Friedrich Ebert Stiftung (Fondacija Friedrich Ebert)
Opšti ciljevi
Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) je jedna opšte korisna, privatna, neovisna i kulturna institucija koja je bliska idejama i osnovnim vrijednostima socijalne demokratije.
Svojim radom u Njemačkoj i u preko 100 zemalja svijeta Friedrich-Ebert-Stiftung ciljano nastoji unapređivati demokratiju, socijalnu pravednost i razvoj, davati svoj doprinos miru i sigurnosti, socijalno oblikovati globalizaciju i podržavati produbljenje Evropske Unije.
Friedrich-Ebert-Stiftung osnovana je 1925. godine kao političko nasljeđe prvog demokratski biranog njemačkog Predsjednika države, Friedricha Eberta. Socijaldemokrata Friedrich Ebert, od jednostavnog zanatlije dospio do najveće državne službe, inicirao je, poučen sopstvenim iskustvom u političkoj borbi, osnivanje jedne Fondacije sa sljedećim ciljevima:
- unapređivanje političkog i društvenog obrazovanja ljudi iz svih oblasti života u duhu demokratije i pluralizma,
- omogućavanje nadarenim mladim ljudima, neovisno od materijalnih mogućnosti njihovih roditelja, pristup visokoškolskom obrazovanju kroz stipendiranje, i
- davanje doprinosa internacionalnom razumijevanju i saradnji.
Friedrich-Ebert-Stiftung koju su nacisti zabranili 1933. godine i koja je 1947. godine ponovo osnovana, drži se navedenih ciljeva do danas kroz svoje mnogobrojne aktivnosti.
U svom internacionalnom radu Fondacija aktivno prati u više od 100 zemalja svijeta izgradnju i konsolidaciju društvenih civilnih i državnih struktura u svrhu unapređenja demokratije i socijalne pravednosti, jakih i slobodnih sindikata kao i u svrhu zauzimanja za ljudska prava i ravnopravnost spolova.
Koje aktivnosti se finansiraju
U Bosni i Hercegovini Friedrich-Ebert-Stiftung započela je sa radom još 1994. godine – dakle još za vrijeme bosansko-hercegovačkog rata. Od 1996. godine Fondacija ima svoj ured u glavnom gradu Sarajevu a od 1998. godine svoje drugo sjedište ima u Banja Luci. Od tada ona raznovrsnim mjerama prati proces tranzicije u državi.
Friedrich-Ebert-Stiftung zalaže se za kooperativan dijalog između politički odgovornih i civilnog društva. Uz pomoć lokalnih, regionalnih i nacionalnih partnera Friedrich-Ebert-Stiftung Bosna i Hercegovina organizuje radionice (Workshops), seminare, predavanja i međunarodne konferencije. Naše studije i publikacije obrađuju i analiziraju centralne društvene i ekonomsko-političke teme.
Naše aktivnosti organizujemo kako u Sarajevu i Banja Luci tako i u manjim gradovima u raznim dijelovima zemlje.
Naši partneri su prije svega organizacije civilnog društva, univerziteti i istraživački instituti, sindikati, savezi, udruženja, parlamenti i ministarstva, lokalna uprava, medijski instituti kao i regionalni instituti.
Naše centralne teme su:
Privreda zasnovana na socijalnoj pravdi
Bosna i Hercegovina se i duže od 20 godina nakon završetka rata smatra zemljom u tranziciji. Od kraha socijalizma radilo se na uspostavljanju slobodne tržišne ekonomije. Rezultati tih nastojanja su problematični: u nekim privrednim sektorima, društvenu ili državnu kontrolu zamijenio je tržišni radikalizam koji ozbiljno ugrožava radne i socijalne (ovdje možda društvene) standarde. S druge strane, neki sektori su ostali pod kontrolom države, što dramatično koči potencijale u oblasti proizvodnje i inovacija, te širom otvara vrata klijentelizmu. Slabi sindikati u oba navedena slučaja do sada nemaju nekih posebnih mogućnosti da se suprotstave pritisku vlade i/ili poslodavaca.
Stoga se u središtu rada Fondacije Friedrich Ebert nalazi podrška slobodnim, nezavisnim i demokratskim sindikatima. Samo sa snažnim sindikatima kao legitimnim socijalnim partnerima moguća je socijalna tržišna ekonomija koja bi bila u skladu sa evropskim privrednim i socijalnim modelom. Pored toga, sa sindikatima, udruženjima poslodavaca, predstavnicima akademske zajednice, civilnog društva i političkih stranaka razgovaramo o inovativnim pristupima, kako bi se dalje unaprijedile ekonomske i socijalne politike.
