Jeste li čuli za fabriku Dita u Tuzli, za 3de deterdžente za suđe, Tenzo, Arix i druge proizvode za domaćinstvo? Mlađe generacije, rođene nakon rata u Bosni i Hercegovini čuli su za ovu fabriku isključivo jer Dita, za razliku od drugih giganata i dalje radi, punom parom. Za to su zaslužni radnici Dite koji su je spasili […]
Položaj radnica u uslužnim djelatnostima: trgovinama, restoranima, kafićima, često je znatno drugačiji od položaja muškaraca na istim položajima. U restoranima, naročito se cijene konobari, dok restorani u kojima su zaposlene konobarice smatraju se manje luksuznim. Istovremeno, seksualno uznemiravanje žena zaposlenih na istim pozicijama znatno je češće, a stereotipi i vicevi o konobaricama samo su dio tog problema.[…]
Obavljanje svakodnevnih poslovnih zadataka za novinarke u Bosni i Hercegovini (BiH) nije uvijek jednostavno. Suočene s diskriminacijom i seksizmom, primorane su se boriti za svoj položaj i normalne uslove pri obavljanju svojih dužnosti. Kroz razgovor sa novinarkom koju ćemo u ovom tekstu nazvati Jasna Jasenčić, jer želi zadržati anonimnost, bilježimo težinu stereotipa u svakodnevnom životu novinarki, diskriminaciju[…]
Socijalna nepravda i ekonomsko nasilje iz perspektive penzionerki U Bosni i Hercegovini je 2019. godine živjelo 689839 penzionera.[1] Ovaj sloj društva predstavlja sve veću i značajniju kategoriju društva. Kako žive penzioneri u Bosni i Hercegovini, a naročito penzionerke koje su statistički imale niže plate od muškaraca, pa samim tim imaju i niže penzije, kakvo je njihovo viđenje položaja[…]
Autorica: Ana Vujković Šakanović Ovaj tekst na temu socijalne nepravde i nasilja prema mladim majkama inspirisan je istinitim događajem, koji se desio u Srbiji, davne 1994. godine. Do danas, mnoge su žene novčano zavisne i prisiljene na neplaćeni ženski rad, bez prava na penziju i radni staž. One su u potpunosti zavisne od volje svojih izdržavatelja. Ovaj[…]
BiH se već desetljećima suočava s nestabilnom ekonomskom situacijom koju karakterizira rapidna metastaza prekarnih radnih mjesta koju paralelno prati kolaps radničkih prava, te socijalne i zdravstvene zaštite. Veliki dio stanovništva suočava se sa situacijama osiromašenja, ekonomske nesigurnosti ali i erozijom apolitičkih društvenih veza koja vodi do izolacije i marginalizacije sve većeg broja stanovnika BiH. Ova situacija pogađa[…]
Danas da bi žene u BiH ostvarile svoja prava, koja im eto pripadaju, prvo moraju da pitaju administraciju. To se radi tako što trebaju da podnesu zahtjeve, popune formulare, predaju ih na pravo mjesto i u pravo vrijeme, te onda čekaju.
U Banjaluci su se okupili predstavnici vodećih organizacija koje direktno rade sa volonterima i/ili kreiraju volonterske programe i zagovaraju za promjene u javnim politikama kako bi ova vrsta društveno dobrotvornog rada bila adekvatno strukturirana i prepoznata. Volontiranje predstavlja bitan oblik filantropskog djelovanja i posebno je razvijen u organizacijama koje rade sa mladima i ženama. Veliki broj građana_ki[…]
Predstavnice i predstavnici 12 ženskih organizacija iz različitih dijelova BiH okupili_e su se u Kaknju kako bi razmijenili_e informacije o trenutnim inicijativama i potrebama u zajednicama u kojima djeluju. Tokom diskusije evidentirane su razne socioekonomske kao i političke promjene u lokalnim sredinama koje predstavljanju nove izazove za organizacije koje se bave pitanjem rodne ravnopravnosti ali i zaštite[…]