Help desk

P: Molim Vas za pomoć a vezano za zapošljavanje stranaca. Naime, koje zakone i podzakonske akte treba uzeti u obzir prilikom zapošljavanja? Da li postoji neki priručnik ili skup informacija gdje se mogu pronaći savjeti i iskustva firmi koje su imale potrebu za zaposljavanjem stranaca?

O: Preporučujemo Vam da pogledate priručnih za zapošljavanje stranaca, u kojem ćete pronaći mnogobrojna iskustva i primjere.

Priručnik možete pogledati ovdje.

Registraciju na platformu www.snaglokalnog.ba možete izvršiti putem linka https://organizacije.snagalokalnog.ba/public/register, ukoliko želite tim Snaga Lokalnog može uz vaše dopuštenje da izvrši registraciju na platformu i pošalje vam ulazne podatke.

Potrebno je da se registrujete na www.snagalokalnog.ba i time ćete imati pristup linkovima  Baza donatora: https://donatori.snagalokalnog.ba/public/

Pozivi za projekte: https://snagalokalnog.ba/category/pozivi-za-projekte/

i pronaći informacije vezane za projekte.

Mreža za izgradnju mira nema izrađenu listu eksperata za pitanja lokalne samouprave ali svakako preporučujemo da se posjeti web stranica Saveza opština i gradova Federacije BiH i Republike Srpske koji  posjeduju tu listu.

Također i Udruženje BH novinari su izdali listu ekspertica iz raznih oblasti.

Sve zavisi od kantona do kantona. U nekim kantonima su udruženja oslobođena plaćanja taksi a u nekima nisu. Kada je u pitanju ZE-DO kanton udruženja nisu oslobođena plaćanja takse.

Link: https://www.zenica.ba/fileadmin/user_upload/PDF/Odluka_o_komunalnim_taksama-preciscen_tekst.pdf

P: Znate li ko bi mi mogao biti donator za izradu prototipa i zaštitu patenta? Našao sam Univerzitet “Lancaster” u Velikoj Britaniji. Traže mi za prototip i istraživanje £10 000, a za zaštitu patenta $5000. Na našem univerzitetu nisam našao osobu, koja se bavi problematikom pretvaranja vibracija u električnu energiju. 

O: Preporučujemo da se obratite Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, obzirom da je zaštita patenta u BiH u njihovoj nadležnosti. Također preporučujemo da pratite stranicu Snaga lokalnog (Pozivi za projekte) i da provjerite dostupnost finansiranja u oblasti zaštite patenata u našoj Bazi donatora. 

Od  2018. godine kada se desila izmjena Pravilnika primjene Zakona na porez na dohodak (član 12.stav 4.točka 3 Zakona o porezu na dohodak, te član 70b Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak) što se tiče statusa freelancera ništa nije promjenjeno.

Obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to – rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije.  Zarada koju prime iz inozemstva se tretira kao njihov dohodak od samostalne djelatnosti, te su shodno tome freelanceri dužni sami prijavljivati visinu ostvarenog dohotka i platiti porez na njega. Iz navedenog razloga se nakon primljenog priliva novca na račun najkasnije dan iza mora taj porez i uplatiti.

Nepodnošenjem prijave i neizvršavanjem uplate poreza, freelanceri riskiraju plaćanje kazne.

Fizičko lice koje ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi na način propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonom Federacije, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM. Za svaku prijavu koju mora sačiniti Porezna uprava u ime poreznog obveznika, propisuje se novčana kazna u iznosu od 500,00 KM do 50.000,00 KM.

Ukoliko ne znate sami popuniti poreznu karticu, otiđite do prve poslovnice Porezne uprave gdje ćete dobiti obrazac i upute kako isti popuniti.

Udruženje Mreža za izgradnju mira je započela sa realizacijom projekta pod nazivom Snaga Lokalnog.  Snaga Lokalnog je petogodišnji projekt Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji radi na osnaživanju lokalnih zajednica.

Koristim ovu priliku da Vas pozovem da posjetite naš portal i registrujete se u našoj bazi korisnika, kako bi na jednostavan način pristupili velikom broju usluga i informacija koju Snaga Lokalnog nudi:

https://organizacije.snagalokalnog.ba/public/

U prilogu ovog emaila Vam također šaljem kompletan poziv sa svim relevantnim informacijama.

Želim napomenuti da se na portal možete prijaviti kao organizacija al i kao pojedinac_ka.

Registracija je besplatna.

Ukoliko imate dodatnih pitanja, kolege koje rade na projektu Minel Abaz minel.abaz@mreza-mira.net  i Maida Zagorac maida.zagorac@mreza-mira.net  rado će Vam odgovoriti na sva dodatna pitanja o projektu.

Također bih Vas zamolila da nam Vi pošaljete informaciju kakvu bi saradnju direktno moglo ostvariti Udruženje Mreža za izgradnju mira i vasa institucija.

Prema UNDP i ostalim međunarodnim donatorima koji imaju aplikacione forme na engleskom jeziku,  potrebno je da se projekat također napiše na engleskom jeziku.

Naravno, postoje aplikacije međunarodnih organizacija koje u pozivu posebno naznače da aplikacija može bit i na domaćem jeziku.

Za više informacija možete se obratiti i direktno UNDP ili nekoj drugoj organizaciji kod koje želite da aplicirate na projekat.

SNAGA LOKALNOG

Sve potrebne informacije i kontakti za razvoj lokalnih zajednica na jednom mjestu

Bez obzira da li ste pojedinac_pojedinka, nevladina organizacija, poslovni subjekt, javna institucija, medij, sindikat, aktivista_aktivistica ili neformalna grupa građana_građanki ukoliko se registrujete na platformu Snagalokalnog na raspolaganju vam stoji veliki broj informacija koje vam mogu koristiti u Vašem svakodnevnom radu.

• Tražiš finansijska sredstva? Pregledaj elektronsku bazu donatora i prati brojne pozive na projekte! https://donatori.snagalokalnog.ba/public
• Trebaju ti projektni ili poslovni partneri? Pregledaj listu registrovanih korisnika i Chatroom!
  https://organizacije.snagalokalnog.ba/public/
• Želiš da stekneš nova znanja i vještine? Koristi pozive za edukacije, programe izgradnje kapaciteta i resursne materijale !
• Treba ti pomoć? Kontaktiraj naš Helpdesk!
  https://snagalokalnog.ba/help-desk/
• Nedostaje ti inspiracija? Čitaj naše priče uspješnih pokretača društvenih promjena u BiH!
  https://snagalokalnog.ba/category/snaga-lokalnog-uspjesne-price/
• Pomažeš drugima? Pokreni humanitarnu akciju!
  https://snagalokalnog.ba/category/filantropija/
• Planiraš pokrenuti lokalnu inicijativu? Piši nam, poveži se i motiviraj druge
• Ponosiš se svojim radom? Podijeli svoju priču i uspjehe s drugima!

 

Prema UNDP i ostalim međunarodnim donatorima koji imaju aplikacione forme na engleskom jeziku,  potrebno je da se projekat također napiše na engleskom jeziku.

Naravno, postoje aplikacije međunarodnih organizacija koje u pozivu posebno naznače da aplikacija može bit i na domaćem jeziku.

Za više informacija možete se obratiti i direktno UNDP ili nekoj drugoj organizaciji kod koje želite da aplicirate na projekat.

Broj D&B D-U-N-S™ jedinstven je identifikacijski broj koji omogućava globalnim kompanijama pristup tačnim podacima o vama i vašoj kompaniji.

D&B D-U-N-S™ brojevi mogu se uporediti s globalnim identifikacijskim brojevima, a izdaje ih Dun & Bradstreet, strateški partner kompanije Bisnode. Dun & Bradstreet posjeduje najveću svjetsku korporativnu bazu podataka koja sadrži podatke o više od 285 miliona kompanija širom svijeta.

Ukoliko želite da dobijete svoj DUNS broj koristite sljedeći link:

http://fedgov.dnb.com/webform/CCRSearch.do?val=1/

Sistem za registraciju je kreiran da bude jednostavan za upotrebu prilagođen korisnicima te  USAID ohrabruje da se sami registrirate i dobijete vaš DUNS broj.

