Podrška lokalnim organizacijama civilnog društva – inicijative tranzicione pravde i izgradnje poverenja na Zapadnom Balkanu – REKOM mreža pomirenja
Prijava do
2022-04-25
Opis
REKOM mreža pomirenja poziva organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Severne Makedonije i sa Kosova da pošalju predlog inicijative koja doprinosi širenju znanja o sudskim činjenicama i jačanju glasa žrtava, prihvatanju i otkrivanju činjenica o ratnim događajima i zločinima u lokalnoj zajednici, izgradnji regionalne kulture sećanja i pomirenja.
Rok za podnošenje prijava i projekata je 25.4.2022. godine.
REKOM mreža pomirenja (RMP), bivša Koalicija za REKOM, okuplja organizacije civilnog društva, umetnike, pisce, istoričare, pravnike i druge pojedince, koji svojim aktivnostima i javnim angažovanjem podržavaju poimenični popis svih žrtava ratova 1991–2001. godine na prostoru bivše Jugoslavije. Podršku regionalnom popisu ratnih žrtava dalo je 580.000 građana postjugoslovenskih zemalja, koji su 2011. godine potpisali peticiju za osnivanje REKOM-a. Do 2015. godine, lideri Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije (današnje Severne Makedonije), kao i dva člana Predsedništva BiH, podržavali su civilnu inicijativu da države zajednički popišu sve ratne žrtve. Koalicija za REKOM je u decembru 2014. godine usvojila Nacrt Statuta REKOM-a koji su prethodno usaglasili izaslanici lidera pomenutih zemalja i eksperti Koalicije za REKOM, kao dokument za pokretanje postupka za osnivanje REKOM-a. Međutim, političke promene u Hrvatskoj, u februaru 2015. godine, dovele su do velikog zaokreta te zemlje u suočavanju s prošlošću – Hrvatska se opredelila za nacionalno suočavanje s prošlošću, čime je politička podrška inicijativi REKOM značajno oslabila. U skladu s dogovorom sa liderima ostalih postjugoslovenskih zemalja, Koalicija je pripremila Deklaraciju za osnivanje REKOM-a, s predlogom da je na samitu Berlinskog procesa u Londonu 2018. godine potpišu ministri spoljnih poslova Zapadnog Balkana, nadajući se da će se Hrvatska, kao članica EU, naknadno priključiti. Međutim, odluku o potpisivanju Deklaracije donela je samo Vlada Crne Gore, zbog čega je potpisivanje Deklaracije skinuto sa dnevnog reda samita Berlinskog procesa 2018. godine. Potom je usledila značajna podrška Direktorata EU za politiku susedstva i proširenje EU. U okviru priprema za samit Berlinskog procesa 2019. godine, počasni generalni direktor EK Pierre Mirel je u ime Direktorata EU za politiku susedstva posetio Sarajevo, gde je od savetnika članova Predsjedništva BiH informisan da bošnjački i hrvatski član Predsjedništva imaju nove prioritete – obezbeđenje regionalne stabilnosti i sigurnosti BiH i da Republika Srpska ne podržava pomirenje na temelju sudskih činjenica za koje se zalaže Koalicija za REKOM. Suočena sa gubitkom političke podrške, Skupština Koalicije za REKOM je u decembru 2019. godine, na svom XII zasedanju, donela odluku o restrukturiranju Inicijative REKOM – preuzimanjem brige za izradu regionalnog popisa žrtava (130.000), povećanjem istraživačkih kapaciteta uključivanjem društvenih fakulteta iz Hrvatske i BiH, i obezbeđivanjem odgovarajućih finansijskih sredstava. Prema podacima RMP-a, identitet najmanje 27.500 ratnih žrtava je već utvrđen: identitet oko 7.000 žrtava ratnih zločina je utvrđen sudskim presudama, Fond za humanitarno pravo (FHP) i Fond za humanitarno pravo Kosovo (FHPK) su iz više izvora utvrdili identitet 13.500 civilnih i vojnih žrtava u vezi sa ratom na Kosovu, a Documenta i FHP identitet oko 7.000 civilnih i vojnih žrtava u ratu u Hrvatskoj. Značajan deo posla je obavljen, ali je preko potrebno da se što pre obavi popis svih žrtava i da podaci budu javno dostupni za proveru. Za tako važan posao bitna je jača podrška inicijativama na lokalnom nivou koje promovišu perspektivu žrtava i pravde, regionalno pomirenje, poštovanje žrtava bez obzira na etničku pripadnost, podstiču mlade da uče, pamte i kritički misle o prošlosti. Otuda projekat malih grantova, koje su osmislile članice RMP koje učestvuju u istraživanju ljudskih gubitaka i mesta zatočenja – Fond za humanitarno pravo (Srbija), Fond za humanitarno pravo Kosovo (Kosovo), Udruženje za tranzicionu pravdu, pomirenje i sjećanje u BiH i Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (BiH), Centar za građansko obrazovanje (Crna Gora) i Institut za evropsku politiku (Severna Makedonija).
Vodič za podnošenje predloga projekta: