Rodna kuća Ive Andrića

“Niko nikad u Travniku nije ni pomislio da je to varoš stvorena za običan život i svagdašnje događaje… Njihov grad, to je u stvari jedna tijesna i duboka rasjeklina koju su naraštaji s vremenom izgradili i obradili, jedan utvrđen prolaz u kom su se ljudi zadržali da žive stalno, prilagođavajući kroz stoljeća sebe njemu i njega sebi.” Travnička hronika, Ivo Andrić.

Grad nobelovaca i vezira, bogate historije, smješten u središtu Bosne i Hrecegovine, predstavlja glavni administrativno-politički centar Srednjobosanskog kantona. 150 godina bio je glavni grad bosanskog pašaluka, rezidencija 77 vezira i sjedište dva konzulata, a na sve to su ponosni Travničani i Travničanke. Ipak, izdvojićemo rodnu kuću Ive Andrića, koja je po mnogo čemu značajna za Travnik i koja ga pozicionira kako na turističkoj, tako i na kulturnoj mapi Bosne i Hercegovine. Poznato je da je Ivo Andrić svoju cjelokupan iznos od Nobelove nagrade (800 000 dolara) poklonio NR BiH za razvoj bibliotekarstva u Bosni i Herecegovini

Ipak sve ovo ne bi bilo moguće bez dvije izuzetne žene, koje su svojim radom, trudom i ljubavlju prema kulturi učinile da Travničani i Traničanke dobiju njen hram.

Snježana Koepruner, uspješna preduzetnica, direktorica je GS Tvornice mašina Travnik. Dalmatinka, život je kao magistricu znanosti i inženjerku strojarstva odveo put Njemačke. Saradnja sa travničkom tvornicom i njena privatizacija kako sama kaže nekim “čudnim putevima” dovela ju je u Travnik. Direktorica GS TMT je najveći kulturni mecena, ne samo u Travniku nego i u cijeloj našoj zemlji, a možda i šire, ističe Fatima Maslić, direktorica Javne ustanove Zavičajni Muzej Travnik.

“Muzej ima odličnu saradnju sa gospođom Koepruner, koja je osnovala i izdavačku kuću “Dram radosti” u kojoj se objavljuju probrana djela iz književnosti, kulturnog naslijeđa, ekologije i prirodoslovlja. Veoma smo sretni da možemo zajednički kreirati kulturna zbivanja i na neki način trasirati razvoj kulturnog života Travnika, koji daleko prevazilazi lokalne okvire. Najnovijom rekonstrukcijom partera u okviru dijela kompleksa rodne kuće Ive Andrića koju je 2021. godine koju je financijski podržala GS Tvornica mašina Travnik, na čelu sa direktoricom Snježanom Koepruner, u iznosu od 530.000 KM, dobiven je višefunkcionalan prostor. Ovaj prostor uključuje  popločanu centralnu avliju u kojoj je smješeten  ekskluzivni Restoran sa barom “Ex Ponto”, Mjesto susreta i Malu galeriju “Ex Ponto, gdje se također često odvijaju odabrani kulturni sadržaji, naučne  konferencije, muzički kamerni nastupi, predavanja, izložbe i dr.

Iako kritički nastrojena prema generalnom odnosu prema kulturi, koji karakteriše kao katastrofalan,  gospođa Koepruner svojim vlastitim primjerom jasno je pokazala kako je moguće “misliti globalno, a djelovati lokalno” i koliko je značaj umreženosti u lokalnoj zajednici  važan kako za lokalno stanovništvo tako i za one koje put navede u Travnik.

Fatima Maslić direktorica je Zavičajnog muzeja u Travniku, koja već dugi niz godina njeguje ovaj hram kulture. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Travniku. Studij historije umjetnosti diplomirala je 1984. godine u Beogradu. U Zavičajnom muzeju Travnik radi od 1985. godine kao kustos Umjetničke zbirke, a duži niz godina obavlja funkciju direktorice ove ustanove. Već 30 godina uspješno uređuje časopis “Divan”. Aktivna je članica travničkog “Preporoda”od samog početka. Dio je uspješnog tima koji u Travniku svake godine organizuje preko 20 manifestacija, a ljubav prema poslu i njena porodica  su joj osnovni pokretači.