Ukoliko pak imate problema možete zatražiti pomoć na info.ba@bisnode.com ili Tel: +387 33 215 454, +387 33 215 452 od Bisnode BH, Vrazova 8, 71000 Sarajevo www.bisnode.ba

Prilikom registracije za USAID grantove potrebno je da imate i NCAGE/CAGE code.
Prije toga morate izvršiti registraciju za DUNS broj.

• Kako bi aplicirali za molimo vas da odete na stranicu: CAGE/NCAGE Code Request
• Sve instrukcije vezane za  proces aplikacije za NCAGE dostupne su here.
• Ukoliko imate problema da se registrirate možete nazvati sljedeći broj: 1-269-961-7766 ili poslati upit na sljeeći email: NCAGE@dlis.dla.mil.

Ukoliko trebate pomoć u toku registracije pošaljite nam mail na info@mreza-mira.net.

Podaci kako se registrovati za SAM dostupni su na linku: https://extra.usaid.gov/partner-learning/sam/presentation_content/external_files/Registering%20for%20Federal%20Award%20Systems%20-%20SAM.pdf

Ukoliko trebate pomoć u toku registracije pošaljite nam mail na info@mreza-mira.net.

Na stranici Capitalia finansije i računovodstvo možete naći detaljne upute vezane za  godišnji obračun i obrasce koje predaju udruženja: https://capitalia.ba/2018/02/12/godisnji_obracun/

Ako imate projekt koji želite financirati putem ovih fondova, trebate izraditi EU projekt. Da biste bili uspješni, potrebno je da razumijete što je EU projekt te da vaša ideja odgovara cilju programa iz kojeg tražite financiranje. Vjerovatno će u narednom periodu u komorama ili privrednim udruženjima zainteresirani poduzetnici moći dobiti savjet na koji konkurs EU se sa predloženim projektom mogu javiti, bilo da se radi o planu za unaprijeđenje trenutnog poslovanja ili zahtjevu za bespovratna sredstva.

Ponovo naglašavamo da ideja i projekat moraju biti dobro osmišljeni i urađeni po pravilima koje zahtjeva EU. To je važno zato što iznosi koje daje EU jesu veliki, ali treba imati na umu da je samo dio toga namjenjen poduzetništvu.  Tako je u Hrvatskoj, kojoj su kao zemlji kandidatu za članstvo u EU na raspolaganju svi ovi fondovi, trenutno najviše novca usmjereno na velike infrastrukturne projekte, a manji dio na malo poduzetništvo.

Potrebno je da Ministarstvu pravde BiH dostavite slijedeće:

 

• 2x Odluku Skupštine o izmjeni Statuta, tačno onaj dio gdje je navedeno da se mjenja adresa prebivališta organizacije;
• Zapisnik sa Skupštine na kojoj se raspravljalo i na kojoj je usvojena promjena izmjene adrese prebivališta;
• taksa u iznosu od 50 KM;

 

Svi dokumenti moraju biti potpisani i opepčaćeni od strane ovlaštene osobe.

Online opcije za učenje pitanja projekata možete pronaći na sljedećem linku:
http://europski-fondovi.eu/vijesti/aplikacija-za-elektroni-ko-u-enje-pisanja-i-provedbe-eu-projekata

Sve upute vezane za registracuju u PADOR bazu možete naći u kratkom
priručniku koje je kreirao Centar za edukaciju i obrazovanje na linku:
https://ceo.ba/en/kategorija-zanimljivosti/189-uputstva-za-registraciju-u-pador.html

Kako biste znali na koju adresu uputiti tužbu, potrebno je da znate koji sud je nadležan za postupanje po konkretnom predmetu. U FBiH sudovi su organizovani na općinskom i kantonalnom nivou. U privrednim predmetima za postupke u prvom stepenu su nadležni općinski sudovi, a za postupke u drugom stepenu kantonalni sudovi. Privredni sporovi rješavaju se pred općinskim sudovima u Bihaću, Orašju, Tuzli, Zenici, Goraždu, Travniku,
Mostaru, Širokom Brijegu, Sarajevu i Livnu, koji imaju uspostavljena privredna odjeljenja za rješavanje privrednih predmeta.

Ukoliko bilo koja od stranaka u postupku nije zadovoljna ishodom spora, odnosno ukoliko smatra da su joj povrijeđena prava tokom istog, ima pravo i na vanredni pravni lijek – reviziju pred Vrhovnim sudom FBiH. Ukoliko želite koristiti ovaj lijek, predlažemo da potražite stručnu pomoć advokata.
Kako biste što prije zaprimili presudu bitno je da pravilno utvrdite nadležnost suda. Ukoliko tužbu podnesete pogrešnom sudu, izgubićete dragocjeno vrijeme. Po zakonu, u slučaju da tužbu podnesete nenadležnom sudu, isti će takvu tužbu proslijediti sudu koji je nadležan.

Međutim, to će značajno usporiti postupak. Također se možete naći u situaciji da ćete morati plaćati sudsku taksu dva puta – sudu koji je zaprimio tužbu kao i nadležnom sudu, u zavisnosti od kantonalnih propisa o sudskim taksama i prakse postupajućih sudova. Dakle, ako podnosite tužbu, podnosite je općinskom sudu. Da biste odredili kojem općinskom sudu podnijeti tužbu, potrebno je da razmotrite predmet, odnosno prirodu spora, kao i
druge okolnosti:

• Prvo, ako imate zaključen ugovor sa stranom koju želite tužiti, i ovaj ugovor reguliše predmet spora, pogledajte da li je u ugovoru već dogovorena mjesna nadležnost određenog suda. Ako jeste, podnesite tužbu sudu koji je naznačen u ugovoru.
• Drugo, ako mjesno nadležni sud nije određen ugovorom ili ugovor ne postoji, nadležni sud se najčešće određuje na osnovu lokacije sjedišta tuženog. U takvim okolnostima, nadležni sud također može biti određen i prema mjestu gdje je nastala ili nastupila šteta, prema mjestu prebivališta potrošača, ili prema mjestu poslovne jedinice preduzeća. Naime, postoje situacije u kojima tužbu možete uputiti i drugim sudovima, ali to ovisi od predmeta i vrste spora. Na primjer, kod sporova iz radnih odnosa tužbu možete uputiti i sudu na čijem području se rad obavljao.
• Treće, ukoliko pokrećete tužbu u vezi s nepokretnostima, isključivo je nadležan sud na čijoj teritoriji se nepokretnost nalazi.
• Četvrto, u stečajnom postupku ili izvršnom postupku (kada do njega dođete), isključivo je nadležan sud na čijoj se teritoriji stečajni ili izvršni postupak sprovode.

Izvor: https://adi.org.ba/2020/01/27/vodic-za-samozastupanje-za-mikro-mala-i-srednja-preduzeca/

Status budžetskog korisnika stiče se na osnovu Ustava BiH i zakona. Novi budžetski korisnik upisuje se u Registar budžetskih korisnika koji vodi Ministarstvo finansija i trezora, u skladu sa Uputstvom o sadržaju i načinu vođenja Registra korisnika budžeta institucija Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 52/13). Tijelo ili organ koje nema status budžetskog korisnika finansira se putem budžetskog korisnika u čijem se sastavu nalazi.

Budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine predstavlja akt Parlamentarne skupštine BiH kojim se utvrđuje plan finansijskih aktivnosti budžetskih korisnika, koji obuhvata projekciju iznosa prihoda i utvrđenog iznosa rashoda za period jedne fiskalne godine. Budžetom se, također, utvrđuje gornja granica cjelokupnog duga Bosne i Hercegovine, uključujući i postojeći dug i projekciju novog duga za datu fiskalnu godinu. Budžetski korisnici su sve institucije Bosne i Hercegovine i svi ostali organi koji se finansiraju iz budžeta, te regulatorni organi. Budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH akt je čisto fiskalnog karaktera i služi za finansiranje rashoda redovnih aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine, koje imaju status budžetskog korisnika i za servisiranje spoljnog duga BiH.

