a posebno održivi turizam i sve povezane djelatnosti. „Cilj nam je formiranje javne ustanove za zaštićena područja po uzoru na Kanton Sarajevo. Interes postoji, ali svjedoci smo stalnih političkih previranja, pa još čekamo da ovakva jedna inicijativa dođe i pred kantonalne poslanike“, dodao je Antunović.
Organizovana četiri istraživačka kampa
U posljednje dvije godine „Fojničani“ su organizovali čak šest istraživačkih kampova na području Mokre Megare, Matinskog Visa, Ozrena i Radunica koji su okupili studente i njihove mentore, eksperta iz cijele BiH a istraživala se flora i fauna konkretnih područja. „Naši najveći napori su usmjereni na uspostavu zaštićenog područja Matinski Vis (Žepče) i pećine Mokra Megara (Maglaj). Istraživačke aktivnosti rezultirale su izradom prijedloga Studije izvodljivosti za uspostavu zaštićenog područja Matinski Vis, zahvaljujući kojoj smo dobili i Suglasnost općinskog vijeća Maglaj za zaštitu Matinskog Visa i Mokre Megare. Osim istraživačkih rezultata, kampovi su poslužili za umrežavanje organizacija, promociju zaštite prirode, podizanje javne svijesti o potrebi i važnosti zaštićenih područja i u konačnici pokretanja procedura zaštite. Sa naučnog aspekta, značajni rezultati su veoma brojni. Uz mnoštvo endemskih i ugroženih vrsta koje su zabilježene, postoje velike vjerovatnoće da će neke od vrsta koje su poslane na daljnje analize predstavljati nove vrste za nauku. Takođe, neke vrste su po prvi put otkrivene u BiH i u regionu, a za neke vrste su ustanovljene najveće populacije u BiH, regionu, ali i u svijetu. Smatramo da su ovakva istraživanja i rezultati ključni argumenti za zagovaranje uspostave zaštićenih područja prirode“, pojasnio je Besim Gurda, ing. šumarstva.
Planinarsko-biciklistička staza Fojnica plijeni pažnju brojnih ljubitelja prirode
Kada gledate slike Planinarsko-biciklističke staze Fojnica ne možete a da se ne zapitate da li se takva ljepota zaista nalazi tu, pored nas? „Radi se o gotovo netaknutoj prirodi, tu je rijeka Fojnica, a ambijent izvrstan za šetnju, planinarenje, biciklizam u dužini od 4 kilometra. Do sada je u stazu uloženo blizu 50.000 KM, a projekat su pomogli Misija OSCE u BiH, EU, Ministarstvo za privredu ZDK i Federalno ministarstvo kulture i sporta. „Želja nam je da jednoga dana preko budućeg ‘Mosta mira’ povezati se sa područjem Ozrena, ali spojiti i sa Matinskim Visom. Sa ovom stazom smo potaknuli i privatne investitore koji su zainteresirani da uložile vlastita sredstva u dodatne turističke sadržaje. Naša ruralna područja su doista privlačne turističke destinacije“, pojasnio je Goran Antunović.
Volonteri i volonterke rade na jačanju lokalne zajednice
Studentkinja Sara Međić volonterka je već tri godine. Rad u udruženju za nju je, prije svega, savršen primjer jačanja lokalne zajednice. Tako je nedavno sa Šejlom Musaefendić volontirala prilikom potpisivanje peticije za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista u Federaciji BiH. „Samim potpisivanjem peticije, građani i građanke daju svoj doprinos jačanju demokartije te zaštiti aktivista i aktivistkinja, posebno onih koji se bave zaštitom prirode, podržavaju se udruženja i neformalne grupe građana da sigurno provode građanske inicijative, ali i da budu zaštićeni“, kazala nam je Sara.
Ponosni na brojne projekte
Zahvaljujući angažmanu „Fojničana“ u potpunosti je rekonstruisana saobraćajnica koja vodi od Liješnice do Fojnice u dužini od 1.500 metara u šta je uloženo blizu 350.000 KM. Najviše je izdvojilo Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Vlada Republike Hravstke, Vlada ZDK te općine Maglaj i Žepče. Izgrađen je i Volonterski centra za socijalnu inkluziju gdje svoje aktivnosti realizuju „Žene mira“, Fojničanke, Bošnjakinje i Hrvatice. Na nekadašnjim linijama razgraničenja izgrađena je „Učionica mira“, a u planu je i izgradnja „Mosta mira“ preko rijeke Bosne takođe na mjestu nekadašnjih ratnih linija. Osigurana je projektna dokumentacija a slijedi prikupljanje sredstava. Mostom bi se spojili turistički potencijali ovog ali i područja Ozrena, sve do Teslića.
Piše: Nejra Bradarić
Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Za sadržaj priče iskljucivo je odgovoran autor i “Mreža za izgradnju mira”. Stavovi izneseni u priči ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Americkih Država.