Rodna kuća Ive Andrića osnvana je kao depandas Javne ustanove Zavičajni Muzej Travnik 1974. godine i u njoj je smještena stalna izložbena postavka o životu i djelu, nobelovca, Ive Andrića. Nakon piščeve smrti, 13. marta 1975. godine proglašena je Memorijalnim muzejom Ive Andrića.

Muzej obilaze posjetioci iz svih krajeva svijeta, poštovaoci Andrićevih djela koja su prevedena na više od 40 jezika. U stalnoj izložbenoj postavci mogu se vidjeti prevod njegovog djela, biblioteka sa istaknutim rijetkim ranim izdanjima, fotografijama sa svečane ceremonije dodjele Nobelove nagrade za književnost 1961. godine u Stokholmu (Švedska), zatim fotografije Andrićevih posjeta Travniku, potom izložba posvećena romanu “Travnička hronika” kao i soba sa etnografskim eksponatima koja govori o kulturi stanovanja građanske porodice sa kraja 19. stoljeća – kada je pisac rođen.

Iz faksimila knjige krštenih župnog ureda Crkve sv. Ivana Krstitelja u Travniku, može se vidjeti da je Ivo Andrić rođen 9. oktobra 1892. godine u Travniku mahali Zenjak.

Zbog toga se tradicionalno od 1974. godine svakog 9. oktobra na dan piščevog rođenja u Travniku počinje manifestacija “Andrićevi dani” koja traje mjesec dana. Organiziraju se različiti kulturni sadržaji, pomocije knjiga, izložbe, scenski prikazi predstava i drugo.

Zavičajni muzej Travnik u svom fundusu sadrži oko 80 hiljada eksponata. Stalna izložbena postavka Muzeja sastoji se od: Prirodoslovne postavke, Stalne arheološke postavke, Kulturno-povijesne postavke i Život i običaji ljudi travničkog kraja (Stalna izložbena postavka fotografija).

Uz muzejsku postavku, u namjenski urađenom prostoru zatvorene verande i potkrovlja, djeluje “Otvoreni književni atelijer” mjesto u kome Muzej često organizuje predavanja, promocije knjiga, veoma uspjele književne  radionice sa mladim ljudima koje vode poznati univerzitetski profesori i književnici,  kamerne koncerte i dr. Za ljubitelje kulture, umjetnosti i pisane rječi rodna kuća Ive Andrića omiljeno je mjesto susreta.

Generalno, kulturni život u Travniku je intenzivan i raznolik, uvijek se negdje nešto dešava. Pored Zavičajnog muzeja Travnik, tu je i Centar za kulturu, Biblioteka, BZK Preporod, HKD Napredak, Muzička škola, Centar za edukaciju mladih, folklorna, pozorišna, muzička, plesna, likovna, fotografska društva i udruženja, i pojedinci koji kao slobodni umjetnici i stvaraoci daju značajan doprinos kulturnom životu Travnika.

Iz godine u godinu turistička ponuda u Travniku je sve bogatija, što utiče na lokalnu ekonomiju, rast životnog standarda, ali je istovremeno i podsticaj za razvoj privrede. Pozitivni učinci jednako doprinose mogućnostima za lokalno stanovništva da povećaju zaradu, izgradnji komunalne I putne infrastrukture, poticanju mladih  preduzetnika uslijed turističkog razvoja da razvijaju i plasiraju svoje poslovne ideje.

Iz ovoga možemo zaključiti da je Travnik primjer dobre prakse kako uspostavljanje jakog  javno-privatnog partnerstva dalje uvijek zapažene rezultate.

Priredila : Anđelka Matijević

Related Posts

U Janji na vakufskoj parceli proizvedeno 47 tona pšenice

Medžlis Islamske zajednice Janja od 2014. godine realizuje projekt unapređenja vakufske imovine s ciljem da se na toj imovini zasiju poljoprivredne kulture. Ovih dana je završena žetva pšenice na vakufskim parcelama, a ovogodišnji prinos iznosi 47 tona. Hafiz Omer-ef. Camić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Janja, kazao je za Fenu da je taj projekt jedan od dokaza […]

Gradski prevoz u Banja Luci neće biti obustavljen

On je dodao da je gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković obećao da će potpisati subvencije. Mijić je naglasio da su za sada dogovorene subvencije za sedmi mjesec, te napomenuo da prevoznici ne odustaju od svojih zahtjeva, a to je da se subencioniše dio nerentabilnih gradskih linija, kao i prigradski saobraćaj. Prema Mijićevim riječima, prema aktuelnom cjenovniku, mjesečna[…]