Postupci pred sudovima nisu besplatni ni u slučaju samozastupanja. Ako podnosite tužbu bitno je da znate da ste dužni i da platite sudsku taksu. Taksu ne morate platiti u momentu kada tužbu predajete. Ali prije nego što poduzmete bilo kakve dalje korake u postupku, sud će Vam poslati nalog za plaćanje takse.
Nakon donošenja presude, moraćete platiti sudsku taksu na presudu. Ako niste zadovoljni sudskom odlukom i odlučite podnijeti žalbu, moraćete platiti taksu na žalbu. U FBiH, iznosi sudskih taksi regulisani su na kantonalnom nivou i definirani su na temelju vrijednosti ili prirode spora. Minimalni iznosi sudskih taksi kreću se od 20 KM do 50 KM, dok se maksimalni iznosi kreću od 5.000 KM do 10.000 KM, zavisno od kantona. Prije podnošenja tužbe ili žalbe možete pitati sud o iznosima sudskih taksi, ili ih Vi sami možete izračunati na
osnovu postojećih kantonalnih zakona o sudskim taksama. U Dodatku I Vodiča možete naći informacije o iznosima sudskih taksi za svaki kanton, kao i Internet linkove za deset kantonalnih zakona o sudskim taksama i kalkulatorima sudskih taksi.
Vi morate platiti sudsku taksu čak i ako naknadno povučete tužbu ili ako je tužba odbačena od strane suda (pogledajte poglavlje IV, naslov 4.1.4. – Osnovni koraci za podnošenje tužbe).

Izvor: https://adi.org.ba/2020/01/27/vodic-za-samozastupanje-za-mikro-mala-i-srednja-preduzeca/

Važno je znati kako formulisati tužbeni zahtjev, jer on odražava ono što tražite od suda.

U principu, prezentirajte Vaš tužbeni zahtjev jasno i precizno, ali samo pošto obrazložite činjenice na kojima će se Vaš tužbeni zahtjev bazirati i navedete dokaze koji potkrepljuju činjenice.

Ne zaboravite podnijeti eventualni dodatni zahtjev (poput plaćanja kamata, nadoknade troškova parničnog postupka, troškova vještačenja, sudskih taksi i slično).

Izvor: https://adi.org.ba/2020/01/27/vodic-za-samozastupanje-za-mikro-mala-i-srednja-preduzeca/

Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP) predstavlja posebnu vrstu regionalnog pristupa Evropske unije državama zapadnog Balkana. Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora i Hrvatska po prvi put su dobile priliku da, na osnovu njima prilagođenog pristupa, postanu članice Unije. Suštinu PSP predstavlja: potpisivanje i sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kako bi se – uspostavljanjem posebne vrste ugovornih odnosa – osnažila saradnja sa zemljama regiona. SSP su napravljeni po mjeri svake od država, imajući u vidu njene specifičnosti, a rokovi za početak pregovora o zaključivanju SSP i za njegovu realizaciju razlikuju se od slučaja do slučaja. Proces stabilizacije i pridruživanja, osim što sadrži podsticaje u vidu različitih programa pomoći, postavlja i određene ekonomske i političke uslove, tj. ispunjavanje kriterija iz Kopenhagena.

Koje su kratkoročne, a koje dugoročne koristi od ulaska u EU?
Kratkoročne koristi uglavnom se odnose na prenos znanja i metoda, pristup raznim fondovima i programima Evropske unije, tehničko-finansijsku pomoć EU, mogućnost korištenja fondova namjenjenih smanjenju razlika između regiona i država članica Unije. Dugoročne koristi se odnose na mnogobrojne pozitivne efekte koji se očekuju od primjene evropskih propisa, učestvovanja na velikom, zajedničkom tržištu, modernizacije privrede, porasta direktnih stranih ulaganja, otvaranja novih radnih mjesta, zaštite prava potrošača, itd.

EU ima pet organa i dva savjetodavna tijela. Organi su Evropski savjet i Savjet ministara, u kojima su predstavljeni interesi država članica; Evropska komisija koja zastupa interese Zajednice; Evropski parlament u kojem su predstavljeni građani Evropske unije i Evropski sud pravde. Savjetodavna tijela su Ekonomski i socijalni komitet i Komitet regiona.

Evropski sud pravde donosi presude u slučaju nepoštovanja primarnih i sekundarnih propisa EU i jedini je ovlašćeni tumač odredaba osnivačkih ugovora EU. U ograničenom obimu Evropski sud pravde je nadležan i za druge oblasti djelokruga EU. Sud odlučuje u slučajevima koje pokreću države članice, institucije EU, kao i pravna i fizička lica koja su iskoristila sve mogućnosti koje im pruža nacionalno zakonodavstvo. Sjedište Suda je u Luksemburgu. Evropski sud pravde ima 27 sudija (koliko i članica) i osam javnih pravobranilaca, sa mandatom od šest godina.

Pojam nevladina organizacije (NVO) podrazumijeva svaku organizovanu grupu ljudi, dobrovoljnu organizaciju, humanitarnu agenciju, stručno udruženje, organizaciju za ljudska prava, zadrugu i sličan oblik organizovanja, ali samo onu koja je neovisna od vlade, to jest od državnih organizacija i institucija. NVO-i su u osnovi tijela koja funkcionišu na bazi volonterskog rada i koja samim tim ne podliježu rukovođenju od strane organa vlasti. Pored pojma nevladine organizacije u upotrebi se vrlo često koriste i pojmovi: dobrovoljne, humanitarne, neprofitne, organizacije trećeg sektora. Nevladine organizacije ne uključuju tijela koja djeluju kao političke stranke, sindikalne organizacije i vjerske zajednice. Pojam nevladina organizacija ne koristi se u bh. zakonskoj terminologiji nego samo termin udruženje, pa čak ni udruženje građana s obzirom da se kao osnivači mogu pojaviti i pravna lica a ne samo građani (samostalno ili u kombinaciji sa fizičkim osobama – građanima).

Prema principu dobrovoljnosti i slobodne volje, tri ili više punoljetnih osoba mogu osnovati udruženje kako bi ostvarile, odnosno unaprijedile neki zajednički/opći interes ili cilj, a njihova svrha nije sticanje dobiti (profita). Pored građana to mogu biti i pravna lica (npr. preduzeća, neke ustanove), odnosno kombinacija građana i pravnih lica. Ovo pravo mogu ostvariti i strani državljani pod uslovom da zakonito borave u zemlji.

Prema zakonu na državnom nivou, osnivači udruženja ne mogu biti: država Bosna i Hercegovina, entiteti, kantoni, gradovi, općine, mjesne zajednice, državni organi, državna preduzeća i fondovi, dok entitetski zakoni ne sadrže eksplicitno ovo ograničenje.

Da li je moguće registrovati udruženje u više registara?

Ne postoji zakonska odredba koja bi ograničila ili spriječila ovu mogućnost, ali postojeći zakonski okvir je prilično fleksibilan u pogledu teritorijalnog djelovanja udruženja bez obzira na mjesto registracije. Osim toga, svaka nova registracija povlači i plaćanje dodatne takse.

To je zahtjev za upis, koji treba dostaviti organu za registraciju (ministarstvu/sudu), uz zahtjev se prilažu i sljedeći dokumenti: a) osnivački akt (akt o osnivanju), b) statut udruženja (s jasno definisanim ciljem i djelatnošću udruženja), c) spisak osnivača i članova upravnih organa (u formi „odluke“ koju donosi osnivačka skupština, sa ovjerenom fotokopijom lične karte ako je osnivač lice iz BiH, odnosno pasoša ako je stranac, ili izvod iz registra ako je osnivač pravno lice), d) imena i adrese osobe/osoba koja su ovlaštene za zastupanje udruženja (u formi odluke sa ovjerenom fotokopijom lične karte i ovjerenim potpisom te osobe/osoba), e) naziv udruženja i skraćeni naziv ako postoji (ako udruženje ima naziv i na stranom jeziku, onda prevod istog od strane ovlaštenog sudskog tumača), f) primjerak i otisak znaka udruženja ako je predviđen statutom.