Demokratske institucije, kultura, civilno društvo
Demokratija se često svodi na redovno održavanje izbora i ustavnopravnu podjelu vlasti. Za održivu demokratiju je, međutim, prije svega potreban i politički interes, razumijevanje i angažman stanovništva koji traje puno duže od samog dana održavanja izbora. Međutim, demokratija u Bosni i Hercegovini se upravo po pitanju odnosa između politike, građana i medija nalazi pred krupnim izazovima. Autoritarne, patrijarhalne i klijentilističke matrice do danas predstavljaju prepreku na putu ka plodonosnom, uzajamnom djelovanju aktera u političkom procesu. Nedostaje konstruktivna politička kultura, a uzajamni stereotipi diskreditiraju politiku, medije i civilno društvo. Političke i društvene dinamike višestruko su negativne i nalaze se u jednom okruženju obilježenom cinizmom, letargijom i rezignacijom.
Kao politička fondacija, zalažemo se za nove formate političkog obrazovanja i dijaloga, koji uključuju kako demokratske institucije, tako i civilno društvo i medije, propagirajući politički angažman i dijalog. Naš cilj jeste da pospješujemo razvoj demokratske političke kulture u zemlji i da prevaziđemo posljedice autoritarnog, patrijarhalnog i klijentilističkog naslijeđa. Pored toga u Bosni i Hercegovini podržavamo i istraživanja u oblasti sociologije, koristeći njihove spoznaje za daljnji razvoj našeg rada.
Budućnost socijalne demokratije
Podrška mladima i vrijednosno orijentiranoj politici
Demokratija ne živi samo od javnih institucija i rasprostranjene i utemeljene demokratske političke kulture. Ona je zasnovana i na fer nadmetanju demokratskih političkih stranaka koje nastoje pridobiti podršku za vrijednosno zasnovane političke koncepte. U tu svrhu, potrebna je kako unutar samih stranaka, tako i između njih i šire javnosti otvoren razgovor o konkretnim političkim pitanjima i o osnovnim političkim vrijednostima.
Iz tog razloga podržavamo politički aktivne pojedince u njihovom zalaganju za vrijednosti socijalne demokratije, pri čemu veliku pažnju posvećujemo radu sa podmlatkom. Kroz prostor za dijalog i objavljivanje različitih publikacija promičemo vrijednosno orijentiran razvoj progresivnih politika.
Prevazići prošlost, osigurati mir
Fondacija Friedrich Ebert u postkonfliktnoj Bosni i Hercegovini aktivno se zalaže za mir i sigurnost. Odgovarajući dijaloški programi često su usmjereni i prema akterima iz susjednih država, pošto su unutardržavni konflikti usko povezani sa regionalnim dinamikama.
Posebno težište tog rada jeste odnos prema prošlosti. Bosna i Hercegovina do danas prije svega pati od posljedica rata vođenog od 1992. do 1995. godine. Međutim, i pored toga, historija zemlje uveliko utiče i na izazove današnjice – od užasa Drugog svjetskog rata, preko svijetlih i mračnih strana jugoslavenske socijalističke samouprave, sve do tranzicije u tržišnu privredu i demokratiju. Kritički odnos prema prošlosti stoga predstavlja jedan od ključnih izazova za mir, sigurnost i demokratiju. Uzmemo li u obzir nadaleko rasprostranjenu tendenciju da se prošlost politički instrumentalizira, mi podržavamo upravo one aktere koji se zalažu za kritičku kulturu sjećanja, dajući time svoj doprinos zajedničkoj, multietničkoj budućnosti.
Iako je dosta toga postignuto u borbi za ravnopravnost spolova, put koji je pred nama još uvijek je dug. Udio žena u ukupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine iznosi 52 posto, a u politici su u
prosjeku zastupljene sa oko 20 posto. Iako su bolje obrazovane od muškaraca, gotovo uopće nisu zastupljene na vodećim pozicijama u privredi. Zarađuju manje od muškaraca i više su pogođene siromaštvom u starosti. Svaka druga žena u državi bila je žrtva nasilja, a neplaćeni rad u domaćinstvu i brigu o djeci preuzimaju uglavnom žene.
Podrška ženama stoga za Fondaciju Friedrich Ebert u Bosni i Hercegovini predstavlja jedan od centralnih stubova našeg rada, naročito u smislu jačanja društvenog i političkog angažmana žena. Pored toga, u svim našim programima važnu poziciju zauzima gender mainstreaming - integrisanje rodne dimenzije u planiranje i realizaciju našeg rada.
Kontakt
Friedrich-Ebert-Stiftung
Ured Bosna i Hercegovina
Kupreška 20
71.000 Sarajevo
Tel: +387 33 722 010
Faks: +387 33 613 505
Email: fes@fes.ba
Web stranica: www.fes.ba