Koji su efekti zakona kojim je zabranjena izgradnja malih hidroelektrana u FBiH

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH (PFBiH) ljetos je potvrdio odluku Zastupničkog doma i usvojio Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji, koji predviđa zabranu planiranja i izgradnje novih malih hidroelektrana u ovom bh. entitetu. Istražili smo koji su efekti zakona, je li došao kraj gradnji ovih objekata na našim rijekama i koja je minimalna snaga objekata koji se dalje mogu graditi.

Odluka koja je za mnoge historijska došla je kao rezultat pritiska i desetogodišnje borbe aktivista suprotstavljenih izgradnji mini hidroelektrana. Ministarstvo energije pri izradi je intervenisalo s ciljem da se Zakon o elektičnoj energiji dopuni na način da se detaljno definište pojam mini hidroelektrana.

“Odredili smo da su to hidroelektrane snage do 10 megavata. One su ta kategorija i na njih se stavlja zabrana izdavanja energetskih dozvola, osim hidroelektrana koje se mogu graditi na sistemima za vodosnabdijevanje“, kazao je za BHRT Halko Balavac, pomoćnik ministra za Sektor energije

Lokalne zajednice su na vrijeme uvidjele da mini hidrocentrale ne donose mnogo benefita, pa su protesti protiv izgradnje postajali glasniji, a otpor sve veći. Do danas je u Bosni i Hercegovini izgrađeno 105 ovakvih objekata, a u postupku je 430 mini hidroelektrana.

Sanel Riđanović, profesor Univerziteta “Džemal Bijedić” Mostar smatra da ove male hidrocentrale koje su u postupku, to će biti zaustavljeno iz razloga što se vidjelo da prave više štete nego što imamo benefita.

“Treba da se okrećemo drugim obnovljivim izvorima kao što je solarna i vjetroenergija”, dodao je.

Od gradnje minihidroelektrana odustaju i u Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Od Općine Konjic, koja je investirala na Neretvici, tražit će se povrat novca. Bez obzira što minihidroelektrane ne proizvode željene količine energije, nastojalo se, kažu, uložiti da bi se pomoglo stanovništvu.

“Mi znamo šta se dešavalo svih prethodnih 15, 20 godina, i kao investitor smo htjeli pokazati kako se to na odgovoran način treba graditi u Bosni i Hercegovini. Prve dvije elektrane koje smo planirali graditi, to su dvije elektrane ukupne snage pet megavata. Samo jedan agregat u Hidroelektrani Jablanica je 35 megavata, a imamo ih šest”, poručio je Admir Andelija direktor JP Elektroprivreda BiH.

Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male i velike, razlikuje se od države do države. U Evropi se sve više prihvata kapacitet od deset megavata instalirane snage kao gornja granica koju su podržali Evropsko udruženje malih hidroelektrana i Evropska komisija.
 

Izvor: akta.ba