Već u samoj definiciji udruženja navedeno je da njegova svrha nije sticanje dobiti (profita) za razliku od preduzeća. Osnivačima, članovima udruženja, članovima upravljačkih organa, odgovornim licima, radnicima ili donatorima nije dozvoljeno da stiču direktnim ili indirektnim putem dobit ili drugu materijalnu korist iz djelatnosti udruženja. Ovo se ne odnosi na naknade za rad ili nadoknade troškova tim licima u vezi sa ostvarivanjem zakonitih ciljeva i aktivnosti udruženja koji su uređeni statutom.

Pored već navedenih načina, uključujući spajanje i podjelu, udruženje može prestati da postoji dobrovoljno ili po sili zakona. Odluka u slučaju dobrovoljnog prestanka donosi se najčešće dvotrećinskom većinom glasova članova udruženja ako statutom nije drugačije predviđeno. Tada se usvaja plan likvidacije. Također smatra se da je udruženje prestalo djelovati ako se njegov broj članova smanjio ispod tri člana, odnosno ako je proteklo dvostruko više vremena od onog perioda koji je određen za održavanje skupštine, a sama skupština nije održana. Udruženje će se izbrisati iz registra kada rješenje postane konačno.

Da, ukoliko udruženje djeluje protivno Ustavu, odnosno podstiče vjersku, rasnu, nacionalnu mržnju ili diskriminaciju. Potom ako je udruženje kažnjeno u povratu (ponovo kažnjeno za isti prekršaj) u situacijama kada: a) nastavlja vršiti djelatnosti koje nisu u skladu sa statutom; b) u pravnom prometu ne koristi svoj naziv pod kojim je upisano u registru; c) ne prijavi promjene podataka u registru koje je u obavezi u roku od 30 dana od dana nastupanja promjene; d) ako ne upotrijebi višak prihoda nad rashodima koje je ostvarilo obavljanjem privredne djelatnosti na način predviđen zakonom i statutom.

Može. Novčanom kaznom u visini od 300 do 1.000 KM kažnjava se udruženje kao pravno lice zbog prekršaja u slijedećim situacijama: a) ako obavlja djelatnosti koje nisu u skladu s ciljevima i djelatnostima udruženja; b) ako u pravnom prometu ne upotrebljava naziv pod kojim je upisano u registar; c) ako ne prijavi promjene podataka koji se upisuju u registar u roku od 30 dana od dana nastupanja same promjene; d) ako ne upotrijebi višak prihoda nad rashodima ostvarenog obavljanjem privredne djelatnosti na način predviđen zakonom (pod uslovom da vrši takvu djelatnost). I odgovorno (fizičko) lice u udruženju također će biti kažnjeno kaznom od 100 KM do 1.000 KM za ove prekršaje.

Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP) predstavlja posebnu vrstu regionalnog pristupa Evropske unije državama zapadnog Balkana. Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora i Hrvatska po prvi put su dobile priliku da, na osnovu njima prilagođenog pristupa, postanu članice Unije. Suštinu PSP predstavlja: potpisivanje i sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kako bi se – uspostavljanjem posebne vrste ugovornih odnosa – osnažila saradnja sa zemljama regiona. SSP su napravljeni po mjeri svake od država, imajući u vidu njene specifičnosti, a rokovi za početak pregovora o zaključivanju SSP i za njegovu realizaciju razlikuju se od slučaja do slučaja. Proces stabilizacije i pridruživanja, osim što sadrži podsticaje u vidu različitih programa pomoći, postavlja i određene ekonomske i političke uslove, tj. ispunjavanje kriterija iz Kopenhagena.

Koje su kratkoročne, a koje dugoročne koristi od ulaska u EU?
Kratkoročne koristi uglavnom se odnose na prenos znanja i metoda, pristup raznim fondovima i programima Evropske unije, tehničko-finansijsku pomoć EU, mogućnost korištenja fondova namjenjenih smanjenju razlika između regiona i država članica Unije. Dugoročne koristi se odnose na mnogobrojne pozitivne efekte koji se očekuju od primjene evropskih propisa, učestvovanja na velikom, zajedničkom tržištu, modernizacije privrede, porasta direktnih stranih ulaganja, otvaranja novih radnih mjesta, zaštite prava potrošača, itd.

Udruženje mora imati skupštinu (koju čine svi članovi udruženja) i upravni odbor, kojeg može zamijeniti lice ovlašteno za zastupanje. To su obavezujući organi svakog udruženja propisani zakonom. Pored toga, udruženje može imenovati neke druge organe poput nadzornog odbora, predsjednika udruženja i sl. koje navodi u svom statutu.

Da, ako je došlo do promjene elemenata iz statuta, uključujući naziv ili sjedište udruženja, djelatnosti i cilja udruženja, lica ovlaštenih za zastupanje i drugih pojedinačnih elemenata iz statuta i osnivačkog akta, uključujući i činjenicu da je došlo do prestanka rada. Odgovorna osoba udruženja dužna je da prijavi takve promjene organu za registraciju. Ova prijava se vrši najkasnije u roku od 30 dana od nastupanja promjene. U tom periodu udruženje nema pravo da vrši bilo koje radnje u pravnom prometu prije nego nadležni organ donese novu odluku (rješenje) o promjeni činjenica upisa. Osim toga, ako ne ispuni ovu obavezu, udruženje će biti i prekršajno kažnjeno, a može mu se i zabraniti rad ako bude više puta kažnjen za ovaj propust (tzv. kažnjavanje u povratu).

Prema važećim propisima, imovinu odnosno prihode udruženja čini sljedeće:

• a) članarina;
• b) dobrovoljni prilozi i pokloni javnih institucija, fizičkih i pravnih lica, stranih i domaćih, u gotovini, uslugama ili imovini bilo koje vrste;
• c) sredstva iz budžeta, tj. državne subvencije i ugovori sa državom, javnim institucijama, fizičkim i pravnim osobama, uključujući domaće i strane;
• d) prihod od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina, honorara, i sličnih izvora pasivnih prihoda; i e) prihod stečen kroz ostvarivanje ciljeva i aktivnosti udruženja i fondacija. U sadašnjoj praksi najčešći izvor prihoda su sredstva stranih donatora (strane vlade, međunarodne fondovi, institucije i drugo) kao i domaća budžetska sredstva namijenjena civilnom sektoru.

Udruženje može obavljati srodnu privrednu djelatnost, na primjer prodaju vlastitih proizvoda i pružanje usluga samo ako je osnovna svrha tih djelatnosti ostvarivanje ciljeva utvrđenih statutom. To je jedan od načina samofinansiranja. Takve djelatnosti moraju biti srodne ciljevima utvrđenim u statutu, a dobit se ne dijeli među osnivačima i članovima već investira dalje u statutarne aktivnosti.

Prema zakonu na državnom nivou, nakon raspuštanja i prestanka rada udruženja i nakon što su izmirene sve obaveze udruženja, preostala imovina će se podijeliti na način utvrđen statutom drugom registrovanom udruženju ili fondaciji koji imaju iste ili slične ciljeve ili djelatnosti. Ako se radi o gašenju udruženja koje ima svojstvo udruženja od javnog interesa, onda će se njegova imovina raspodijeliti drugom registrovanom udruženju sa istim statusom koji ima iste ili slične ciljeve. Entitetski zakoni predviđaju slično rješenje u vezi s podjelom imovine, ali ako je udruženje uživalo poreske, carinske i druge olakšice, odnosno primalo budžetske donacije ili druge donacije od građana ili pravnih lica u ukupnom iznosu većem od 10.000 KM, tada imovinu ustupa drugom udruženju sa istim ili sličnim djelovanjem i ciljem. Zaključuje se da ukoliko udruženje nije ostvarilo donacije u ovom iznosu, odnosno ostvarivalo povlastice, onda samostalno odlučuje o raspodjeli imovine u skladu sa statutom. Ako nadležni organ udruženja ne donese odluku o raspodjeli imovine do dana brisanja iz registra, entitetski propisi dalje predviđaju da će to učiniti organ koji je izvršio registraciju udruženja, tj. federalno/kantonalno ministarstvo pravde ili osnovni sud. U državnom zakonu ova posljednja situacija nije regulisana odgovarajućom odredbom.

Jesu, i to porez na dohodak. On je regulisan Zakonom o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH“ broj: 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13). Porez na dohodak u Federaciji BiH iznosi 10%.

Da bismo odgovorili na to pitanje, najbitnije je znati koliko često ste angažovani i kolika vam je zarada. Ukoliko bivate angažovani povremeno, te ne zarađujete dovoljno da bi mogli da plaćate sve troškove koji proizilaze iz registrovane djelatnosti, tada je najbolje da radite kao freelancer, te platite porez po izvršenoj uplati na račun za obavljeni rad. Međutim, ukoliko svojim radom ostvarujete prihode po redovnoj osnovi ili ste sklopili ugovor sa klijentom na osnovu kojeg imate redovna primanja, trebate registrovati djelatnost. Ovo se odnosi na poslovanje koje ostvarujete sa firmama izvan BiH.

Plaćanje poreza se ne vrši elektronskim putem, već je potrebno da izvršite uplatu putem uplatnice, a isti dostavite uz AMS-1035 obrazac svojoj poreznoj upravi kao dokaz da je uplata izvršena. Ukoliko ste plaćanje izvršili elektronski, nemojte zaboraviti da ih ovjerite u banci, jer će porezna uprava samo takve prihvatiti.

U slučaju da ostvarujete značajnu zaradu svaki mjesec kao freelancer, a već ste zaposleni i zarađujete mjesečnu platu, i tada se možete registrovati i u tom slučaju registraciju vršite na obavljanje obrta kao dopunske ili dodatne djelatnost.

Doprinosi ne zavise od toga da li ostvarujete prihod ili ne; vi imate obavezu svaki mjesec da platite doprinose. Ne postoji mogućnost da izbjegnete plaćanje doprinosa. Potrebno je platiti 41,5 % od unaprijed propisane osnovice, a osnovica zavisi od vrste djelatnosti. Vrijednost osnovice se za svaku godinu mijenja. Zbir od 41,5% u FBiH predstavlja sumu od: 23% za penzijsko-invalidsko osiguranje, 16,5% za zdravstveno osiguranje, i 2% za osiguranje od nezaposlenosti.

Subjekti u poslovanju s hranom i građani bacaju velike količine hrane zbog isteka roka trajanja, dok prema podacima Organizacije za hranu i polјoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) 821 milion lјudi u svijetu pati od kronične neuhranjenosti? Da li se određene vrste hrane mogu konzumirati i nakon isteka roka trajanja?
Nepotpuno, neodgovarajuće ili nepropisno deklarisana hrana, shodno odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) smatra se hranom neodgovarajućeg kvaliteta i kao takva se ne smije nalaziti na tržištu.
Datum minimalnog trajanja ili datum upotrebe (“upotrijebiti do”) hrane smatra se obaveznim podatkom koji, u skladu s važećim propisima, mora biti pružen krajnjem potrošaču. Pritom je važno razlikovati dva načina navođenja minimalnog roka trajnosti na deklaracijama hrane propisana Pravilnikom o pružanju informacija potrošačima o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 68/13), i to:
• “Najbolјe upotrijebiti do…” – hrana nakon tog datuma se može još neko vrijeme koristiti pod uslovom da se pohranjuje u skladu sa uputama navedenima na pakovanju i da pakovanje nije oštećeno, ali bi mogla početi gubiti okus i teksturu. Datumi na oznakama „najbolјe upotrijebiti do” nalaze se na raznovrsnoj suhoj (tijesto, riža), konzervisanoj i drugoj hrani (bilјna ulјa, čokolada, itd.);
• “Upotrijebiti do…” – hrana nakon tog datuma smatra se nesigurnom za konzumaciju. Ova oznaka nalazi se na lako kvarlјivoj hrani, kao što je svježa riba, svježe mlјeveno meso itd… U ovom slučaju potrebno je striktno se pridržavati uputa, kao što su: „čuvati u hladnjaku” ili „čuvati na temperaturi od 2 do 4°C”. U suprotnom, hrana će se brže pokvariti i možete se izložiti riziku trovanja hranom.

Postupak i uvjeti za stavlјanje na tržište genetički modificiranih organizama i proizvoda koji se sastoje, sadrže ili potječu od genetički modificiranih organizama propisani su Zakonom o GMO („Službeni glasnik BiH“, broj 23/09) koji je usklađen s odgovarajućim zakonodavstvom EU te podzakonskim aktima donesenim u skladu s navedenim zakonom. Zakonodavstvom Bosne i Hercegovine propisane su veoma zahtjevne procedure i preduslovi za stavlјanje na tržište genetički modificiranih organizama, što podrazumijeva procjenu rizika, odobravanje te veoma striktne uvjete za stavlјanje na tržište, slјedivost i označavanje genetički modificiranih organizama.
Nijedan subjekt u poslovanju sa hranom dosad nije podnio zahtjev niti je dobio odobrenje za stavlјanje na tržište Bosne i Hercegovine hrane namijenjene za prehranu lјudi koja se sastoji, sadrži ili vodi porijeklo od GMO. To znači da se na tržište Bosne i Hercegovine trenutno ne može stavlјati hrana namijenjena za prehranu lјudi koja se sastoji, sadrži ili vodi porijeklo od GMO.
Kada je riječ o hrani za životinje, shodno važećim propisima, odobrenje za stavlјanje na tržište ima genetički modificirana soja MON-Ø4Ø32-6 (kvantifikacija “Real-time PCR” >95%), koja se može koristiti isklјučivo kao hrana za životinje. Registar Rješenja subjekata u poslovanju sa hranom i genetički modificirane hrane za životinje Bosne i Hercegovine dostupan je na web stranici Agencije.
Službene kontrole hrane na prisustvo GMO provode mjerodavni inspekcijski organi u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlјu i dobrobiti životinja.

Da. Osobe koje dolaze iz radnog odnosa bez obzira na razloge prestanka rada i uplaćene poreze i doprinose ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje, ali u slučaju da su se prijavile na evidenciju Službe u zakonskom roku od 30 dana.
Da li osobe koje su napunile 26 godina života, a vode se kao redovno student mogu ostvariti zdrastveno osiguranje u Službi za zapošljavanje?
Takve osobe nisu u mogućnosti ostvariti zdravstveno osiguranje u Službi, jer nemaju pravo prijave. Samo osobe prijavljene na evidenciju Službe, a koje ispunjavaju određene zakonske uslove mogu biti korisnici zdravstvenog osiguranja unutar Službe.
Redovni studenti koji imaju preko 26 godina života informacije o ostvarivanju zdravstvenog osiguranja trebale bi potražiti u Zavodu za zdravstveno osiguranje.

Radnu dozvolu za zaključenje ugovora o radu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima sa strancem, na zahtjev poslodavca koji ga zapošljava izdaje kantonalna služba za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca, a uz odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Gdje se mogu naći informacije o novom Zakonu o useljavanju stručnog kadra u Njemačku?
Razne informacije o novom Zakonu o useljavanju stručnog kadra možete pronać na sljedećem linku: https://sarajewo.diplo.de/ba-sh/aktuelles/-/2309590
Koji nivo poznavanja njemačkog jezika je potreban za boravak u Njmačkoj?
Ove informacije možete naći u informativnom listu koji se odnosi na planiranu svrhu boravka. Informativne listove možete naći na sljedećem linku: https://sarajewo.diplo.de/ba-sh/service/-/1621970
Da li moje dijete automatski stječe njemačko državljanstvo ako je rođeno u Njemačkoj?

Rođenjem u Njemačkoj dijete stranih državljana stječe njemačko državljanstvo pod uvjetom da jedan od roditelja živi s prijavljenim boravkom u Njemačkoj 8 godina i posjeduje stalnu boravišnu dozvolu (npr. dozvolu za nastanjenje, pravo slobodnog kretanja državljana EU-a) ili, kao državljani Švicarske ili njihovi članovi obitelji, posjeduje dozvolu boravka na temelju sporazuma od 21. juna 1999. između Europske zajednice i Švicarske o slobodnom kretanju.
Stjecanje njemačkog državljanstva utvrđuje se preko Matičnog ureda (Standesamt). Do svoje 18. godine dijete može posjedovati njemačko državljanstvo i istovremeno državljanstvo zemlje podrijetla roditelja. Nakon toga, dijete je dužno odlučiti hoće li zadržati njemačko ili strano državljanstvo (opcijsko pravo).
Ako se odluči za njemačko državljanstvo, dužno je odreći se stranog državljanstva najkasnije do 23. godine. Nakon što postane punoljetno, dijete dobiva od nadležne ustanove obavijest da je dužno odlučiti se za jedno državljanstvo, kao i upute o postupku.

