Iako su entitetske Vlade u prošloj godini izdvojile značajna sredstva za pomoć nerazvijenim i izrazito nerazvijenim općinama, stanovništvo, pogotovo u manjim sredinama uglavnom živi na rubu egzistencije.To je jedan od razloga sve izraženijih migracija, zbog kojih Bosna i Hercegovina polako postaje zemlja staraca.
Prirodno bogatstvo poput šuma i voda koje ne služe za otvaranje novih radnih mjesta, deficit medicinskog kadra, loša putna komunikacija, sve manje djece u školama.To su samo neke od zajedničkih karakteristika malih i nerazvijenih opština u BiH. Život u onim smještenim uz entitetsku liniju posebno je težak. Skikovit je primjer Istočnog Mostara koji se prije rata nije ni zvao opštinom.Nekadašnju mjesnu zajednicu Zijemlje sada finansira Vlada Republike Srpske, dok privremeno egzistira naslanjajući se na Federaciju BiH. Nekategorisani dijelovi puta nikome nisu prioritet.
“Mi se uglavnom bavimo poljoprvredom, stočarstvom i to prodajemo u Mostaru. Ima jedan dio puta koji moramo preći, a koji je nakategorizovan. Iako povezuje dva regionalna puta, niko ga ne smatra prioritetom. A nama bi to puno značilo”, rekao je Božo Sjeran, načelnik Istočnog Mostara.
Iz Vlade Republike Srpske saopšeno je u decembru da je nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama izdvojeno 750.000 KM, što u ukupnom zbiru za prošlu godinu iznosi 3.000.000 KM. U Federaciji BiH ta komunikacija se odvija preko kantona, i premijer Novalić ocjenjuje je uspješnom.
“Mi doznačimo novac kantonima. Sad smo im dali 39 milona. Kantoni će to rasporediti. Što niže ide novac, to je iskorišteniji i to je bolje”, kazao je Fadil Novalić, premijer FBiH.
Jednokratna novčana pomoć ne znači mnogo ukoliko ne bude stvoren bolji poslovni ambijent za otvaranje radnih mjesta, poput poreskih olakšica, stav je poslovne zajednice.
“Ako vi u jednoj općini riješite upotrebnu dozvolu za dva dana, a u drugoj ne možete za dvije godine. Normalno je da idete u prvu. Puno je primjera”, rekao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.
Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske kaže da su ekonomske teme godinama u sjeni onih o kojima saglasnosti nema, što smatra pogrešnim. Upravo tu vidi razlog nazatka nekih.
“Ne samo Srebrenica, cijeli taj region, i Srebrenica kao najsenzibilnije mjesto i za Bošnjake i za Srbe i sve ostale stalno je predmet političkih neslaganja, umjesto da vidimo šta možemo zajedno uraditi nekim naprednim političkim dijalogom, a ne da se takmičimo ko je koliko puta negirao nešto ili potvrdio nešto”, rekao je Ćamil Duraković, potpredsjednik RS.
Poređenjem posljednjih zvaničnih podataka i popisa stanovništva od prije gotovo deceniju, procjena je da se broj stanovnika u međuvremenu smanjio za više od 152 300 ili 4,31 posto.
Izvor: akta.ba