Proizvod bez nedostatka se ne može reklamirati. Trgovac može, ali ne mora prihvatiti takvu reklamaciju jer zakon ne propisuje takvu obavezu.
Mogućnost reklamacije proizvoda bez nedostatka postoji samo u slučaju kupnje na daljinu ili kupnje van poslovnih prostorija. Tada je moguće izvršiti raskid ugovora u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora. U tom slučaju je potrebno da se trgovcu pošalje obavijest o raskidu bez obaveze posebnog oobrazlaganja i tada potrošač snosi samo troškove povrata takvog proizvoda.

Potrebno je reagovati odmah prema trgovcu jer je cijena na proizvodu mjerodavna i u nju su uračunati svi porezi, doprinosi i takse. Prodajna cijena mora odgovarati prodajnoj cijeni iz knjige popisa. U suprotnom radi se o prekršaju u smislu odredbi Zakona o zaštiti potrošača u BiH.

U toku zimskog održavanja ulica, da li uklanjanje snijega sa pločnika oko stambenih zgrada te pristupnih puteva istim spade u redovno održavanje u zimskom periodu radnika komunalnih preduzeća?
Uklanjanje snijega sa pločnika i posipanje pločnika ispred stambenih zgrada u vlasništvu građana, vrše vlasnici tih zgrada.

Koje su nadležnosti institucija ombudsmena?

U užem smislu, od institucija ombudsmena se očekuje da odgovornim i transparentnim djelovanjem i uključivanjem sudionika osigurava učinkovitije ostvarivanje svog mandata i jača povjerenje građana u svoju misiju. Međutim, u širem smislu, institucija ombudsmena na nacionalnoj, ili sub-nacionalnoj razini, kao malo koja druga institucija, direktno komunicira s građanima i vrši nadzor u ostvarivanju ljudskih prava garantovanih građanima.

Zapisnici rasprava u domovima u potpunosti su dostupni javnosti i objavljuju se na internetskoj stranici Parlamentarne skupštine BiH. Izuzetak su informacije za koje se može očekivati da bi njihovo otkrivanje izazvalo štetu za legitimne ciljeve iz oblasti vanjske politike, interesa odbrane i sigurnosti, kao i zaštite javne sigurnosti, interesa monetarne politike, sprečavanja kriminala i svakog otkrivanja kriminala, zaštite postupka donošenja odluke javnog organa u davanju mišljenja, savjeta ili preporuka javnog organa, zaposlenog lica u javnom organu, ili svakog lica koje obavlja aktivnost za ili u ime javnog organa, a ne obuhvata činjenične, statističke, naučne ili tehničke informacije, te druge ciljeve utvrđene Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH.

Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova razmatra pitanja koja se odnose na: pitanja u vezi sa ostvarivanjem ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini – posebno u vezi s unapređivanjem statusa žena u Bosni i Hercegovini; podsticanje aktivnosti u institucijama BiH na provođenju Platforme za akciju Pekinške deklaracije (Četvrta svjetska konferencija o ženama 1995.) u 12 kritičkih sfera; podsticanje i koordinaciju aktivnosti s entitetskim parlamentima na unapređivanju statusa žena i provođenju Platforme za akciju Pekinške deklaracije; razmatranje predloženih zakona i drugih propisa sa stanovišta ravnopravnosti spolova i sprečavanja diskriminacije žena; razmatranje prijedloga dokumenata i izvještaja institucija BiH koji se odnose na ostvarivanje ravnopravnosti spolova i provođenja Platforme za akciju Pekinške deklaracije u cjelini, odnosno po pojedinim oblastima; razmatranje pripreme za učešće delegacija Bosne i Hercegovine na međunarodnim skupovima kad se razmatra provođenje Pekinške deklaracije (UN, Vijeće za regionalnu saradnju-RCC i sl.)
Komisija razmatra i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem ravnopravnosti spolova.

Zdravstveno – sanitarni nadzor kao i ispravnost vode za piće se vrši po važećim pravilnicima i zakonskim propisima u Republici Srpskoj.
Redovno se vrši uzorkovanje vode za piće tri puta mjesečno, sa po 7 uzoraka, od toga 6 uzoraka hlorisane i jedan uzorak sirove vode. Fizičko-hemijsko i mikrobiološko ispitivanje vode vrši akreditovana ustanova JZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.

Prijava se podnosi Tužitelju, pismeno ili usmeno. Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit će se na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik, a ako je prijava saopćena telefonom, sačinit će se službena zabilješka. Ako je prijava podnesena Sudu, ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužitelju u Bosni i Hercegovini, oni će tu prijavu primiti i odmah je dostaviti Tužiteljstvu BiH ukoliko se radi o kaznenom djelu iz njegove nadležnosti.

Branitelja po službenoj dužnosti postavit će osumnjičenom, odnosno postupku po pravnom lijeku.
Optuženom, na njegov zahtjev, sud kada ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanu kaznu, ako prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane. Branitelja po službenoj dužnosti postavit će osumnjičenom, odnosno postupku po pravnom lijeku. Optuženom, na njegov zahtjev, sud kada ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanu kaznu, ako prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane.

Ne, u Bosni i Hercegovini nema smrtne kazne, a najveća propisana kazna je kazna dugotrajnog zatvora.

Lice koje ima status osiguranika na temelju radnog odnosa ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, bez obzira da li je ugovor o radu zaključen sa punim ili nepunim radnim vremenom.

Osiguranik ZZO KS ima pravo na novčanu pomoć, na teret sredstava ZZO KS, za liječenje van ugovornih zdravstvenih ustanova ili u inostranstvu ukoliko je postupljeno u skladu sa Pravilnikom o odobravanju novčanih pomoći osiguranim licima ZZO KS, a kojim je propisano da pravo na novčanu pomoć van ugovornih ustanova ili u inostranstvu imaju osigurana lica Zavoda na osnovu konzilijarnog mišljenja (ne starije od 6 mjeseci) odgovarajuće klinike UKC Sarajevo kada su iscrpljene sve uobičajene terapisijske procedure i mogućnosti, a postoji prijetnja daljeg ugrožavanja zdravlja. Pravo na novčanu pomoć imaju osiguranici ukoliko nije prošlo više od 3 mjeseca, od liječenja do podnošenja zahtjeva. Također propisano je da pravo na novčanu pomoć osiguranici imaju ukoliko se to pravo ne može ostvariti iz sredstava Federalnog fonda solidarnosti.

Odgovor na pitanje možete pronaći na sljedećem linku: https://www.kzzosa.ba/Content/Read/insurance-abroad

Ne. Oba broja imaju isti povezni kod koji identifikuje pojedinca izvan sumnje. Prema članu 4. tačka c) ZZLP koji propisuje da se „lični podaci obrađuju samo u mjeri i obimu koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe“, predlaže se da u poslovnim transakcijama/aktivnostima firme/preduzeća traže samo poreski broj, jer otkriva manje informacija o pojedincu od JMB-a.

Lični podaci mogu se prenijeti na treća lica samo: – kada je tako propisano zakonom; – ako je pojedinac dao izričitu ličnu saglasnost; – ako je prenos potreban za ispunjenje ugovora, ili u cilju ispunjenja obaveza i posebnih prava kontrolora podataka u oblasti zapošljavanja; – iznimno, ako je prenos ličnih podataka potreban za ostvarenje zakonske ovlasti, dužnosti i obaveze javnog sektora, pod uslovom da takva obrada ne ugrožava opravdani interes pojedinca na koje se lični podaci odnose; – ako je to neophodno za ispunjenje zakonskog interesa privatnog sektora i ti interesi jasno nadilaze interese pojedinih ustanova na koje se lični podaci odnose.

Europske institucije objavljuju konkurse. One pozivaju kandidate da predlože u određenom roku, prijedlog za akciju ili projekt koji odgovara određenim ciljevima i ispunjava potrebne uslove.

EU fondovi su namjenjeni za:

• Mala i srednja preduzeća
• Agencije i komore
• Centri za edukaciju
• Centri za istraživanje
• Finansijske institucije
• Javna administracija
• Organizacije civilnog društva
• Preduzeća
• Škole
• Univerziteti

To nikako nije jednostavan posao, a iskustva onih koji su to radili govore da je riječ o mukotrpnom i ne baš jeftinom radu. Teško da će te ga, bez dodatne edukacije, uspjeti napraviti sami te bez ičije pomoći zadovoljiti stroga EU pravila. Ali to nije neizvodivo. Ako računate na ta sredstva onda morate sami učiti, prisustvovati seminarima i savjetovanjima, ili ako se radi o firmama i institucijama obrazovati menadžere koje će raditi taj posao.

U susjednoj Hrvatskoj već je razvijena i mreža konsultantskih firmi, koje za novac izrađuju  projekte. No, čak i kada certificirani konsultanti urade projekat to nije garancija da će biti odobren, pa je ulaganje u vlastitu edukaciju isplatljivije.

Uplata takse, naknade ili kazne na Jedinstveni račun Trezora BiH vrši se na osnovu Zakona o administrativnim taksama („Službeni glasnik BiH“, broj 16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06, 76/07 i 98/12), odluka Vijeća ministara BiH, naredbi o uplatnim računima Ministarstva finansija i trezora BiH objavljenim u „Službenom glasniku“ BiH i Uputstva o načinu prikupljanja, evidentiranju, kontroli uplata taksi i naknada na jedinstveni račun trezora BiH i povratu više ili pogrešno uplaćenih taksi i naknada sa jedinstvenog računa trezora BiH objavljenog na web stranici Ministarstva pod „registar propisa“.

Odgovor: lonac.pro ima otvorene pozive za pokretanje vlastitih biznisa, aplicirajte na www.lonac.pro

EU fondovi su finansijska podrška za projekte koje osmislite i kandidirate. Podrška može iznositi od 10 do 100 posto troškova projekta i u novcu od 500 eura do više miliona eura.

Uglavnom postoje 3 vrste podrške:

Bespovratna sredstva: Podrška za određen projekt, potrebno je sufinanciranje, nisu namjenjena za aktivnosti koje su već provedene, samo jedna podrška u formi bespovratnih sredstava može biti dodjejena za određen projekt.

• Zajmovi: dostupni projektima u privatnom i javnom sektoru. Naročito za općine i mala i srednja preduzeća
• Garancije: dostupne bankama, lizing kompanijama, finansijskim institucijama, malim i srednjim preduzećima itd.

Europska unija je najveći donator na svijetu. Ima više od 100 programa i podprograma EU, (IPA je samo jedan on njih), sa više od 200 konkursa godišnje.

Na osnovu člana 26. Okvirnog sporazuma potpisanog između BiH i Komisije Evropskih zajednica o pravilima saradnje koja se odnosi na finansijsku pomoć BiH u okviru implementacije pomoći putem IPA-e, potpisanog 20. februara 2008. godine, nabavka usluga, roba i radova koju izvrše ugovarači iz BiH oslobođena je od plaćanja PDV- i carina. Postupak oslobađanja od PDV-a i carina opisan je u Instrukciji o postupku ostvarivanja carinskih i poreskih oslobađanja koja je objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 74/11. Instrukcija se može naći i na web stranici sektora www.cfcu.gov.ba.

Finansiranje nevladinih i neprofitnih organizacija iz budžeta institucija BiH vrši se putem grantovskih sredstva iz budžetske rezerve u skladu sa procedurom korištenja sredstava budžetske rezerve propisane članom 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 61/04, 49/09, 42/12, 87/12 i 32/13)

Podsticaj proizvodnje OIE propisan je čl. 20. – 30. Zakona o korištenju OIEiEK (“Službene novine Federacije BiH” br. 70/13) i odnosi se na sve vidove OIEiEK. Proizvodnja električne energije iz solarne energije je znatno skuplja od proizvodnje iz svih ostalih vidova primarne obnovljive energije, tako da je otkupna cijena električne energije iz solarnih elektrana znatno skuplja od prodajne cijene električne energije, a što utiče na krajnju cijenu električne energije koju plaćaju kupci.

Sve to negativno utiče na ukupan standard građana Federacije BiH.

S tim u vezi su ograničene otkupne količine električne energije iz svih elektrana pa i solarnih elektrana, koje su ekonomski najmanje isplative.
Podsticajne količine električne energije iz OIE biti će propisane Akcionim planom u Federaciji, koga donosi Parlament Federacije BiH, na prijedlog Vlade Federacije BiH i biti će transparentne za sve zainteresirane proizvođače električne energije iz OIE.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije podržava sve pozitivne napore i inicijative izgradnje samoodrživih projekata OIEiEK po principu tržišnog poslovanja prodaje proizvedene električne energije iz svih oblika primarne obnovljive energije.

Energetska dozvola je dokumenat koji izdaje Ministarstvo, a propisan je Zakonom o električnoj energiji u Federaciji BiH (“Sl.N Federacije BiH” br. 66/13). i mijenja predhodnu dozvolu za izgradnju koju je ranije donosio FERK. Uputstvo za podnošenje dokumenata, rješavanje po zahtjevu, oblik dozvole i njezin sadržaj će tek biti propisan posebnom uredbom. Do tada se neće izdavati energetske dozvole.

Nedostatak na proizvodu je mana na proizvodu zbog koje on ne ispunjava određena posebna svojstva za koja je namijenjen i nabavljen.

U slučaju nedostatka na proizvodu  potrošači imaju pravo da se u skladu sa članom 18. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini  pismeno obrate trgovcu koji je dužan postupiti u skladu  s učinjenim izborom potrošača, tj. dužan je zamijeniti proizvod s nedostatkom drugim istovjetnim novim ispravnim proizvodom ili vratiti plaćeni iznos ili ukloniti nedostatak o svom trošku.

 

Ukoliko trgovac osporava postavljeni zahtjev dužan je  potrošaču odgovoriti u  pisanoj formi u roku od osam dana od prijema zahtjeva.

 

Ukoliko trgovac ne odgovori na zahtjev potrošača  predlaže se pismeno obraćanje nadležnoj Upravi za inspekcijske poslove.

Ukoliko trgovac neopravdano odbije zahtjev potrošača  odnosno ne odgovori mu u roku od osam dana prema članu 118.ZZP inspektor ce na zahtjev potrošača donijeti rješenje kojim se naređuje trgovcu da udovolji opravdanom zahtjevu potrošača.  Novčanom kaznom od 2.500 do 5.500 KM kaznit će se za prekršaj trgovac ako u propisanom roku ne udovolji zahtjevu potrošača u roku od osam dana, tj. ne odgovori mu na postavljeni zahtjev (član 126 točka k)).

Potrošač može u slučaju neispravnog funkcionisanja stvari  za vrijeme garantnog roka tražiti opravku ili zamjenu od trgovca bez obzira kad se taj nedostatak u funkcionisanju  pojavio. Član 501 Zakona o obligacijama predviđa pravo potrošača da prvo traži opravku, a tek potom zamjenu.

 

On ima pravo i na naknadu štete koju je pretrpio zbog toga što je bio lišen upotrebe  stvari s tim da lica koja su odgovorna po garanciji mogu, a što često i praktikuju,  dati potrošaču  za vrijeme opravke ili zamjene drugu stvar da se njome koristi. Ta stvar ne mora da bude nova, ali mora da bude u stanju da se redovno upotrebljava, s tim da u  tom slučaju kupac gubi pravo na naknadu štete.

 

U slučaju manje opravke proizvoda garantni rok se produžava za onoliko vremena  koliko je kupac bio lišen upotrebe stvari, dok u slučaju bitnije opravke proizvoda tj. kada je izvršena zamjena stvari ili njena bitna opravka, garantni rok počinje iznova da teče.

 

Nakon isteka garantnog roka  proizvođač, odnosno dobavljač, je dužan da snabdije tržište rezervnim dijelovima bez kojih se taj proizvod ne može upotrijebiti prema predviđenoj namjeni. Rok za snabdijevanje tržišta rezervnim dijelovima  ne smije biti kraći od tri godine za kućanske aparate, a za tehnički složene aparate  ne smije biti kraći od pet godina.

 

U slučaju prestanka proizvodnje proizvoda, proizvođač ili dobavljač je dužan da osigura nabavku rezervnih dijelova koji za tehnički složene proizvode ne može biti kraći od deset godina.

Nažalost, Bosni i Hercegovini zbog trenutnog statusa na europskom putu  nisu dostupni svi ovi programi pomoći koje nudi EU. Kao zemlja potencijalni kandidat BiH ima na raspolaganju dvije vrste pomoći:

• Pomoć u tranziciji i razvoju institucija – namijenjena razvoju kapaciteta i institucija;
• Prekogranična saradnja – namijenjena za pružanje pomoći u oblasti prekogranične saradnje između sadašnjih država članica i kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, te saradnji između zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

Za poduzetnike su mnogo interesantnije preostale tri vrste pomoći, koje će našoj zemlji biti dostupne kada dobije status zemlje kandidata za članstvo u EU.  U tom slučaju na raspolaganju će biti novac za regionalni razvoj – namijenjen finansiranju infrastrukturnih projekata u području okoliša i transporta, promociji konkurentnosti, ujednačenog regionalnog razvoja te pripremi za Europski fond za regionalni razvoj; Razvoj ljudskih potencijala – namijenjen za pripremu kohezione politike i za Europski socijalni fond te za ruralni razvoj – namijenjen za pripremu zajedničke poljoprivredne politike.

S obzirom na očekivanje da će i BiH u bliskoj budućnosti napraviti iskorak na putu ka europskim integracijama, privrednici i druge institucije bi već sad trebale početi obuke i pripreme kako doći do novca iz izdašnih europskih fondova. Dovoljno je istaći da je u okviru IPA-e za period od 2007. – 2013. godine za sve zemlje korisnice predviđeno oko 11,5 milijardi eura. Informacije o programima EU mogu se naći na stranicama Europske komisije  i Delegacije EK u BiH .

Poreska uprava ima mogucnost da na osnovu tvog maticnog broja izlista sve racune koji su povezani sa tom individuom. Cak stavise (na osnovu informacija na terenu) nekada nije ni potreban maticni broj nego samo ime i prezime. (Ovo je potvrdjeno razgovorom sa vise individua koje su bukvalno vec isle u lokalne poreske uprave)

Freelancer je obavezan registrovati djelatnost ako kontinuirano ima primanja od obavljanja određenog posla za klijente.

Postoji mogućnost registracije d.o.o. ili obrta. Za freelancere obrt je najprihvatljiviji jer često rade samostalno, nemaju zaposlene.

Ako freelancer ima povremene uplate (2-3 puta godišnje), u tom slučaju obaveza registracije nije jasno definirana zakonom,  prihodi se prijavljivljuju putem AMS obrasca u roku od 1 dan. Ako nema kontinuiranih primanja i ne postoji obaveza registracije  djelatnosti, svaka osoba koja ima povremene uplate dužna je do 31.3. naredne godine predati GPD obrazac.

Ako se prihodi freelancera ostvaruju u kontinuitetu, ukoliko postoji namjera da se aktivnosti ponavljaju radi ostvarenja dohotka, freelanceri se moraju registrovati.

Zavisno od vrste poslova najčešće se registracija ovakvih djelatnosti vrši u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima.

Ako godišnji dohodak ne prelazi 50 000 KM, obrt nije u sistemu PDV-a.

Ako se pređe prag od 50 000 KM  potrebno se registrirati u PDV sistem. Ulaskom u sistem PDV-a, freelancer obrtnik ima obavezu predaje PDV prijave svaki mjesec.

Uz obavezu plaćanja PDV-a, dobija se mogućnost povrata ulaznog PDV-a.

Uplate po navedenim osnovama se mogu vršiti po slijedećoj instrukciji:
Intermediary Bank / Correspodent Bank
SWIFT-BIC: DEUTDEFF
Name: DEUTSCHE BANK AG
City, Country: FRANKFURT AM MAIN, GERMANY
Account with Institution / Beneficiary s Bank

SWIFT-BIC: CBBSBA22
Account Number: 100935962100
IBAN DE81 5007 0010 0935 9621 00
Name: CENTRALNA BANKA BOSNE I
HERCEGOVINE
Address: MARŠALA TITA 25
City, Country: SARAJEVO, BOSNIA AND HERZEGOVINA

Beneficiary

IBAN: BA39 000 003 0000000145
Account reference: 06411
Name: MINISTARSTVO FINANSIJA I TREZORA BIH
Address: TRG BIH 1
City, Country: SARAJEVO, BOSNIA AND HERZEGOVINA
NOTE:
Corespodent bank for DEUTSCHE BANK AG F/M for USD payments is DEUTSCHE BANK TRUST COMPANY AMERICAS N/Y (SWIFT:BKTRUS33, ABA:021 001033).
In all payments please quote account reference.

NAPOMENA:
-Ukoliko se uplata novčane donacije vrši na namjenski otvoren račun onda u navedenoj instrukciji u polju: Account reference treba umjesto 06411 navesti broj računa donacije.
– Za sve vrste uplata-doznaka treba službeno obavijestiti Ministarstvo finansija i trezora BiH o očekivanom prilivu i orijentacionom iznosu i vrsti valute kako bi Ministarstvo moglo prepoznati taj priliv i o istom blagovremeno obavijestiti instituciju na koju se odnosi uplata.

Povrat duple, više ili pogrešno uplaćene takse, naknade ili kazne se može izvršiti u skladu sa Uputstvom o načinu prikpljanja, evidentiranju, kontroli uplate i povratu više ili pogrešno uplaćenih taksi i naknada na jedinstveni račun trezora BiH objavljenog na web stranici Ministarstva. Inforamacije u vezi s pogrešnom uplatom sredstava mogu se dobiti putem telefona (033/703-061).

Od Omladinske banke možete dobiti minimalno 500 KM, a maksimalno 1.500 KM, s tim što vaš tim treba obezbijediti minimalno 50%, a maksimalno 200% od traženog iznosa kao dodatna sredstva (može biti u robi, novcu ili uslugama). Npr. ako tražite grant od 1.000 KM od Omladinske banke, onda je potrebno da iz drugih izvora (firme, udruženja, pojedinci i sl.) obezbijedite minimalno 500 KM, a maksimalno 2.000 KM.

Više informacija možete potražiti na https://lonac.pro/

Sredstva Omladinske banke su bespovratna, uz bitnu napomenu da se sve stavke Ugovora koji potpisujete sa Fondacijom Mozaik, a koje se tiču implementacije projekta, moraju ispuniti. Potpisivanje ugovora sa odabranim projektima se očekuje u periodu 1.12-15.12.2021. godine.

Koliko imamo vremena za realizaciju projekta?

Za realizaciju imate maksimalno tri mjeseca. Znamo iz skoro 14 godina iskustva da je to sasvim dovoljno vremena. U ovom konkretno slučaju, to je u periodu 24.1-24.3.2022. godine. 

Koji su najbitniji rokovi da pratimo za ovaj poziv?

• Rok za slanje projekata je 1.11.2021. godine (do 23:59 h);
• Kampanja glasanja je planirana od 24.11 (od 14 sati) do 30.11.2021. godine (do 14 sati). Pobjeđuju oni projekti koji imaju najviše glasova (u okviru raspoloživog fonda). Za finansiranje je potrebno najmanje 50 glasova (projekti koji ne osvoje minimalan broj glasova neće biti finansirani čak ni ako u fondu ima sredstava). Više o kampanji glasanja saznaj u članku ispod.

Sretno s apliciranjem!

• Poziv još jednom možeš pogledati ovdje: [OMLADINSKA BANKA & mreSVUBiH]: 50.000 KM za ideje učenika i učenica srednjih škola u BiH
• Sretno s pisanjem projekta koji možeš pokrenuti ovdje: pokreni projekat u loncu.
• Ako ti treba inspiracija, pogledaj ovdje listu svih do sad prijavljenih projekata u loncu.